2009
Ko e Hoko e Ngaahi Talanoa mei he Folofolá ko ha Sīpinga ki Heʻetau Moʻuí
Siulai 2009


Ko e Hoko e Ngaahi Talanoa mei he Folofolá ko ha Sīpinga ki Heʻetau Moʻuí

Kuó u fakahoko ha founga ako folofola mahuʻinga ʻe lava ʻo tokoni ke toe mahino lelei ange ai e folofolá kiate kitautolu.

ʻĪmisi
Elder Jay E. Jensen

ʻI heʻema hoko ko ha ongo mātuʻa kei talavou ʻoku lau folofola mo ʻema fānaú, ʻoku ma feinga ai mo hoku uaifí ke hoko ʻo moʻoni ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní pea ʻuhingamālie kiate kinautolu. Naʻe lava lelei he taimi ʻe niʻihi pea ʻikai lava he taimi ʻe niʻihi. Naʻe pehē mai ʻe ha taha ʻo ʻema fānaú he pongipongi ʻe taha, “Tangataʻeiki, meʻa taʻeʻoli moʻoni! ʻOku ʻikai mahino kiate au e meʻa ʻoku tau laú.” Mahalo kuo mou ʻosi aʻusia e ngaahi meʻa tatau mo ʻeni. Kae meʻamālié, talu mei ai mo ʻeku fakahoko ha founga ako folofola mahuʻinga ʻa ia ne tokoni kiate kimautolu fakafoʻituitui mo fakafāmili ke toe mahino ange ʻa e folofolá.

Ko Hono Fakafehokotaki ʻo e Ongo Kuongá

Ne u ako e founga ko ʻení ʻi he taʻu hono ua ʻeku faiako ʻi he polokalama semineli ʻa e Siasí. Ne fakahā mai ʻe ʻaʻahi ange ki heʻemau ngaahi kalasí he ʻaho ko iá ʻa Lilani ʻEnitasoni, ko ha tangata faiako mataotao mo faiako ʻinisēvesi fakapalofesinale ʻi he polokalama semineli mo e ʻinisititiutí. Naʻa mau ʻiloʻi kapau te mau fakaafeʻi ia ke fai haʻane kiʻi lea nounou pē ki he fānau akó te ne toʻo ʻe ia ha konga lahi ʻo e taimi kalasí. Ko e meʻa ia naʻe hokó ʻi heʻene haʻu ki heʻeku kalasi Fuakava Motuʻá he pongipongi ko iá. Naʻá ne toʻo ha konga sioka ʻi hono nimá peá ne kamata ʻaki e talanoa kia Tēvita mo Kolaiaté. Naʻe lau sekoni pē kuó ne maʻu kakato e tokanga ʻa e kalasí, kae mahuʻinga ange aí ʻa ʻeku ʻiloʻi ne u mamata ki ha faiako tuʻukimuʻa ʻi heʻene akoʻi ki he kalasí mo au ha sīpinga ke ʻuhingamālie ai e folofolá ʻaki ʻene fakaʻaongaʻi ha fakakaukau te u ui “ko hono fakafehokotaki ʻo e ongo kuongá.”

Fakakaukauloto angé ki ha halafakakavakava. ʻOku nofo ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e halafakakavakavá ʻi he kuohilí pea ʻoku konga ʻe tolu: (1) ko kinautolu—ʻa e kau palōfita mo e kakai ʻo e kuohilí, (2) ʻi ai—ʻa e feituʻu naʻe nofo ai e kakai ko ʻení, mo e (3) he taimi ko iá—ʻa e taimi naʻa nau moʻui aí.

ʻOku fakamaʻunga ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e halafakakavakavá ʻi he taimi lolotongá pea ʻoku konga tolu: (1) ko au—ʻa ia ʻoku ou moʻui ʻi he taimi lolotongá, (2) ʻi heni—ʻa e feituʻu ʻoku ou nofo aí, mo e (3) he taimí ni—ʻa e taimi ʻoku ou moʻui aí.

Ko e taumuʻá ke faʻu ha halafakakavakava mei he ʻa kinautolu-ʻi ai-he taimi ko iá ki he ko au-ʻi heni-he taimí ni, pea ke fakahā e ngaahi meʻa naʻe faitatau ai honau kuongá mo hotau kuongá ni.

Ko e founga ʻeni naʻe fakahoko ʻe Misa ʻEnitasoni heʻene fai e talanoa kia Tēvita mo Kolaiaté. ʻUluakí, naʻá ne ʻai ke mau lau ʻa e 1 Samuela 17 peá ne fakamahinoʻi e anga ʻo e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau ʻIsilelí mo e kau Filisitiá. Naʻá ne fakamanatuʻi mai e pole ke maʻu ha taha ʻi ʻIsileli ke tau mo Kolaiaté. Naʻe tui lahi ʻa e talavou ko Tēvitá ʻo ne tali e polé. ʻI he fakamatala ko ia ʻa Misa ʻEnitasoní, naʻá ne fakahā ai ha sīpinga konga ʻe fā mei he vahe ko iá ʻoku faitatau mo hotau kuongá ni. Naʻa nau faʻu ha halafakakavakava mei he kuohilí ki he taimi lolotongá (vakai ki he tēpile 1).

