2008
Faataunuuina o le Faamoemoega o le Aualofa
Novema 2008


Faataunuuina o le Faamoemoega o le Aualofa

O le Aualofa na faatuina e le Alii e faatulagaina ai, aoao, ma musuia Ona afafine ina ia saunia ai i latou mo faamanuiaga o le ola faavavau.

Ata
Julie B. Beck

O matou uso pele, oka se vaaiga ina a matagofie o outou, ma ua matou matua faafetai ina ua tatou mafuta. E maoae lo matou alolofa ma le talisapaia o outou.

I le avea ai ma se au peresitene aoao o le Aualofa, na matou maua ai le avanoa i le tausaga na te’a nei e asiasi atu ai ia te outou i le salafa o le lalolagi. Sa tatou fefautuaai ma outou i Siamani, Tenimaka, Ausetalia, ma Kana. Sa tatou tatalo faatasi ma outou i Sigapoa, Hong Kong, Initia, ma Sri Lanka. Sa faagaeetia ma faamalamalamaina faatasi i tatou i Pasila, Chile, Puerto Rico, Kanata, ma le Iunaite Setete.

Ua matou olioli i le iloa o loo outou o atu ma faia galuega lelei, e faapei ona faia e le Faaola. O lo o outou faia se galuega maoae. Ae ua matou lagona e tatau ona fai atu, o loo tele mea e ao ona fai. Sa matou saili atu i musumusuga mai le Alii ina ia iloa ai pe faapefea ona fesoasoani i le au perisitua i le fausiaina o le malo o le Atua i le fogaeleele. Ua oo i le taimi e faataunuuina ai e le Aualofa lona faamoemoe, ia sili atu nai lo le taimi muamua. Ina ia mafai ona agai i luma ma faataunuuina mea ua finagalo ai le Alii, e tatau ona tatou malamalama lelei i le faamoemoega o le Aualofa.

O le a ou amata i le toe faamanatu o nisi o le talafaasolopito o le Aualofa ina ia mafai ai ona faamalamalama pe na mafua i se a ona faavae le Aualofa. Ona ou otooto atu ai lea o tiutetauave e tolu ua i ai i uso taitasi o le Aualofa. Ma le mea mulimuli, o le a ou faamatalaina le auala ua faamoemoe mai le Alii tatou te faataunuuina ai le poloaiga paia na tatou mauaina, e le gata i tagata taitoatasi ae faapea foi o se faalapotopotoga.

I. Aisea na Faavae ai le Aualofa

E le talafeagai ona malamalama i le mafuaaga ua i ai se faalapotopotoga mo tamaitai i le Ekalesia e aunoa ma le i ai o se malamalama i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso. Ina ua silafia e le Alii ia mala o le a oo mai i nei aso e gata ai, sa fetalai atu o Ia i Lana auauna o Iosefa Samita Laitiiti, “ma tuuina atu ai ia te ia ia poloaiga; …

“Ia faalauteleina … foi le faatuatua i le lalolagi;

“Ina ia mafai ona faatuina [Lana] feagaiga faavavau;

“Ina ia mafai ona folafola atu le atoatoa o [Lana] talalelei e e vaivai ma lotomaulalo e oo i tuluiga o le lalolagi.”1

E faataunuuina le galuega a le Alii pe a “talaiina atu [Lana talalelei] i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana, ma nuu”2 ma a o faatuina Lana feagaiga e faavavau e ala i feagaiga i le malumalu.

E pei lava ona valaaulia e le Faaola ia Maria ma Mareta i le taimi o le Feagaiga Fou3 e auai i le faatinoina o Lana galuega, ua faapena foi i tamaitai o lenei tisipenisione ona i ai se tofiga aloaia ina ia auai i le faatinoina o le galuega a le Alii. Mai popofou o le Toefuataiga, sa taulamua tamaitai i le fesoasoani atu e fausia le Ekalesia e ala i le fesoasoani atu i taumafaiga faafaifeautalai, fai lo latou sao i le fausiaina o malumalu, ma faato’a nuu ina ia mafai ai ona tapuai faatasi le Au Paia. O le faatulagaina o le Aualofa i le 1842, na faaaoga ai le malosi tuufaatasi o tamaitai ma a latou tofitofiga e fausia le malo o le Atua, e faapei foi o le faatulagaina o korama a le au perisitua na tuuina atu ai i alii ni tiutetauave patino.

