2009
Feinga Maʻu Pē
Siulai 2009


Feinga Maʻu Pē

ʻĪmisi
Elder Octaviano Tenorio

ʻI hoku taʻu 15, naʻe haʻu maʻu pē ʻa e ongo faifekaú ʻo kai mo ha niʻihi ʻo homau kaungāʻapí. Naʻe sio maʻu pē hoku tuofefine lahí ki heʻena feʻaluʻaki he ʻaho kotoa peé peá ne fehuʻi ange pe naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá na fakatau atu. Naʻá na talaange ʻikai, pea ko e founga ia naʻe fakafeʻiloaki ai kinaua ki homau fāmilí. Naʻe fai e lēsoní ki heʻeku tamaí, faʻeé, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné pea naʻe papitaiso kātoa kinautolu. Ka naʻe ʻikai ke u kau ki he Siasí. Ne u lolotonga fekumi au he taimi ko iá ki ha siasi kehe, ka naʻá ku fekumi fakamātoato.

Ko e ʻAho Faʻē ʻi Mekisikoú ʻa e ʻaho 10 ʻo Meé. Naʻe fehuʻi mai ʻe heʻeku faʻeé he ʻaho ko iá pe naʻá ku ʻofa ʻiate ia. Naʻá ku pehē ange, “ ʻIo, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.”

Naʻá ne vahevahe mai ʻene fakamoʻoní kiate au mo kole ke u papitaiso. Naʻá ku fili he ʻaho ko iá ke papitaiso au. Naʻe hilifakinima au he Sāpate hokó peá u maʻu e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi ko ʻení kuo liliu kakato ʻeku moʻuí. Naʻá ku kamata lau e meʻa kotoa pē naʻe lava ke u maʻu fekauʻaki mo e Siasí, kae fakatautefito ki he ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻá ku maʻu ʻa e tuí, pea ʻi heʻeku akó, naʻá ku tali ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Naʻe tupulaki ʻeku tuí lolotonga ia ʻeku tupulaki ʻi he ongoongoleleí.

Ko Hono Fai ʻo e Feingá

Kimuʻa peá u fai atu ha ongo talanoa mei heʻeku moʻuí, ʻoku ou fie fakamahinoʻi ha meʻa ne u faʻa talanoa kau ki ai mo ʻeku kau faifekaú ʻi he taimi naʻá ku palesiteni fakamisiona aí. ʻOku hā ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē: “Kuó u faʻa lea ʻaki, ko e taha ʻo e ngaahi fakapulipuli lahi taha ʻo e ngāue fakafaifekaú ko e faʻa ngāue! He kapau ʻe ngāue ha faifekau, te ne maʻu ʻa e Laumālié; kapau te ne maʻu ʻa e Laumālié, te ne faiako ʻaki ʻa e Laumālié; pea kapau te ne faiako ʻaki ʻa e Laumālié, te ne ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí pea te ne fiefia. Pea he ʻikai ke ʻi ai ha taʻelata, ʻikai ha hohaʻa ki he fāmilí, he ʻoku tuku taha pē ʻa hono talēnití mo e tokangá ʻi he taimi kotoa pē, ki he ngāue fakafaifekaú. Ngāue, ngāue, ngāue—ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe fakafiemālie ange ai ʻi he ngāue fakafaifekaú.”1

ʻI hono faka-Sipeini ʻo e tohi Fakahinohino maʻá e [Kau] Faifekaú ʻa ia naʻa tau fakaʻaongaʻi kimuʻa ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, naʻe liliu e foʻi lea ia ko e ngāué ki he feinga. ʻOku fie maʻu ke tānaki atu ki hoʻo feingá ʻa e tuku taha ki ai ho taimí, ngaahi talēnití, mo ia kotoa ʻokú ke manako aí. ʻOku fie maʻu ʻa e tuku taha ko ʻeni ʻo e tokangá kae ʻi ai ha lavameʻa. Pea kapau ʻokú ke fiefia ʻo ʻikai ʻita pe loto-mamahi, ʻe tupu ha ngaahi meʻa lelei mei hoʻo ngāué.

Ne u ako tonu e founga ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí. Taimi nounou pē mei hono papitaiso aú ne u kamata ngāue ki ha kautaha lolo lahi. Ne u fakaʻaongaʻi ʻi heʻeku moʻuí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e ngāué ʻo tupu ai ʻeku fakalakalaka ʻi he kautahá.

