2009
Kau Paionia ʻi Kaná
Siulai 2009


Kau Paionia ʻi Kana

ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa Keilini Lipeila, naʻe ako ʻāati ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ngaahi talanoa fakaofo kau ki he Kāingalotu paionia ʻi Kaná, naʻá ne ʻilo ʻokú ne fie tāvalivali kinautolu ʻo fakaʻaongaʻi ki heʻene ngāue fakaʻaati ki hono mataʻitohí. Naʻá ne kamata fekumi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2005 ki ha founga ke fakahoko ai ʻeni. Ko hono olá ko ʻene maʻu ha paʻanga tokoni ke ne lava ʻo ʻalu mo ha fānau ako ʻaati kehe ʻe toko tolu—ko Sesi Pusineli, ʻEmalī Kalausa Paueli, mo ʻEniselā Nalesoni—ki Kana ʻi Mē mo Sune ʻo e taʻu 2006. Naʻe tokangaʻi e ngāue ko ʻení ʻe Lisiate Hala ko ha faiako ʻi BYU. Naʻe ʻikai ngata pē hono tānaki mai ʻe he toko nimá ni ha ngaahi talanoa pea mo ha ngaahi ʻata ʻo e Kāingalotu paioniá ka ne kau ai mo e kau papi ului foʻoú foki. ʻI he ngaahi māhina hili e folau ko ʻení, naʻe tāvalivali e ngaahi fakamatala naʻe maʻú ʻi ha ngaahi pepa kuo fakaʻesia pea ʻave kinautolu ʻi ʻOkatopa ʻo e 2007 ʻo tautau ʻi he ngaahi holisi ʻo e Fale Fakaʻaliʻaliʻanga ʻo e Ngaahi Tā Valivali B. F. Larsen Gallery ʻi BYU. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi tā valivali ko iá.

ʻĪmisi
Stand Alone—For Something, Adjoa

1. Taukaveʻi Tokotaha—Ha Faʻahinga Meʻa, Adjoa, tā ʻe Angela Nelson

ʻOku pehē ʻe ʻĀtoa ʻAmoa-ʻEmipā, ʻa ia ʻoku ako fakatoketā, “Ko e meʻa lelei ʻete hoko ko ha mēmipa ʻi he taimi ʻokú te ʻi ʻapi ai pe feohi mo e kakai kehé. Ka ʻe kei lava pē ʻe he fefine Siasi moʻoní ʻo ui ia ko e mēmipa ʻi he taimi ʻokú ne tokotaha aí. ʻOku faʻa lahi ʻa e maʻu hala fekauʻaki mo e Siasí, ko ia ʻoku mahuʻinga kiate au ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻoní.”

ʻĪmisi
Joseph William Billy Johnson: Holiness to the Lord

2. Siosefa Uiliami Pili Sionisoni: Māʻoniʻoni ki he ʻEikí, tā ʻe Emmalee Glauser Powell

Ko e fakamatala ʻeni naʻe hiki ʻe he tokotaha tā valivali ʻo kau kia Misa Sionisoni ʻo Keipi Kousí, “Naʻe hā meiate ia ʻa e loto-houngaʻiá mo e ʻofá. Naʻá ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he taʻu ʻe 14, pea laka hake ʻi he kakai ʻe toko tahaafe ne ʻosi mateuteu ke papitaiso ʻi he taimi ne aʻu ange ai e kau faifekaú ʻi he 1978. Ko ha tangata ia ʻokú ne fakatapui ʻa ʻene moʻuí mo hono laumālié ki he ʻOtuá. Naʻá ne ueʻi au ke u feinga ke hoko e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisi ʻo e ʻofá mo e ʻofa faka-Kalaisí ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí.”

ʻĪmisi
Bitner Johnson: Grandson of the Patriarch

3. Pitinā Sionisoni: Ko e Mokopuna ʻo e Pēteliaké, tā ʻe Jesse Bushnell

Ko Pitinā Sionisoní, foha ʻo Pilikihami Sionisoni pea ko e mokopuna ʻo Siosefa Uiliami Pila Sionisoní, naʻe fakatau hingoa ia kia Palesiteni Kōtoni Pitinā Hingikelī.