Talu mai lona faatulagaina, ua salalau le Aualofa i le lalolagi ma ua faaigoaina “o le faalapotopotoga aupito tele, i soo se itu, a tamaitai i le lalolagi.”4 Ua tatou iloa e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, o le Aualofa o se vaega aloaia o le Toefuataiga ma sa i ai foi se faalapotopotoga faapena mo tamaitai i le Ekalesia anamua.5 Na aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita e faapea, o le Aualofa “na foa faalelagi, na faamaonia faalelagi, na faatuina faalelagi, ma faauuina faalelagi e le Atua,”6 “e tusa ma tulafono a le lagi,”7 e fesoasoani i le Alii “e aumaia ai le … ola faavavau i le tagata.”8

E ala mai i le Aualofa, ua i ai i tamaitai se matafaioi aloaia i le Ekalesia ma ni tiutetauave maoae, “e aofia ai le faigaluega i le malumalu ma le aoaoina atu o le talalelei.”9 E le gata i lena, o le Aualofa e fesoasoani ai i tamaitai “e toto ma faatupulaia … se molimau ia [Iesu] Keriso ma le Talalelei,”10 “faamalosia le aiga ma le auaiga,”11 ma “faatino tiute uma faaleaiga.”12 Ua i ai i le Aualofa le tiutetauave e vaai “mea e manaomia e i latou e matitiva, o e mamai, ma e e manaomia le fesoasoani,” peitai na saunoa Peresitene Iosefa F. Samita e faapea, o le vaega e tele atu o lenei galuega “o le vaavaaia lea o le uelefea faaleagaga [ma le faaolataga] … o tamaitai uma o le Ekalesia.”13

I se aotelega, o le faamoemoega o le Aualofa, e pei ona faatuina ai e le Alii, ia faatulagaina ai, aoao, ma musuia Ona afafine ina ia saunia ai i latou mo faamanuiaga o le ola faavavau. Ou te toe fia ta’u atu lena mea. O le faamoemoega o le Aualofa, e pei ona faatuina ai e le Alii, ia faatulagaina ai, aoao, ma musuia Ona afafine ina ia saunia ai i latou mo faamanuiaga o le ola faavavau.

II. O o Tatou Tiutetauave

Ina ia faataunuu le faamoemoega o le Aualofa, ua poloaiina e le Alii ia uso taitasi o le Aualofa ma faalapotopotoga e:

  1. Faateleina le faatuatua ma le amiotonu o le tagata lava ia.

  2. Faamalolosia aiga ma auaiga.

  3. Auauna atu i le Alii ma Ana fanau.

O nei tiutetauave taitasi e lagolago ai ma faamalolosia le isi lua. A faateleina lo tatou faatuatua, o le taunuuga o lena taumafaiga o le a faamalosia ai lo tatou aiga. A tatou auauna atu i le Alii ma Ana fanau, ona faateleina foi lea o lo tatou faatuatua ma le malosi o le amiotonu. O nei tiutetauave e tolu e le matuueseeseina lava. Se i o tatou amata i le tiutetauave muamua.