ʻOku Maʻu ʻa e Faingamālié ʻi hono Ako ke Fai ha Meʻá

Naʻe lahi ʻaupito e mafai ʻo ha pule ʻe tokotaha ʻi he kautahá. Naʻá ne kole ke ʻoange mei he tafaʻaki takitaha ha toko ua ke tokoni kiate ia ʻi hono fai ʻo ha ʻinivenitoli. Peá ne talaange ko e meʻa pē naʻe fie maʻú ke ʻi ai ha ʻilo fakatauhi-tohi ʻa e niʻihi ko ʻení.

Naʻá ku ako ʻi ha akoʻanga fefakatauʻaki, pea maʻu ʻeku tohi fakamoʻoni ʻi heʻeku ngaahi kalasi tauhi-tohí. Naʻe talamai ʻe he pule ʻi heʻeku tafaʻakí, “ ʻAlu ʻo talaange ki ai te ke tokoni ʻi he ʻinivenitolí pea ko e kalake tauhi-tohi koe”. Naʻá ne fie maʻu ke sio pe ko e hā ha lau ʻa e tangata ʻe tahá he naʻá ku fuʻu kei siʻi.

ʻI heʻeku aʻu atú, naʻe ʻeke mai ʻe he pulé pe ko e hā ʻoku ou fie maʻú. Ne u taliange, “Te u tokoni atu ʻi he ʻinivenitolí.” Naʻá ku fai e meʻa naʻe talamai ʻe hoku pulé ʻo talaange ko e kalake tauhi-tohi au. Naʻá ne kata.

Naʻá ne pehē mai leva, “Sai, ʻe Misa Tauhi-tohi, haʻu ki hoku seá. Toʻo e mīsini tānaki ko ʻení, peá ke tānaki e meʻa kotoa ʻi he kōlomu kotoa pē ʻi he vave taha te ke lavá.”

Naʻá ku kamata māmālie ʻaki pē ʻa e foʻi tuhu ʻe taha. Naʻá ne tekeʻi au mei he seá peá ne pehē mai, “ ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ha meʻa; ʻe tauteaʻi koe. Te ke tangutu ʻi muʻa ʻiate au ʻi he sea ko ʻená ʻi he uike ʻe ua ʻo sio ʻi he founga te u fai ʻaki e ngāué.”

Naʻá ku hiki ki ha sea ʻe taha. Naʻá ne pehē mai, “Sio kau fai e ngāué.” Naʻá ne kamata tānaki vave ʻaupito, ʻo ʻikai pē toe sio ia ki hono nimá. Ne u ofo ai. Ne u pehē ʻe au ko ʻene fakakata ʻene talamai te u sio ka ne ngāue ʻi ha uike ʻe uá, ka naʻe ʻikai ko haʻane fakakata.

ʻI he ʻuluaki ʻahó naʻá ku tangutu ai ʻi ha houa ʻe ono nai pe fitu. ʻI he efiafi ko iá naʻá ku nofo he tuku ʻa e ngāué ʻo tatali kae ʻoua kuo ʻalu ʻa e tokotaha kotoa pē mei he falé. Hili iá naʻá ku ʻalu leva ki hono ʻōfisí ʻo fetongi e pepa he mīsini tānakí peá u kamata akoako hono tānaki ʻo e ngaahi kōlomu tatau pē ko ia naʻá ne tānakí. Naʻá ku ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi pea naʻe fakaʻau pē ʻo vave ange ʻeku tānakí. ʻI heʻeku ongoʻi naʻá ku vave tatau pē mo ia pe toe vave ange aí, naʻá ku mohe ʻi ha houa ʻe taha pe ua nai.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ku tafitafi hoku matá peá u hū ki tuʻa he matapā ʻi muʻá hono fakaava pongipongiá, peá u toe hū pē ki loto hili e aʻu ange ʻa e pulé. Naʻá ku tukituki ʻi hono matapaá. Naʻá ne pehē mai, “Sai, tangutu hena ʻo sio ki he meʻa ʻoku ou faí.”