ʻĪmisi
Busua Morning

4. Ko e Pongipongi ʻi Pusua, tā ʻe GayLynn Ribeira

ʻĪmisi
Bring Up Your Children in Light and Truth

5. ʻOhake Hoʻomou Fānaú ʻi he Māmá mo e Moʻoní, tā ʻe GayLynn Ribeira

ʻOku fakamālohia ʻe Pīsope Kofi Sosu mo hono uaifi ko Linitaá ʻo Kumasí ʻa hona fāmilí ʻi he lotu fakafāmili maʻu pē, ako folofola, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

ʻĪmisi
Dr. Emmanuel Kissi—He Raised the Woman Up

6. Toketā ʻEmanuela Kisi—”Naʻá Ne Fokotuʻu Hake ʻa e Fefiné,” tā ʻe Jesse Bushnell

ʻI he 1983 naʻe kumi tokoni ai ha fefine masiva moʻoni mo ʻene kiʻi tama kuo fasimanavá ki he toketā Siasi ko ʻImanuela Kisi. Naʻe ʻave ʻe he Siasí kia Toketā Kisi ʻa e meʻakai maʻanautolu naʻe fasimanavá. Naʻá ne ʻoange taʻetotongi ki he fefiné ha laise, koane, piini, mo e lolo ngaohi kai. Naʻe fakatōmapeʻe hifo ʻa e fefiné ʻi muʻa he toketaá ʻo fakamālō kiate ia. Naʻe puke ʻe Toketā Kisi e nima ʻo e fefiné ʻo ne fokotuʻu hake ia peá ne pehē ange, “Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻakai ko ʻení maʻau. Kuo pau ke ke fai kotoa hoʻo ngaahi fakamāloó kiate Ia.”

ʻĪmisi
Sisters in Zion, Emma Boateng

7. Ngaahi Tokoua ʻi Saione, ʻEma Poutengi, tā ʻe Angela Nelson

Naʻe hiki ʻe he tokotaha tā valivali ko ʻEniselā Nalesoní e fakamatala ko ʻení kau ki he tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau ko ʻEma Poutengí, “Ne hangē ko haʻamau ʻilo hamau tokoua ne fuoloa ʻene pulí. Naʻá ne hoko ko ʻemau tokotaha takimamata ʻi Kumasí pea naʻe kei hā mei hono fofongá ʻa e maama ʻo ha tokotaha ngāue fakafaifekau. Naʻe lolotonga ako faiongoongo ʻa ʻEma, ʻalu ki he ʻinisititiutí, ʻi ai e ngaahi meʻa ne hohaʻa mo ʻamanaki ki ai fekauʻaki mo e teití pea naʻá ne feinga ke hoko ʻa e ongoongoleleí ko e uho ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne lolotonga foua ʻa e ngaahi meʻa tatau ne mau lolotonga foua ʻi heʻemau hoko ko ha kakai lalahi kei talavou teʻeki malí.”

ʻĪmisi
Bishop Kofi Sosu and His Father: Forgiveness of Father and Son

8. Ko Pīsope Kofi Sosu mo ʻEne Tamaí: Fakamolemole ʻa e Tamaí mo e Fohá, tā ʻe Emmalee Glauser Powell

Hili ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe fie foki ʻa Kofi ki honau ʻapí, ka naʻe ʻosi motuhi mai ia ʻe heʻene tamaí. Neongo iá naʻá ne ongoʻi pē ke ne ʻalu. ʻI heʻene aʻu atú naʻe vakai mai ʻene tamaí kiate ia peá ne, “Tuʻu.” Ko ia naʻá ne tuʻu leva.

Ne fehui ange ʻe heʻene tamaí, “Ko hai koe?”

“Ko ho fohá au.”

“Ko hoku fohá?”

“ ʻIo, ko ho foha ko Kofí.” Naʻá ne mamata atu ki he tafe ʻa e loʻimata ʻo ʻene tamaí. Naʻe tuʻu hake ʻene tamaí ʻo fāʻofua ʻiate ia.

“ ʻA siʻoku foha. Kātaki fakamolemole. ʻOku ou ʻilo naʻá ke fai ʻa e meʻa totonú. Kuó u tali koe ko hoku foha.”