1. Faateleina le faatuatua ma le amiotonu o le tagata lava ia. Ina ia faia la tatou vaega i lalo o le fuafuaga a le Alii, e ao ina faateleina lo tatou faatuatua ma le amiotonu o le tagata lava ia. O le avea ai ma se tagata o le Ekalesia e manaomia ai le faatuatua, lea tatou te faafaileleina i o tatou olaga atoa i le “flifiliga, ma le faatoatoa, ma le onosai.”14 I le talatuu masani ua tatou faasoa ai, e ofoofogia faataitaiga o le faatuatua i uluai tamaitai o le Ekalesia. O tamaitai paionia muamua o le Ekalesia, sa tutuliese mai o latou fale ma sauaina ona o lo latou talitonuga faalelotu. O isi na sao mai i afi ma lologa. Sa latou laasia vasa ma savavali i le fiaafe o maila, onosai i le palapala, o ma’i, ma le toetoe ina a matelaina i le fia aai, e fesoasoani e atiina ae le malo o le Alii i le fogaeleele. E toatele i latou sa tanumia a latou tane, o fanau, matua, ma o latou tei i le ala. Aisea na latou faia ai lena mea? Na latou faia aua na mumu le afi o lo latou faatuatua i o latou agaga. O nei tamaitai ofoofogia sa le sailia ni laei mananaia, taimi paganoa se tele, o fale tetele, po o ni meatotino e sili atu. E faapei foi o outou, sa i ai sa latou tautinoga maumaututu ma se molimau e moni le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, ma sa manaomia e le Alii i latou e fai la latou vaega i le faatuina o Lona malo i le fogaeleele. O lo latou tulitulimatagauina o le amiotonu o le tagata lava ia, o se taumafaiga i aso taitasi e avea atili e faapei o le Faaola e ala i le salamo, suesue i tusitusiga paia, tatalo, usiusitai i poloaiga, ma le sailia o “mea mama, matagofie, logoleleia, ma le tauleleia.”15

2. Faamalolosia aiga ma auaiga.O lo tatou tiutetauave lona lua o le faamalolosia lea o aiga ma auaiga. Ua osofaia ma faavaivaia aiga i le lalolagi atoa ona o faiga faapiopio ma aoaoga sese. O le mea lea, pe ua tatou faaipoipo pe nofofua, matua pe talavou, ua i ai so tatou tiute e puipuia ma ola i upumoni o loo maua i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”

Na apoapoai mai le Au Peresitene Sili, “Po o le a lava le lelei ma le talafeagai e i ai isi mea e fai po o gaoioiga, e le tatau ona faatagaina e suia ai tiute ua tofia mai e le Atua, ia e na o matua ma aiga e mafai ona faataunuu lelei ai.”16 O fanau ua fananauina mai, ua tuputupu ae nei i se lalolagi ua matua faatupulaia le agasala. E ao ina avea o tatou fale ma o latou sulufaiga mai mea leaga latou te fetaiai i aso taitasi.

E ao ona faatulagaina lelei le Aualofa, ia ogatasi, ma faaaoga e faamalolosia ai aiga ma fesoasoani i o tatou auaiga ina ia avea o ni nofoaga paia mai le lalolagi. Sa ou aoaoina lenei mea i le tele o tausaga ua mavae, ina ua faatoa ou faaipoipo. Sa ta’u mai e o’u matua, o e sa matou tuaoi, o le a siitia i se isi vaega o le lalolagi. Sa ou faalagolago i le faataitaiga poto, faafailelei, ma le faamalosiau a lo’u tina. A o lea o le a umi se taimi e alu ese atu ai. O le taimi lea e le i i ai ni i-meli, masini fesi, telefoni feaveai, ma meapueata Uepi, ma sa matua tuai lava le tilivaina o meli. I se tasi aso a o lei malaga ese o ia, sa ma fetagisi ai ma sa ou fesili, “O ai o le a fai ma o’u tina?” Sa mafaufau ma le to’a lo’u tina, ma faatasi ai ma le Agaga o le mana o faaaliga lea e oo mai i nei ituaiga o tamaitai, sa ia faapea mai ai, “Afai ou te le toe foi mai, afai e te le toe vaai mai ia te au, afai ua le mafai ona ou toe aoao atu se isi mea ia te oe, ia e noatia oe lava i le Aualofa. O le a avea le Aualofa ma ou tina.”

Sa iloa e lo’u tina afai ou te ma’i, o le a vaaia au e uso [o le Aualofa], ma a fananau mai a’u pepe, o le a latou fesoasoani mai ia te au. Ae o le faamoemoega aupito sili o lou tina, o uso o le Aualofa o le a avea ma taitai mamana, ma le faaleagaga mo au. Sa amata mai i lena taimi ona ou aoaoina le anoanoai o mea mai tamaitai malolosi ma le faatuatua.

