2009
Ko e Lotu mo Hiva ki he Tamai Hēvaní
Siulai 2009


Kaumeʻa ki he Kaumeʻa

Ko e Lotu mo Hiva ki he Tamai Hēvaní

“Ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12).

ʻĪmisi
Elder Michael John U. Teh

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku faʻa fakamoleki meʻa. Te u kumi holo ka naʻe ʻikai pē ke maʻu. Hili haʻaku kumi tuʻo ua pe tuʻo tolu ʻi fale mo e ʻikai pē ke maʻú, naʻá ku lotu ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai. Ko ʻeku toe kumí pē, naʻá ku maʻu leva e meʻa naʻe molé. Naʻe lahi ʻene toutou hoko kiate au ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻe tokoni e ngaahi taimi ko iá ke u ako ke falala ʻoku fanongo mai mo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.

Naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku tupu haké ʻi hono tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú. He ʻikai teitei liʻaki koe ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). ʻOku ou ʻilo kapau te ke kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo moʻoni, ʻe ʻoatu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tali ʻokú ke fekumi ki aí.

Naʻá ku saiʻia ʻi he ngaahi hiva Palaimelí heʻeku kei siʻí. Naʻá ku manako ke hiva ʻaki kinautolu neongo naʻe ʻikai ke mahino maʻu pē ʻa e ngaahi leá kiate au. ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku manatuʻi e ngaahi hivá, pea naʻa nau tokoni ke u fai e ngaahi meʻa totonú. ʻOku ou kei saiʻia pē hono hiva ʻaki ʻo e ngaahi hivá. ʻOku ou manatuʻi “Taha, ua, tolu e lanu ʻo e Palaimelí—kulokula, engeenga, pulū, mo hono ʻuhingá!”]1 ʻOku ou manatuʻi foki ʻa e “Ka ke fakafulofula, ʻoua fuoloa. Liliu leva ke ke malimali maʻu pē.”]2 Ko e taha ʻo e ngaahi hiva ʻoku ou saiʻia taha aí ʻa e hiva ʻo kau ki he tangata potó mo e tangata valé.3

ʻOku ou ʻilo kuo hoko e ngaahi hiva Palaimelí ko ha maʻuʻanga mālohi ia maʻaku. ʻOku ou fiefia he sio ʻoku ako ʻe he fānaú ʻa e ngaahi hiva Palaimelí. ʻOku ou ʻilo ʻe tokoniʻi koe ʻe he ngaahi hivá ʻo hangē ko ʻenau tokoniʻi aú.

Naʻe tokoni ʻeku lotu mo hivaʻi e ngaahi hiva Palaimelí ʻi heʻeku kei siʻí ke u ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻilo ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. Ne u ʻiloʻi maʻu pē ia. Naʻa mo ʻeku ngaahi fehālākí, ʻokú ne kei ʻofa pē mo angaʻofa kiate au. Kuó u ʻiloʻi ko e taimi ʻokú ke fai ai ha kiʻi meʻa siʻisiʻi mo faingofua ka ʻoku totonú, ʻokú Ne lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki kiate koe. ʻOku ʻikai ha toe fakaveiveiua ki ai. ʻOkú Ne ʻafioʻi au. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au. Ko Hono foha au.

Ko ha fānau koe ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ʻo hangē pē ko aú. Tatau ai pē ha meʻa ʻe hoko, ʻo aʻu pē ki ha hanga kehe ʻa e niʻihi kehé meiate koe, he ʻikai pehē ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOkú ne ʻi ai maʻu pē. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ngaahi Lanu ʻo e Palaimelí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 131.

  2. “Malimali,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 128.

  3. Vakai, “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 132.

Tā fakatātaaʻi ʻe Matt Smith

ʻŪ taʻá ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Teh