Tēpile 1. Ko Hono ʻAhiʻahiʻi e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene Ngāué (vakai, 1 Samuela 17)

Ngaahi Vēsí

Ngaahi Kupuʻi Lea mei he Folofolá

Ngaahi Faitatau mo Hotau Kuongá ni

37

“Te ne fakatauʻatāinaʻi au”

ʻE fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí he ʻahó ni.

39

“Kuo teʻeki ke u fakamoʻoniʻi ia [ʻa e teunga taú].”

Ko e hā ha teunga tau kuó u fakamoʻoniʻi, pe siviʻi?

45

“ ʻOku ou ʻalu atu kiate koe ʻi he huafa ʻo [e ʻEikí].”

ʻI heʻetau hoko ko e kakai ʻo e fuakavá, ʻoku tau haʻu mo ʻalu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí.

46

“Ke hoko ʻo ʻilo ʻe māmani kotoa pē ʻoku ai ha ʻOtua ʻi ʻIsileli.”

Ko ʻetau taumuʻá ke tokoniʻi e kakai kehé ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi ʻIsileli.

Ko Hono ʻIloʻi e Ngaahi Faitatau ʻi ha Talanoá

Te tau lava ʻo muimui ʻi he sīpinga tatau ʻi heʻetau faiakó. Ko e meʻa ia ʻa e laumālié ʻa hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi faitatau ʻi ha talanoa. Faʻa lotu ʻi hoʻo lau mo ako e folofolá. Lotu kimuʻa hoʻo akó pea ʻi he hili foki hono fai iá. ʻAi pē peá ke kiʻi taʻofi hoʻo akó ka ke fakahā hoʻo fakamālō ʻi he meʻa ʻokú ke akó. Kole ke maʻu ha toe maama mo e moʻoni. ʻI he taimi ʻokú ke lau ai e ngaahi talanoa mei he folofolá, lotu ke ke ʻiloʻi e ngaahi faitatau te ne fakafehokotaki e kuohilí mo e taimi lolotongá. Kuó u ʻilo hono konga lahi ʻi heʻeku lotú, akó, fekumí, fakalaulauloto mo fakaongoongo ki he ueʻi ʻa e Laumālié.

Naʻe fakatupulaki ʻe Misa ʻEnitasoni e ngaahi faitatau takitaha ʻe faá mei he fakamatala kia Tēvita mo Kolaiaté ʻaki ʻene fakamamafaʻi e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá, hili iá peá ne fakatātā ʻaki ha ngaahi sīpinga mei he kuongá ni. ʻI heʻeku vakai ki hono fakatupulaki ʻe ha faiako tuʻukimuʻa e ngaahi konga mahuʻinga ko ʻeni ʻe faá, naʻá ne ʻomi kiate au ha founga hono ako ʻo e folofolá—ʻo e fekumi ki ha sīpinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ʻi he ngaahi talanoá.

Ko e ngaahi konga ʻeni ʻoku faʻa hā ʻi he ngaahi talanoa mei he folofolá pea ʻe faingofua pē hono toʻo ʻo fakafekauʻaki mo hotau kuongá ni:

  1. ʻOku fakamatalaʻi ha foʻi talanoa.

  2. ʻOku ʻi ai e kamataʻanga ʻo e talanoá mo hono ngataʻanga.

  3. Ko e ngaahi kupuʻi lea pe sētesi mei he talanoá ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kinautolu ʻoku nau fakahā ha ngaahi moʻoni ʻoku taʻengata.

  4. ʻOku fakahā ʻe he ngaahi kupuʻi lea pe sētesi ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoni naʻe fakatou fakaʻaongaʻi ʻi he kuohilí pea ʻi hotau kuongá ni.

Ko ha Talanoa Faitatau mei he Fuakava Foʻoú

Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha taha ʻo e ngaahi fakatātā ʻaonga taha ʻo ha talanoa ke fakamatalaʻi ʻi heʻeku tokoni ko ia ke faʻu ha lēsoni mei he Fuakava Foʻoú maʻá e kau faiako seminelí. ʻI he kamata e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40 peá Ne hāʻele ki he maomaonganoá ke fefolofolai mo e ʻOtuá (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:1–11). Ne hoko e meʻa naʻá Ne aʻusiá ko ha sīpinga moʻoni ia kiate au ke u tupulaki fakalaumālie ai:

  • Naʻá Ne ongoʻi Hono fatongia toputapú pea feinga ke fefolofolai mo e ʻOtuá.

