2009
Ngaahi Tuʻunga Moʻuí: ʻOku Maʻá e Tokotaha Kotoa Pē
Siulai 2009


Ngaahi Tuʻunga Moʻuí: ʻOku Maʻá e Tokotaha Kotoa Pē

ʻOku ʻiloʻi ʻe he kakai lalahi ʻi ha siteiki ʻe taha ʻi ʻIngilani ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he tokanga ange ki he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

ʻOku manako ʻa Sela ʻEtuate, ʻEmelī Paulesi mo ʻElenoa Makī he fakatau ʻi falekoloá, pea ko e ʻalu pē ʻa e kau finemui Siasí ni ki he ngaahi falekoloa vala ʻi Nōfemitoni ʻi ʻIngilaní, ʻoku nau fakatou ʻave ʻa e paʻanga mo ha kiʻi tohitufa. ʻOku tataki ʻe he kiʻi tohi tatau pē ʻa ʻenau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau fakatau vala aí pe fili ha filimi ke nau sio ai.

ʻOku ʻai ʻe he kakai lalahi mo e toʻu tupu ʻi he Siteiki Nōfemitoni ʻIngilaní ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke hoko ko e konga pē ʻo ʻenau moʻuí. Kuó ne tokoniʻi e ngaahi mātuʻá ke nau vakaiʻi fakalelei e ngaahi filimi mo e ngaahi polokalama TV ʻoku nau sio aí mo e ngaahi ʻekitiviti ʻoku nau kau ki aí. Kuó ne tokoniʻi mo ha niʻihi kehe ke tauhi mo fiefia kakato mo honau ngaahi fāmilí ʻi he ʻaho Sāpaté. Ko hono moʻoní, kuo kamata ke ui ia ʻe he kakai lalahi ʻo e siteikí ko e “Ki Hono Fakamālohia Kimoutolú” he ʻoku ʻaonga tatau pē kiate kinautolu.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kalaivi Siolifi ʻa ē ne tukuange mei heʻene hoko ko e palesiteni fakasiteikí he taʻu kuo ʻosí, “Naʻa mau aleaʻi mo lotua hono tokoniʻi ʻo e ngaahi fāmilí ke nau tupulaki ʻi he ongoongoleleí mo tokoni ki hono teuteuʻi ʻo ʻemau fānaú ke ngāue fakafaifekau mo mali he temipalé, pea ʻoku ueʻi kimautolu ke fakaʻaongaʻi e tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Naʻa mau loto ke mahino ki he fāmilí kakato ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ia ʻe maʻu ai ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ʻa e fiefiá mo e nēkeneká.”

Kuo fakatokangaʻi—mo houngaʻia—ʻa e toʻu tupu ʻi he siteikí ʻi he lelei kuo hoko ʻi honau ngaahi fāmilí tupu mei hono fakamamafaʻi ʻení. ʻOku pehē ʻe ʻElenoa Makī taʻu 19, “ ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke pukepuke ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí, pea ʻoku mau fakafalala kimautolu toʻu tupú ki he kakai lalahí ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga, ko ia ʻoku fakamanatu ange ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku totonu ke mau moʻui ʻakí. Ko e meʻa lelei ke fakamanatuʻi kiate kitautolu hono kotoa ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí pea ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke fakaʻaloʻalongaua ʻa ʻetau tuʻunga moʻuí he ʻoku tatau ki he kakai kotoa pē.”

ʻOku pehē foki ʻe he tamasiʻi taʻu hongofulu mā fitu ko Taniela Kitiselí mei he Uooti Hanitingitoní, “ ʻOku ou saiʻia ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú he ʻoku ʻikai maʻá e toʻu tupú pē ia, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fanongo foki ki ai mo ʻeku mātuʻá, pea ʻoku tokoni ia ke na tauhi ai ki he ngaahi tuʻunga moʻuí.”