ʻI he taimi naʻá ne tānaki ai he mīsiní, naʻe ngali tuai ia kiate au. Ne u akoako tānaki foki ʻi ha houa ʻe fitu. Ne u teketekeʻi māmālie ia ki he tafaʻakí mo kole ke ne tangutu angé ʻi hoku seá. Ne u kamata tānaki vave ʻaupito. Naʻá ne ʻohovale.

Naʻá ne pehē mai, “Ko e hā e meʻa naʻá ke faí?” Naʻá ne fakamālohiʻi au ke talaange. Naʻá ne pehē mai, “Koeʻuhí kuó ke ako ʻeni, te ke ngāue mo au he taimí ni ʻo fai atu, pea te u akoʻi kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou ʻiló.”

Ne u hiki mai ʻo ngāue he tafaʻaki ko ʻení. Hili pē ha ngaahi taʻu siʻi mei ai naʻá ne fakafisi, pea naʻe lava ke u fetongi ia ʻi heʻene fokotuʻu pē. Naʻá ku ngāue ʻaki ʻa e feinga mo e tokanga, pea naʻá ku fiefia ʻi he ngāue naʻá ku faí. Naʻe ʻikai ke u ʻita ʻi heʻene ʻuluaki tauteaʻi aú.

Ko e Fakapulipuli ki he Lavameʻá

Te ke lava ʻo fai ha faʻahinga meʻa pē ʻoku lelei. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke ke feinga, tuku ki ai hoʻo tokangá, peá ke fiefia.

Naʻe tāpuni e kautaha naʻá ku ngāue aí. Naʻá ku hiki ki Mekisikou Siti, pea koeʻuhi ko ʻeku manako he ngāué, naʻá ku tohi kole ai ki ha ngāue fakataimi pē ʻi ha kautaha ʻētita fakavahaʻapuleʻanga. Naʻa nau fie maʻu ke u fai ha ʻinivenitoli, ʻa ia ko ha meʻa ia ne u fuʻu sai ai. Naʻá ku fakahoko e ʻinivenitolí ʻi he uike ʻe ua. Naʻá nau ʻomai ha faingamālie ke u ngāue tuʻu maʻu pea lelei mo e totongí, pea naʻá ku tali ia.

Naʻe ʻikai te u lea faka-Pilitānia he taimi ko iá. Naʻe pehē ange ʻe heʻemau talēkitá, ko ha tangata mei Tekisisi ka naʻe ʻikai ke lea faka-Sipeini, ki hoku pulé, “ ʻOku lelei ʻaupito e ngāue ʻa e tamasiʻí ni. Kapau naʻe poto he lea faka-Pilitāniá, naʻa tau ʻoange ke lahi ange ʻene vahé. ʻE lava pē ke tau ʻave ia ki Niu ʻIoke ke ako ai, pea ʻe lava pē ke hoko ko ha pule heni.”

ʻI hono talamai ʻe hoku pulé ʻa e meʻá ni, ne u fehuʻi ange, “Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke u ako ʻa e lea faka-Pilitāniá?”

Ne u ʻosi mali he taimi ko ʻení. Naʻe lea faka-Pilitānia hoku uaifí he naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he feituʻu ʻo e Siasí ʻi Mekisikoú. ʻI he fuofua taimi naʻá ku feinga ai ke lea ʻaki ha ngaahi foʻi lea faka-Pilitāniá, naʻe talamai ʻe ha tokotaha ia ke ʻoua naʻá ku feinga ke fai ia. Naʻe ʻikai ko haku talēniti ia.

Naʻe fakalotolahiʻi au heni ʻe he fakakaukau ʻe toe lelei ange hoku tuʻunga fakangāué pea maʻu mo ha ngaahi faingamālie hangē ko haʻaku ʻalu ki Niu ʻIoke. Naʻá ku ʻalu ki ha ʻapiako ʻoku akoʻi ai e ngaahi lea fakafonuá ʻo talaange ʻoku ou fie ako lea faka-Pilitānia ʻi he vave taha ʻe lavá.

Naʻa nau fehuʻi mai, “Ko e hā hono lahi e lea faka-Pilitānia ʻokú ke ʻiló?”

Naʻá ku talaange, “Hala ʻatā ha foʻi lea. ʻO aʻu pē ki he ‘Mālō ʻetau maʻu e pongipongi ní.’”

