2009
Suka Pītí mo e Mahuʻinga ʻo e Laumālié
Siulai 2009


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Suka Pītí mo e Mahuʻinga ʻo e Laumālié

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Naʻe fai ʻe Pīsope Māvini O. ʻEsitoni (1883–1946), ʻa ia naʻe hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, ha talanoa fakatātā ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí pea ʻoku ou fie vahevahe ia mo kimoutolu. Tau fakakaukauloto atu angé ki ha tangata faama ʻokú ne fakaʻuli atu ʻi ha fuʻu loli ʻoku ʻikai ke fakafale pea ʻoku fonu he suka pītí ke ʻave ki he fale ngaohiʻanga suká. ʻI he lele atu ʻa e tangata fāmá ʻi ha hala kelekele naʻe tokakovi, naʻe ngangana e suka piiti ʻe niʻihi mei he lolí ʻo movete he veʻehalá. ʻI heʻene ʻiloʻi kuo mole ha niʻihi ʻo e suka pītí, naʻá ne talaange ki hono kau tokoní, “ʻE maʻu e suka lahi mei he suka piiti kuo nganganá. Tau foki ʻo ʻomi kinautolu!”

ʻI heʻeku fakaʻuhingaʻi e fakatātā ko ʻení, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he suka pītí e kāingalotu ʻo e Siasí ni ʻa ia kuo uiuiʻi kitautolu kau takí ke tau tokangaʻí; pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he suka piiti ne ngangana mei he lolí ʻa e kakai tangata, kakai fefine, toʻu tupu pea mo e fānau kuo hē atu ʻo māmālohi tupu mei ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. Ke liliu ke kiʻi mahino ange e lea ʻa e tangata fāmá fekauʻaki mo e suka pītí, te u pehē ʻoku mahuʻinga ki heʻetau Tamaí mo hotau ʻEikí ʻa e ngaahi laumālie ko ʻení: “ ʻOku mahuʻinga lahi mo kinautolu kuo mavahe atú. Tau toe foki ʻo ʻomi kinautolu!”

ʻI he taimí ni pea mo e ʻahó ni kuo ʻauhia hanau niʻihi ʻi he taʻau ʻo e ngaahi fakakaukau manakoa ʻo ʻonopōní. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fepāleaki ʻe he ngaahi haʻahaʻa ʻo taimí. Ka ʻoku tohoakiʻi hifo pea melemo ha niʻihi ʻi he fofō ʻo e angahalá.

ʻOku ʻikai totonu ke hoko ʻeni. ʻOku tau maʻu e ngaahi tokāteline ʻo e moʻoní. ʻOku tau maʻu e ngaahi polokalamá. ʻOku ʻi ai hotau kakai. ʻOku tau maʻu ʻa e mālohí. ʻOku mahulu atu hotau misioná mei he maʻu fakatahá pē. Ko ʻetau ngāué ke fakamoʻui e ngaahi laumālié.

Ko ʻEtau Ngāué: Fakamoʻui e Ngaahi Laumālié

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga ʻo e tangata pe fefine takitaha, toʻu tupú pe fānaú ʻi Heʻene folofola ʻo pehē:

“ ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. …

“Pea kapau te [mou] ngāue ʻi [homou] ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa [hoʻomou] fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa [hoʻomou] fiefiá mo e foʻi toko taha kuo [mou] ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi [hoʻomou] fiefiá, ʻo kapau te [mou] ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (T&F 18:10, 15–16).