Ko e taha ʻo e ngaahi fāmili ʻoku nau ongoʻi ʻa e ngaahi lelei ʻoku maʻu ʻi he muimui ki he faleʻi ko ʻení, ko Pīsope Lisiate ʻAuka ʻo e Uooti Penipeulí; ko hono uaifí ko Sila; mo hona ongo ʻofefine ko ʻAna mo Sāloté, ʻa ia ne na toki malí ni pē ʻi he Temipale Lonitoni ʻIngilaní. ʻOku ʻiloʻi lelei ʻe Pīsope ʻAuka, ko ha ʻinisipēkita ʻi he Kau Polisi ʻo e Teleʻa Teimisí, ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui māʻulalo ʻo e māmaní mo ʻene uesia ʻa e toʻu tupú mo honau ngaahi ʻulungāangá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ma fakaʻaongaʻi mo Sila ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke ma ako ai kau ki he tauhi fānaú koeʻuhí ke ma fakahoko maʻu pē ʻa e meʻa tatau ʻo makatuʻunga ʻi he folofolá.”

“Naʻá ma fakaʻaongaʻi ia ko ha fakahinohino ʻi he ngaahi founga ʻaonga kehekehe lolotonga e kei taʻu hongofulu tupu e ongo tamaiki fefiné. ʻI he taimi naʻá na fie ō ai ʻo fakatau pē hona valá, naʻá ma hohaʻa ki ai, ko ia naʻá ma ʻoange ʻa e kiʻi tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke na ō mo sio pē ki ai ʻi heʻena fili hona valá.”

ʻOku pehē ʻe ʻAna, taʻu 21, “Naʻá ma faʻo pē e kiʻi tohitufá ʻi heʻema kató he ʻokú ne talamai mahino ʻa e vala ʻoku tāú mo ia ʻoku ʻikai tāú.” Naʻe ʻiloʻi ʻe he ongo tautehiná ni ʻe lava ke na tuitui pe ngaohi ha vala ʻoku taau angé ʻaki hano tānaki atu pē ha fanga kiʻi meʻa teuteu. ʻOku toe pehē ʻe Sālote, taʻu 19, “Naʻe teʻeki ai ha taimi te ma ongoʻi ai mo ʻAna naʻe fai ʻe heʻema ongo mātuʻá ha ngaahi fili maʻamaua. Naʻá ma ʻiloʻi naʻe muimui ʻema ongo mātuʻá ʻi he palōfitá mo e Fakamoʻuí, pea ʻi heʻema muimui ʻi heʻema ongo mātuʻá, te ma moʻui ʻaki maʻu ai pē foki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.”

ʻOku pehē ʻe ha kakai lalahi tokolahi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he kiʻi tohitufá ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui taau ʻi he valá mo e fakapotopoto ʻi hono fili ʻo e ngaahi mītiá, ka ʻoku nau maʻu ha lelei mei ai ʻi heʻene tokoniʻi kinautolu ke nau tokanga ki he akonaki ʻa e palōfitá ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke toputapu. ʻOku lau ʻe Sū Pilisi, ko e palesiteni Fineʻofa ʻi he Uooti Ketelingí, ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko ha “meʻangāue maʻatautolu ʻi heʻetau feinga ki he haohaoá. ʻOku ʻikai ke ngata ʻetau fie maʻu e ngaahi fakahinohino ko iá ʻi heʻetau aʻu ki he taʻu 18. ʻOku nau ueʻi au ke u fakafuofuaʻi ʻeku moʻuí, pea kuo ʻi ai ha ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí te ne lava ʻo ʻomi au ke u toe ofi ange ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní. Hangē ko ʻení, kuo hoko ʻa e ʻaho Sāpaté ko ha taimi mālōlō mo fakatupulaki kiate au, ʻaki pē ʻeku fai ha kiʻi liliu ʻi heʻeku founga tauhi ʻo e ʻaho ko iá ke toputapu.”

ʻOku fakamatala foki mo Sisitā A. J. Hou ʻo e Uooti Ketelingí ki hono tokoniʻi ia ʻe hono fakamamafaʻi ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke ne hoko ko ha mātuʻa lelei angé: “ ʻOku ʻi ai foki ʻeku fānau ʻe toko tolu ʻoku nau ʻi he taʻu hongofulu tupú, pea ʻoku ou loto ke fakapapauʻi ʻoku ou moʻui kakato ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí. Ne u fiefia ke kumi ha ngaahi founga ʻe lava ke u ‘hikiʻi hake ai e tuʻunga moʻuí’ mo tā ha sīpinga lelei. Ne u fili ʻa e vahe ko e ‘Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté’ pea kuó u ʻosi fokotuʻu maʻaku ha ngaahi taumuʻa foʻou ke fakaleleiʻi ʻeku tā sīpingá. ʻOku ou fakaʻamu pē ʻe lava ke u hoko ko ha ivi takiekina lelei ange kiate kinautolu ʻoku ou ʻofa taha aí—ʻa hoku fāmilí. ʻOku mau fakaʻaongaʻi he taimí ni ʻa e tohitufá ʻi heʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Pea ʻoku mau fakaʻaongaʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ke tataki kimautolu, ʻo tatau ai pē pe ko haʻamau faʻufaʻu haʻamau ngaahi ʻekitivitī fakafāmili pe ko haʻamau palani ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke toputapu.”