Naʻa nau talamai, “ ʻOku ʻi ai ʻemau kalasi makehe ʻoku fie maʻu lahi ai e tokangá: ʻoku uike ʻe ua, houa ʻe 16 ʻi he ʻaho. Ko e houa ʻe valu mo e kau faiakó ʻi heni pea houa ʻe valu ʻi ho ʻapí mo ha ngaahi tepi kuo hiki. Ko hono totongí ko e $1,000.”

Naʻá ku pehē ange, “Te u lava ʻo fai ia. Te u kole hoku taimi mālōloó, pea te u lava ʻo ako ʻi he houa ʻe 16 ʻi he ʻaho ʻi ha uike ʻe ua.”

Naʻá ku ʻalu ki hoku pulé peá u pehē ange, “Te u ako lea faka-Pilitānia ʻi he uike ʻe ua, pea ko e totongí ko e paʻanga pē ʻe $1,000.” Naʻá ne kata mo pehē mai, “He ʻikai lava ia. Naʻá ku ako ʻe au ʻi he taʻu ʻe ua.”

Ne u talaange ki hoku pule, “Kole ki he talēkitá ke tuku mai haku taimi mālōlō uike ʻe ua peá ne totongi ʻeku kalasí. Ka ʻosi e uike ʻe uá ʻoku ʻikai te u lava ʻo lea faka-Pilitānia ki ai, peá ke toʻo leva e totongí mei heʻeku vahé.”

Naʻá ne fakangofua ʻeni.

Naʻá ku ʻalu ki he akó. Naʻe fetongitongi e kau faiakó ʻi he minti ʻe 45 kotoa pē ʻi ha houa ʻe valu. Naʻa nau akoʻi mo akoʻi e ngaahi foʻi leá, ʻū sētesí, mo e ngaahi fepōtalanoaʻakí.

ʻI he ʻosi e houa ʻe valu ʻi ʻapiakó, naʻá ku ʻalu he halá ʻo kumi ha kau folau ʻeveʻeva naʻe lea faka-Pilitānia ke u talanoa mo kinautolu. Hili iá naʻá ku fanongo tepi ʻi ha toe houa ʻe valu kehe.

Naʻe ʻikai ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻeku ʻalu ki he akó ke ako lea faka-Pilitānia. Naʻá ku fie maʻu moʻoni pē ʻe au ke u hoko ko ha pule peá u ʻalu ki he Kolo ko Niu ʻIoké. Naʻe ʻikai ke faingataʻa e ako lea faka-Pilitāniá kiate au he naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻá ne fakaʻaiʻai aú. Naʻá ku fiefia ʻi he sekoni kotoa pē naʻá ku ako lea faka-Pilitānia aí.

ʻI he ʻosi ʻeku ako houa ʻe 224, naʻe lava ke u fetuʻutaki ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻá ku ʻiloʻi ko e siví ʻa ʻeku fetuʻutaki mo ʻeku talēkitá. Kapau he ʻikai te u lavaʻi ʻeni, kuo pau ke u totongi fakafoki ʻa e $1,000. Ko ia naʻá ku faʻufaʻu ha palani. Te u talanoa ki ai ʻo kau ki he meʻa kotoa pē kuó u akó. ʻI heʻeku hū atu ki hono ʻōfisí, naʻá ku talanoa taʻemālōlō ʻi ha miniti ʻe 20 ʻo ʻikai ha taimi ke ne lea ai. Naʻá ne pehē leva, “Kuo feʻunga. ʻAve ia ki Niu ʻIoke.” Pea naʻá ku ʻalu leva ki Niu ʻIoke!

Ko ha Meʻa Ne u Ako Mei Ai

ʻE lava pē ke u talaatu, kapau ʻokú ke fie maʻu ke ke lavameʻa ʻi ha faʻahinga meʻa, ʻe fie maʻu ke tuku taha ki ai hoʻo tokangá, feingá, pea fiefia ʻi he meʻa ʻokú ke faí. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he founga ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē maʻau. ʻE lava ke lahi ange ʻa e meʻa te ke akó pea aʻusia ha faʻahinga taumuʻa ʻaonga pē. Fiefia ʻi he meʻa ʻokú ke faí neongo ʻene faingataʻá. Fai ia ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú pe ʻi ha tapa pē ʻo hoʻo moʻuí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Penisoní, “Ngāue, ngāue, ngāue.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 200.

Ngaahi tā fakatātā ʻa John Zamudio