Manatu ʻoku ʻi ai hoʻomou totonu ki he ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamaí ʻi he ngāué ni. Naʻe ʻikai te Ne uiuiʻi kimoutolu ki homou fatongiá ke mou fakahoko toko taha pē ia taʻe ʻi ai ha fakahinohino, kae fakafalala pē ki ha monū ʻe hoko. Ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e poto ʻoku mou maʻú, ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻomou ngāue mateakí, pea te ne liliu homou ngaahi vaivaí ke hoko ko e mālohinga. Kuó Ne talaʻofa: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

ʻA e kau taki ʻo e Palaimelí, ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e fānau ʻoku mou tokoniʻí? Kau taki ʻo e Kau Finemuí, ʻoku mou ʻiloʻi koā hoʻomou kau finemuí? Kau taki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku mou ʻiloʻi koā ʻa e kau talavoú? Kau taki ʻo e Fineʻofá mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku mou ʻiloʻi koā ʻa e houʻeiki fafine mo tangata kuo uiuiʻi kimoutolu ke tokangaʻí? ʻOku mahino koā kiate kimoutolu ʻenau ngaahi palopalemá mo e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí, ʻenau ngaahi fakaʻānauá, ngaahi meʻa ʻoku nau feinga ki aí, mo ʻenau ngaahi ʻamanakí? ʻOku mou ʻiloʻi koā e ngaahi meʻa kuo nau fouá, ngaahi faingataʻa ne nau fetaulaki mo iá, ngaahi kavenga kuo nau fuá mo e ngaahi mamahi kuo nau fuesiá?

ʻOku ou fakalotolahi atu ke mou tokoniʻi mo ʻofa ʻi he kakai ʻoku mou tokangaʻí. ʻI hoʻomou ʻofa moʻoni ʻiate kinautolu ʻoku mou tokoniʻí, he ʻikai te nau aʻusia ʻa e tuʻunga taʻefakafiemālie ko ia “Ko e Tuʻunga Taʻeʻamanekiná” pea—he ʻikai te nau teitei hoko ko ha niʻihi ke fai ha hohaʻa ki ai, ʻo ʻikai te nau teitei hoko ko ha niʻihi ʻe fie maʻu tokoni. Mahalo he ʻikai te mou maʻu ʻa e faingamālie ke fakaava e matapā ʻo ha ngaahi kolo lalahi pe matapā ʻo ha ngaahi palasi fakatuʻi, ka te ke maʻu mo e tokotaha kotoa pē ʻokú ke tokangaʻí ʻa e fiefia ʻe tolongá ʻi hoʻo tokoní mo e ʻofá.

Ngaahi Lēsoni ʻOku Tohitongi ʻi he Lotó

Ka mou lotosiʻi ʻi he ngaahi ngāue ʻoku mou faí, manatu ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai tatau e taimi tēpile ia ʻa e ʻEikí mo ʻetau taimi tēpilé. ʻI heʻeku hoko ko e pīsope ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne haʻu kiate au ʻa Sesi Koki, ko ha taki ʻo e kau finemuí, ʻo ne pehē mai, “Pīsope, ko ha tokotaha taʻe lavameʻa au!” ʻI heʻeku fehuʻi ange hono ʻuhinga ʻene ongoʻi peheé, naʻá ne talamai, “Kuo teʻeki ai ke u lava ʻo ʻai ha taha ʻo ʻeku kau finemui ʻi he Mutualé ke mali ʻi he temipalé, ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke lava ʻe ha faiako leleí. Kuó u feinga ʻaki hoku lelei tahá, ka ʻoku mahino mai naʻe ʻikai feʻunga ʻa hoku lelei tahá.”

Ne u feinga ke fakafiemālieʻi ʻa Sesi ʻaki ʻeku talaange, ʻi heʻeku hoko ko ʻene pīsopé, ne u ʻiloʻi kuó ne fai e meʻa kotoa pē naʻá ne malavá. Pea ʻi heʻeku vakai ki he fānau fefine ko iá ʻi he ngaahi taʻu hokohoko maí, ne u ʻiloʻi naʻe iku ʻo sila ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he temipalé. Kapau ʻoku tohitongi e lēsoní ʻi he lotó, he ʻikai mole ia.

ʻI heʻeku vakai ki he kau ngāue tui faivelenga hangē ko Sesi Kokí, ne u ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻa e takimuʻa takitaha ko ha tauhisipi moʻoni, ʻo ne ngāue fakatatau mo e fakahinohino ʻa hotau Tauhisipi Lelei mo maʻongoʻongá, pea maʻu ʻa e faingamālie ke tataki mo ʻofeina mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi mo ʻofa ʻi Hono leʻó (vakai, Sione 10:2–4).