ʻOku ʻikai puli he toʻu tupu ʻo e siteikí ʻa e ngaahi tā sīpinga ko ʻení. ʻOku hangē pē ʻa Sosi Leinolo ko e kau taulaʻeiki taʻu 16 mei he Uooti Ketilingí ʻo manako he ʻakapulú, pea naʻe kamata pē ʻa e lelei ʻene vaʻingá ʻi heʻene kei siʻí. Ka naʻe hoko ha fakafepaki ʻi he taimi naʻá ne fie vaʻinga ai mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha timi naʻe fai ʻenau ngaahi vaʻingá ʻi he ʻaho Sāpaté. “Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻa hono ʻuhinga pea mo hono fie maʻu ke tauhi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. Ne u tali e fakaʻuhingá ni pea taimi nounou pē kuo ʻikai ke u toe loto-mamahi. ʻOku ou fakamālō lahi ʻaupito ki heʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻena tā ha sīpinga lelei maʻaku mo akoʻi au ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni.”

ʻOku pehē ʻe Heta Seletali ʻo e Uooti Ketelingí, ko ha faʻē ki ha fānau ʻe toko nima, “ ʻOku tau faʻa fakakaukau kitautolu kakai lalahí he taimi ʻe niʻihi ʻoku mahuʻinga pē ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí ni ki he toʻu tupú ʻo ngalo ia ʻiate kitautolu ʻoku tau ala uesiangofua tatau pē ki he ʻahiʻahí ʻo hangē ko e toʻu tupú. ʻOku hoko ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko ha fakamanatu maʻu pē ʻo e fie maʻu ko ia ke tau piki ki he vaʻa ukameá fakataha mo e toʻu tupú pea tau ngāue fakataha, ʻo tau fefakamālohiaʻaki mo fepoupouaki ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.”

ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻi he ongoʻi mālohi fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e siteiki Nōfemitoní ʻi heʻenau muimui ki he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku fakamatalaʻi fakalūkufua ʻe Palesiteni Siolifi ʻa e ngaahi ongo naʻá ne maʻú: “Naʻe faʻu e kiʻi tohitufá ʻi he ueʻi ʻa e laumālié pea ʻoku faingofua hono fokotuʻutuʻú ke tau lava takitaha ʻo vakai mahino ki he meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻa e Tamai Hēvaní ke fakahoko ʻe Heʻene fānaú. Kuó u feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻuí ke fakalotolahiʻi ai ʻeku fānaú ke muimui ʻi heʻeku sīpingá. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ʻoku tau monūʻia ke maʻu ha faleʻi mahino fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau moʻui ʻakí kae lava ke tau moʻui taau ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē kuo teuteu maʻatautolu ʻe he Tamaí.”

ʻI he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Sosi Leinolo mo ha fili pe te ne kau ki he ngaahi sipoti ʻi he ʻaho Sāpaté, naʻe tokoniʻi ia ʻe he ngaahi tā sīpinga lelei ʻa ʻene ongo mātuʻá ke ne fai e fili totonú.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sela ʻEtuate, ʻElenoa Makī, mo ʻEmilī Paulesi ʻa hono ʻaonga ʻo e fakahinohino ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he taimi naʻa nau ō ai ʻo fakatau valá.

Kuo fuoloa hono fakatokangaʻi ʻe he fāmili ʻAuká—ʻe Sālote, Sila, Lisiate, mo ʻAna—hono mahuʻinga ke tatau pē ʻa e mātuʻá mo e fānaú ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga moʻuí.

Ngaahi faitā ʻa Simon Jones