  • Naʻá Ne maʻu ha fakahā mo ha ʻilo lahi ange.

  • Naʻe ʻahiʻahiʻi lahi Ia.

  • ʻI Heʻene lavaʻi e ʻahiʻahí, naʻá Ne hoko atu mo ha maama pea mo ha moʻoni lahi ange.1

ʻOku maʻu e sīpinga ko ʻení ʻi ha ngaahi talanoa kehe mei he folofolá. Hangē ko ʻení, naʻe kumi tokoni ʻa Līhai (vakai, 1 Nīfai 1:5); naʻe maʻu e tokoni (vakai, 1 Nīfai 1:6); naʻe ʻahiʻahiʻi lahi ia (vakai, 1 Nīfai 1:19 20); pea naʻá ne hoko atu mo ha maama pea mo ha moʻoni lahi ange (vakai, 1 Nīfai 2:1).

Naʻe hoko e meʻa tatau pē ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

  • Naʻá ne feinga ke fefolofolai mo e ʻOtuá (Ko e fē ʻa e siasi moʻoní?).

  • Naʻá ne maʻu ha tali hili ʻene lau ʻa e Sēmisi 1:5 mo lotú.

  • Naʻe ʻahiʻahiʻi lahi ia.

  • Naʻá ne lavaʻi e ʻahiʻahí pea hoko atu mo ha maama pea mo ha moʻoni lahi ange.

Neongo kuo hoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻeku moʻuí ʻi he sīpinga ko ʻení, ka ko ha fakatātā lelei ʻa hono uiuiʻi au ko e mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú. Ne maʻu hoku uiuiʻí ʻi he ʻuluaki uike ʻo Sune 1992, pea ko hoku ʻuluaki fatongiá ke ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia ʻAmelika Lotolotó ʻo kamata ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻAokosí. Lolotonga hoku taimi mālōlō mei he ngāué ʻi Siulaí, ne u tuku kakato hoku taimí ke lau e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, peá u fakamoleki ha taimi lahi ke ako, lotu, mo fakalaulauloto ai ke tokoni ʻi heʻeku teuteú mo ikunaʻi ʻeku ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá.

Ne u fakatokangaʻi e ngaahi faitatau ʻi he tēpile fika 2 ʻo makatuʻunga ʻi he Mātiu 4:1–11 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻo e Mātiu 4:1–11.

Tēpile Fika 2. Ko ha Sīpinga ki he Tupulaki Fakalaumālié (vakai, Mātiu 4)

Ngaahi Vēsí

Ngaahi Kupuʻi Lea mei he Folofolá

Ngaahi Faitatau mo Hotau Kuongá ni

1

Naʻe ongoʻi ʻe he Fakamoʻuí Hono fatongia toputapú pea feinga ke fefolofolai mo e ʻOtuá.

Naʻá ku ongoʻi hoku fatongia toputapú pea feinga ke fefolofolai mo e ʻOtuá.

1

Naʻá ne fefolofolai mo e ʻOtuá.

Naʻá ku maʻu ha ʻilo lahi ange ʻi heʻeku ako, ʻaukai, fakalaulauloto, mo lotú.

3–10

Naʻe fakataueleʻi mo ʻahiʻahiʻi Ia.

Ne ʻahiʻahiʻi au ʻaki ʻeku ongoʻi taʻefeʻunga mo taʻetaau.

11

Naʻe tauhi mai kiate Ia ha kau ʻāngelo.

Naʻe fakafiemālieʻi, akoʻi, fakamaama, mo fakamālohia au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u laka ki muʻa ʻi hano tokonia fakalangi au.

ʻOku faikehekehe lahi ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻo e Mātiu 4:11 mei he Mātiu 4:11; neongo ia, ko ha tefitoʻi moʻoni totonu ʻa e foʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Mātiu 4:11—“kuo haʻu ʻa e kau ʻāngelo ʻo tauhi ia.”

Te mou lava pē foki ʻe kimoutolu ʻo vakaiʻi hoʻomou moʻuí pea fakakaukau ki he ngaahi taimi ne mou foua ai ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e tupulaki fakalaumālié.

Ko ha Talanoa Faitatau mei he Tohi ʻa Molomoná

Naʻe haʻu kiate au ha mēmipa ʻo e uōtí naʻá ne fakahoko ha maumaufono mamafa lolotonga ʻeku pīsopé ko e kumi faleʻi mo e fakahinohino. Naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki hono tuʻunga he Siasí, pea ʻe tokoni ʻene vete hia kiate aú ko ha fakamaau ʻi ʻIsilelí ki heʻene fakatomala ʻe faí. Naʻe tokoni ki he mēmipa ko ʻeni ʻo e uōtí ha talanoa tatau mei he tohi ʻa ʻAlamā 36 ke ne kamata fakatomala (vakai ki he tēpile fika 3).