Ko Hono Kumi ʻo e Sipi Heé

Tuku muʻa ke u vahevahe atu mo ha toe meʻa ne u aʻusia ʻi heʻeku hoko ko ha pīsopé. Ne u fakatokangaʻi he pongipongi ʻe taha naʻe toe puli pē ha taha ʻo ʻemau kau taulaʻeikí ko Lisiate ʻoku tātātaha pē ʻene ʻalu ange ki he fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ne u tuku ki he ʻetivaisá ke ne tokangaʻi e kōlomú ka u ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo Lisiaté. Naʻe talamai ʻe heʻene faʻeé ʻokú ne ngāue ʻi ha fale ngaahiʻanga meʻalele pē he koló. Ne u ʻalu ki he falengāué ʻo kumi ʻa Lisiate ka naʻe ʻikai te u maʻu ia. Naʻe fakafokifā pē ʻeku ongoʻi ke u sio hifo ki he fuʻu luo fetongiʻanga lolo he veʻe falé. Naʻá ku sio hifo ʻi he fakapoʻulí ki ha ongo foʻi mata ʻoku ʻasi hake. Ne u fanongo ki he pehē ʻa Lisiate, “ Pīsope, kuó ke maʻu au! Te u ʻalu hake.” Ne u talaange kia Lisiate ʻi heʻema pōtalanoá ʻa ʻemau ʻofa mai ki aí mo fie maʻu iá. Ne u fakatukupaaʻi ia ke ne haʻu ki heʻene ngaahi fakatahaʻangá.

Naʻe fakalakalaka ʻaupito ʻene maʻulotú. Naʻe hoko mo ʻene hiki atu mo hono fāmilí, kae hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ne u maʻu ha fakaafe ke lea ʻi he uooti ʻo Lisiaté kimuʻa peá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻI he lea ʻa Lisiate he ʻaho ko iá, naʻá ne pehē naʻe hoko e liliu ʻi heʻene moʻuí ʻi he ʻaho ko ia naʻe maʻu ai ia ʻe he pīsopé ʻokú ne toitoi ʻi ha luo fetongiʻanga lolo peá ne tokoniʻi ia ke foki ʻo mālohi he Siasí.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ko hotau fatongia, ʻio ko hotau tufakanga toputapu, ke tokoniʻi ʻa kinautolu kotoa pē kuo uiuiʻi kitautolu ke tau faitokoniá. Ko hotau fatongia ke tataki ʻa kinautolu ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá. Fakatauange te tau manatuʻi ko hotau uiuiʻi fakatakimuʻá ʻoku ʻikai ko ha uiuiʻi pē ia ke tau fakafiefiemālie ai, ka ko ha fatongia ia ke fai. ʻOfa ke tau tokoni ʻo fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní mo ʻetau ʻofá.

ʻI heʻetau lavaʻi lelei iá, ʻi heʻetau fakafoki mai ha fefine pe tangata, taʻahine pe tamasiʻi ke mālohi ʻi he Siasí, ko ʻetau tali ia ha lotu fakamātoato ʻa ha uaifi pe tuofefine pe faʻē, ʻo tau tokoni ai ke fakahoko e fakaʻānaua lahi taha ʻa ha husepāniti pe tuongaʻane pe tamai. Te tau fakaʻapaʻapaʻi ai e fakahinohino ʻa ha Tamai ʻofa pea tau muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha ʻAlo talangofua (vakai, Sione 12:26; T&F 59:5). Pea ʻe fakaʻapaʻapaʻi maʻu ai pē hotau hingoá ʻe kinautolu ʻoku tau tokoniʻí.

ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa ʻe tataki maʻu ai pē kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau feinga ke tokoniʻi mo fakahaofi ʻEne fānaú.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jeff Ward; faitā ʻa David Newman