ʻĪmisi
William and Charlotte Acquah: One Heart and One Mind

9. Uiliami mo Sālote ʻAkua: Loto Taha mo Fakakaukau Taha, tā ʻe Emmalee Glauser

Kuo taʻu ʻe 30 e tupulaki fakataha ʻa Uiliami mo Sālote ʻi he ongoongoleleí ʻi he faingataʻá mo e fiefiá. Pea tupu mei he ngaahi meʻa kotoa ko iá kuó na hoko ai ʻo taha mo e ʻOtuá peá na taha ʻiate kinaua pē. ʻOkú na fepikinima ke fakahā ʻaki ʻena feʻofaʻakí—ko ha meʻa ne ako ʻe Uiliami mei he kau faifekau mali ne nau akoʻi ia ke ne lotu mo ʻiloʻi ko e fānau ia ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Baptism Beach

10. Matātahi Faiʻanga Papitaisó, tā ʻe Jesse Bushnell

Kuo hoko ʻa e matātahi nonga ko ʻení ko ha feituʻu ne papitaiso ai ha kakai Kana ʻe laungeau.

ʻĪmisi
Theodora Acquah: Third-Generation Daughter

11. Tiotola ʻAkua: ʻOfefine Toʻu Tangata Tolu ʻi he Siasí, tā ʻe Jesse Bushnell

Ko Tiotolá ko e toʻu tangata ia hono tolu hono fāmilí ke kau ki he Siasí ʻi Keipi Kousi, pea fakamālō ai ki he tui ʻa ʻene kui fefiné ʻo ne kau ai ki he Siasí pea akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki heʻene fānaú mo e makapuná. ʻI he kau foʻou atu ʻa e kui ʻa Tiotolá ki he Siasí, naʻá ne tafi ʻa e falelotú, fetuku vai ʻo fufulu ʻaki e falikí, pea fakapapauʻi naʻe maʻa e meʻa hono kotoa kimuʻa pea fai e lotú.

ʻĪmisi
How Firm a Foundation, Kaku Family

12. Ko ha Fakavaʻe Mālohi, Fāmili Kakú, tā ʻe Angela Nelson

Naʻe tohi ʻe ʻEniselā Nalesoní ʻo pehē, “ ʻI hono fakaafeʻi kimautolu ʻe Misa Kaku mo hono malí ki honau ʻapí ʻi Keipi Kousí, ne u ongoʻi ʻo hangē ko haʻaku hū atu pē ki hoku ʻapí ʻi ʻIutaá. Ko e konga ne u saiʻia taha aí ko e ʻosi atu ʻa e maʻu meʻatokoní pea haʻohaʻo takai e fānaú ʻi heʻenau mātuʻá mo ʻenau folofolá kuo ʻosi fakaava. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻeku fakataha mo e fāmilí ni ʻo u sio ki he hanga ʻa e fānaú ki heʻenau mātuʻá ke maʻu ha fakahinohino pea huke hake ʻe heʻenau mātuʻá ʻa e folofolá ke maʻu mei ai ʻa e talí.”

ʻĪmisi
Hannah

13. Ko Hena, tā ʻe Richard Hull

Ko e fakamatala ʻeni ʻa e tokotaha tā valivalí kau ki he fakatātā ʻo ʻAna Pafu, ko ha fefine Siasi ʻi Kumasi, “Naʻá ku feinga ke maʻu ʻi he tā valivalí ʻa hono ʻulungāanga fiefia mo vēkeveké.”

ʻĪmisi
Preparing Dinner, Emma Boateng

14. Teuteuʻi e Meʻatokoni Efiafí, ʻEma Poutengi, tā ʻe Angela Nelson

Naʻe hiki ʻe ʻEniselā Nalesoni hono fakamatalaʻi e founga ngaohi ʻe he fāmili Poutengí ʻa ʻenau meʻakai angamaheni ko e fufú mei he manioké, ʻo pehē, “Naʻe hangē ia ko haʻate sio ki ha tauʻolungá. Naʻe taimi tonu e meʻa kotoa. ʻE hiki ʻe he tokotaha ʻa e vaʻakaú ʻo māʻolunga pea tuki ʻaki e manioké lolotonga ko iá ʻe pae fakataha mai ʻe ha tokotaha kehe ʻa e manioké ʻo fokotuʻu taha ʻo taimi tonu pē ia mo hono toe tuki hifó. ʻOku ʻi ai foki mo e taimi ʻoku nau fakatonu ki ai ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó, ʻa ia ko hono tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fekaú. ʻOku fakafuofuaʻi ʻa e taimí ʻi he anga honau ngaahi vā fetuʻutakí, ʻi he tokoniʻi ʻo e kaungāmeʻá mo e fāmilí, kae ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku maʻu maí. ʻOku ou mamata ki heʻenau feinga ke kei tatau maʻu pē e ngaahi meʻa ʻoku nau faí—kae fakatautefito ki heʻenau ngaahi fakamoʻoní.”