E toatolu tamaitai eseese na umia le valaauga o le peresitene o le Aualofa i a’u uarota i tausaga na malaga ese ai o’u matua. Na valaaulia au e Alta Chamberlain e aoao i isi uso le puleaina o le taimi ma le faatulagaina o le fale, atonu sa ia silafia e manaomia ona ou faaleleia na tomai. Sa fautuaina au e Jeanne Horne e faamaea muamua la’u lava suesuega o le Tusi a Mamona. Na tuu mai e Norma Healey ia te au la’u uluai galuega e faatino i le fale tuuapa, ma aoao mai ia te au le tele o mea e uiga i le auauna atu. Sa malamalama nei tamaitai lelei tele i le faamoemoega o le Aualofa.

3. Auauna atu i le Alii ma Ana fanau. O se tiutetauave lona tolu o tamaitai uma o le Ekalesia, o le auauna atu lea i le Alii ma Ana fanau. E malie ia te au, i tausaga na alu ese ai lo’u tina, sa avea au ma peresitene o le Peraimeri i le uarota, ma mulimuli ane sa avea au ma peresitene o Tamaitai Talavou. Sa avea au ma se sui o le aufono a le uarota, sa galue i lalo o le taitaiga a le au epikopo. Sa aoaoina i tatou e Peresitene Boyd K. Packer, “pei lava ona faamalosia le Perisitua Maualuga [i le auaunaga a le toatele o alii i le Perisitua Arona], … o le tuuina atu ma le le manatu faapito o lenei auaunaga [i Tamaitai Talavou ma le Peraimeri], o le faaali atu lea o le naunau i le Aualofa.”17 A tatou galulue i se isi ausilali, e le o faamalolo maia i tatou mai le usoga a le Aualofa. Ona tatou te le o i totonu pe o ese mai le Aualofa, tatou te fesootai pea lava pea i le faamoemoega ma tiutetauave o le Aualofa, ma ua faamanuiaina i tatou i avanoa uma e avea ai ma faataitaiga ma leoleo mamoe e tutumu i le faatuatua, mo fanau a lo tatou Tama.

Ua i ai i totonu o le faamoemoega o le Aualofa nisi o avanoa e aupito sili ona matagofie e auauna atu ai i le fogaeleele, lea e avanoa mo uso uma. I a’u femalagaaiga i le salafa o le lalolagi, ua ou vaaia ai le afe ma afe o outou uso e le o i ai se tane i le taimi nei po o fanau ua avea o se punavai maoae o le faatuatua, taleni, ma le naunauga faamaoni. E leai se tasi e sili atu le tulaga nai lo outou e galulue ai i malumalu, fai ni misiona, faiaoga i le augatupulaga faia’e, ma fesoasoani ia i latou ua mafatia. E manaomia oe e le Alii.

Ua ou maofa foi i le autalavou ma le malolosi o outou faatoa taunuu mai i le Aualofa mai le polokalama a TamaitaiTalavou. Ua ou vaaia le naunau o outou loto e faia se eseesega mo le lelei i le lalolagi. E tele taimi ou te mafaufau ai i le tulaga e mafai ona oo i ai le galuega o talafaasolopito o aiga, mo se faataitaiga, pe afai e te faasoa atu ou tomai faatekinolosi i ou uso matutua (pei o au!). E le mafai ona matou faamaimauina lou mana talavou ma le tiotio i le fautua atu e te nofonofo faasamasamanoa, ma matamata i tamaitai ua sili atu lo latou poto masani e faia ia fuafuaga uma, faatulaga, ma galuega a le Aualofa.

III. Faataunuuina o le Faamoemoega

E mafai ona tatou faia le galuega a le Alii i Lana ala pe a tatou saili, maua, ma galulue ai i faaaliga faaletagata lava ia. A aunoa ma faaaliga faaletagata lava ia, e le mafai ona tatou manuia. Afai tatou te usitai i faaaliga faaletagata lava ia, e le mafai ona tatou toilalo. Ua aoaoina i tatou e le perofeta o Nifae o le a faaali mai e le Agaga Paia ia i tatou “mea uma e tatau ona [tatou] faia.”18 Na valoia o aso e gata ai, o le a liligi mai ai e le Alii Lona Agaga i Ana auauna fafine.19 O le a tupu lenei mea pe a tatou faatagaina i tatou lava e fifilemu, lava le toafimalie e faalogo ai i le leo o le Agaga. Na aoaoina i tatou e Elder Neal A. Maxwell e faapea o le mauaina o faaaliga mo o tatou valaauga ma o tatou olaga patino “e manaomia ai le taumafaiga faalemafaufau i la tatou pitolaau… . O faaaliga e le o se mea e na ona oomi o ni ki [ona maua lea], ae o le tuleia o i tatou lava e fai se taumafaiga, e masani ona fesoasoani i ai le anapogi, suesue o tusitusiga paia, ma le manatunatu loloto o le tagata lava ia.