Tēpile Fika 3. Fakatomalá mo e Fakamolemolé (vakai, ʻAlamā 36)

Ngaahi Vēsí

Ngaahi Kupuʻi Lea mei he Folofolá

Ngaahi Faitatau mo Hotau Kuongá ni

6

Naʻe ʻalu holo ʻa ʻAlamā ʻo feinga ke fakaʻauha e Siasí.

Naʻe ʻalu holo ʻa e mēmipa ko ʻení ʻo faiangahala.

6–11

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻāngeló ke taʻofi ʻa ʻAlamā.

Naʻe ʻiloʻi ʻene faiangahalá.

11–16

Naʻe tō kia ʻAlamā ʻa e manavahē; naʻe fakamamahiʻi ia ʻi he mamahi lahi.

Naʻá ne mamahi, manavahē, loto-lavea, mo fakatomala.

17

Naʻe manatuʻi ʻe ʻAlamā ʻene fanongo ki he kikite ʻa ʻene tamaí ʻo kau ki he Fakaleleí.

Naʻá ne manatuʻi hono akoʻi ia ʻe heʻene tamaí mo ʻene faʻeé ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻo kau ki he Fakaleleí.

18

Naʻe lotu ʻa ʻAlamā ke ne maʻu ha ʻaloʻofa.

Naʻá ne lotu ke fakamolemoleʻi ia.

19

Naʻe ʻikai toe manatu ʻa ʻAlamā ki hono ngaahi mamahí.

Naʻe ʻikai te ne toe ongoʻi mamahi ʻi heʻene ngaahi angahalá.

21–23

Naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ʻa e fiefia, maama, mo e mālohi.

Naʻá ne maʻu ʻa e fiefia, maama mo e mālohi.

24

Naʻe ngāue taʻetuku ʻa ʻAlamā ke fakamoʻui e ngaahi laumālié.

Naʻá ne ngāue ke fakamoʻui e ngaahi laumālié.

27

Naʻe tokoniʻi ʻa ʻAlamā ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí.

Naʻe tokoniʻi ia ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí.

Fakatokangaʻi ange ʻi he hili hono fakamolemoleʻi ʻo ʻAlamaá, naʻe ʻikai te ne toe manatu ki heʻene ngaahi mamahí pe toe fakalaveaʻi hono lotó ʻe heʻene ngaahi angahalá. Neongo ia, naʻá ne kei manatuʻi pē ʻene ngaahi angahalá (vakai, v. 16). Ka ʻi he taimi naʻá ne manatuʻi aí, naʻe ʻikai toe hohaʻa ki ai hono lotó. ʻOku tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau kei manatuʻi e ngaahi angahalá ke tokoni ke ʻoua naʻa hoko ia, ka ʻokú Ne toʻo atu ʻe Ia ʻa e mamahí.

Ke ʻAonga Kiate Kitautolu pea Tau Poto Ai

ʻOku kamata ʻaki e ngaahi faitatau ʻi ha ngaahi talanoa ʻi he folofolá pe ngaahi meʻa ʻoku hoko aí. ʻI hoʻo lau mo ako e ngaahi talanoa ko ʻení, te ke sio ai ki ha foʻi lea, ha kupuʻi lea, pe ha tefitoʻi moʻoni ʻoku hangē ʻoku kaungatonu he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ia ʻi he kuohilí. ʻI he hokohoko atu hoʻo ako ʻi he faʻa lotú, ʻe mahino mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe. ʻI hoʻo fakatahaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻe kamata leva ke ke fakafehokotaki e ongo tafaʻakí ʻi he vahaʻa ʻo e kau palōfita mo e kakai naʻa nau moʻui ʻi he kuohilí—ʻa kinautolu-ʻi ai- he taimi ko iá—mo kitautolu ʻi hotau kuongá ni—ko au-ʻi heni-he taimí ni. Mahalo ko e meʻa ʻeni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene pehē naʻá ne “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate kimautolu, koeʻuhi ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23). ʻIkai ngata aí, ka ʻi heʻetau fai iá ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí (vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Life and Teachings of Jesus (Church Educational System manual, 1974), 41.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Richard Hull

Toʻomataʻú: tā valivali ʻa Jerry Thompson; Ko e Fakafanongó, tā ʻe Michael Jarvis Nelson; Ko e Fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki ha Poto mei he Tohi Tapú, tā ʻe Dale Kilbourn

Kuo hoko e meʻa naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí ʻi he kamata ʻEne ngāue fakafaifekaú ko ha sīpinga moʻoni ia ke u tupulaki fakalaumālie ai, ko ha sīpinga ʻoku maʻu ʻi ha ngaahi talanoa kehe mei he folofolá, kau ai e ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe Līhai mo Siosefa Sāmitá.