“E sili atu i lo na mea uma, o faaaliga e manaomia ai le matuai lava o lo tatou amiotonu faaletagata lava ia, ina ia mafai ai ona oo mai faaaliga i e amiotonu, e aunoa ma le sailia.”20

IV. Faaiuga

Sa ta’ua e Peresitene Spencer W. Kimball i ni nai tausaga ua mavae “o loo i ai se mana i lenei faalapotopotoga e lei atoatoa ona faaaogaina e faamalolosia ai aiga o Siona ma fausia ai le Malo o le Atua—o le a le mafai lava sei vagana ai ua maua uma e tuafafine ma le perisitua le vaaiga mamao i le Aualofa.”21 Sa faavaeina le Aualofa e le Alii e faatulagaina ai, aoao, ma musuia ai Ona afafine e sauniuni ai mo faamanuiaga o le ola faavavau. O lo tatou faamoemoega o le lagolagoina lea o tamaitai o le Ekalesia i o latou tiutetauave patino e ala lea i le faamautinoa o sauniga taitasi, lesona taitasi, ma gaoioiga taitasi tatou te faia, e fesoasoani ai ia te i latou e faateleina le faatuatua ma le amiotonu patino, faamalolosia ai o latou aiga ma o latou auaiga, ma auauna atu i le Alii ma Ana fanau.

Na pau lava le ala e mafai ona tatou faataunuuina ai lenei mea o le sailia lea, mauaina, ma galulue e faatino i luga o faaaliga patino. O le mana moni i lenei usoga a tamaitai i le lalolagi atoa, o loo taoto lea i totonu o tamaitai taitoatasi. E ui atonu tatou te vaai ifo ia i tatou lava e vaivai ma faatauvaa, ae ua tofusia i tatou uma ma se talatuu faatamalii ma e mafai ona atiina ae se faatuatua e tutusa ma na tamaitai faatuatua na mua i malae. Ua i ai sa tatou matafaioi taua e fesoasoani i le fausiaina o le malo o le Atua ma saunia mo le afio mai o le Alii. O le mea moni, e le mafai e le Alii ona faataunuu Lana galuega e aunoa ma le fesoasoani a Ona afafine. Ona o lena, ua faamoemoe ai le Alii ia i tatou ina ia faateleina la tatou auaunaga. E finagalo o Ia e faataunuu le faamoemoega o le Aualofa i le mea e sili atu. Ou te fiafia e molimau atu i le moni o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, ma se perofeta soifua i ona po nei o loo taitaiina Lana galuega. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. MFF 1:17, 21–23.

  2. MFF 133:37.

  3. Tagai Luka 10:38–42.

  4. Boyd K. Packer, “The Circle of Sisters,” Ensign, Nov. 1980, 109.

  5. Tagai Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” Deseret News, Ape. 22, 1968, 1.

  6. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (kosi aoaoina a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa, 1998), 189.

  7. MFF 102:4.

  8. Mose 1:39.

  9. Dallin H. Oaks, “O Le Perisitua ma Ausilali,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, Ian. 10, 2004, 17.

  10. The First Presidency, “Memorandum of Suggestions,” Mat. 29, 1940, 2.

  11. Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, Ian. 10, 2004, 17.

  12. MFF 20:47; tagai foi f. 51.

  13. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 185.

  14. Alema 32:43.

  15. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13.

  16. Tusi a le Au Peresitene Sili, 11 Fep. 1999.

  17. Ensign, Nov. 1980, 110.

  18. 2 Nifae 32:5.

  19. Tagai Ioelu 2:29.

  20. Neal A. Maxwell, “Faaaliga,” Uluai Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, 11 Ian. 2003, 5.

  21. Spencer W. Kimball, “Relief Society—It’s Promise and Potential,” Ensign, Mat. 1976, 4.