2009
ʻE Mālohi Hotau Fāmilí
Siulai 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

ʻE Mālohi Hotau Fāmilí

“Pea ʻe ʻikai ke ʻi homou ʻatamaí ke fefakamamahiʻaki ʻiate kimoutolu, kae nofo melino” (Mōsaia 4:13).

ʻOku ngaohi ʻa e maeá mei ha ngaahi tuʻoni afo lahi ʻoku fī maʻu fakataha. Ka motu pe tuʻusi ha tuʻoni afo ʻe taha, ʻe vaivai ʻa e maeá.

ʻE lava ke fakatatau homou fāmilí ki ha maea. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he mēmipa takitaha ha tuʻoni afo. ʻI he taimi ʻoku mou ngāue fakataha ai ke maʻu ha leleí, ʻe mālohi ange ʻa e fāmilí kotoa. ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻo e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke tokoni ke fakamālohia ʻa e toko tahá.

Fakakaukau kia Nīfai mo e founga ʻene tokoni ke fakamālohia hono fāmilí. Lolotonga ʻenau fononga ʻi he maomaonganoá, naʻe motu e kaufana ʻa Nīfaí. Naʻe ʻikai ke lava ʻo maʻu haʻanau meʻakai, pea naʻa nau helaʻia mo fiekaia hono kotoa. Naʻe ʻita e tokolahi ʻo e fāmilí kia Nīfai, pea nau lāunga ki he ʻEikí.

Naʻe ʻikai ke lāunga pe ʻita ʻa Nīfai. Naʻá ne ngaohi ha kaufana ʻe taha ʻaki ha ʻakau mo ha foʻi ngahau ʻaki ha vaʻakau hangatonu. Naʻá ne ʻeke ki heʻene tamai ko Līhaí ʻa e feituʻu naʻe totonu ke ʻalu ʻo tuli manu ai ke maʻu haʻanau meʻakaí. Naʻe lava leva ke maʻu ʻe Nīfai ha meʻakai maʻa hono fāmilí. Naʻa nau fiefia, pea nau maʻu ha loto fakatōkilalo pea fakamālō ki he ʻEikí. (Vakai, 1 Nīfai 16:18–32.)

ʻE lava ke mou fetokoniʻaki mo e kau mēmipa ʻo homou fāmilí ke mou mālohi kotoa ʻaki haʻamou lotu fakataha, fetokoniʻaki, fakahā ʻa e angaʻofa mo e ʻofa, lau folofola fakataha, fiefia fakataha ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku faí, pea fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

ʻEkitivitií

Toʻo ʻa e peesi K5 mei he makasiní, pea fakapipiki ia ʻi ha pepa fefeka. Mou talanoa ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne fakamālohia homou fāmilí. Hiki e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi he sātí. Kuo ʻosi fokotuʻu mai ha fakakaukau ʻe ua. Tautau e sātí ʻi ha feituʻu ʻe lava ke sio ki ai homou fāmilí mo faʻa talanoa ki ai.

ʻE Mālohi Hotau Fāmilí

1. ʻE lava ke lotu fakataha hotau fāmilí.

2. ʻE lava ke tuku ʻe hotau fāmilí ha taimi ke tau feohi ai.

3.

4.

5.

6.

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. ʻOku fakamālohia hoku fāmilí ʻe he lotu fakafāmilí. Lolotonga hono lau leʻolahi ʻe he kalasi lalahi tahá ʻa e 3 Nīfai 18:21, kole ki he fānau kehé ke nau fakafanongo pe ko e hā e meʻa ʻoku fekau ʻe Sīsū Kalaisi ke tau faí (lotu ʻi hotau ngaahi fāmilí). Tuku ke fai atu ha ngaahi tali. Kole ki ha fānau ʻe toko ono ke nau haʻu ki muʻa. Fakapipiki takitaha kiate kinautolu ha taha ʻo e laʻipepa ko ʻeni kuo hiki ai e ngaahi foʻi leá, pea fakahokohoko noaʻia pē: ʻe, fakamālohia, hoku, fāmilí, ʻe he, lotu, fakafāmilí. Kole ki he fānaú ke nau fokotuʻutuʻu e ngaahi foʻi leá ʻi honau fakahokohoko totonú. Lau fakataha e sētesí. Fakaʻaliʻali e fakatātā fika 606 ʻi he Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí (Lotu Fakafāmilí), pea fakamatalaʻi ange ʻoku poupouʻi kitautolu ke fai ʻa e lotu fakafāmilí ʻi he efiafi mo e pongipongi kotoa pē. Tuku ke fokotuʻu mai ʻe he fānaú ha ngaahi meʻa ʻe lava ke nau fai ke tokoni ʻi heʻenau ngaahi lotu fakafāmilí. Hiki ʻenau ngaahi fokotuʻú ʻi he palakipoé. Fekau e fānaú ke nau kuikui mo fakakaukauloto ki he tūʻulutui honau ngaahi fāmilí ʻo lotu lolotonga ko iá ʻoku mou hivaʻi ha foʻi hiva pe himi kau ki he lotú. Tufotufa atu ha ʻū penivahevahe mo ha ʻū laʻipepa ʻoku tohi ai “ ʻE fakamālohia hoku fāmilí ʻe he lotu fakafāmilí.” Kole ki he fānaú ke nau tā ha fakatātā ʻo honau fāmilí ʻoku nau tūʻulutui ʻo lotu. Poupouʻi kinautolu ke nau ō mo ʻenau fakatātaá ki ʻapi ʻo tautau ʻi ha feituʻu ʻe fakamanatu ai ki honau ngaahi fāmilí ke fai ʻa e lotu fakafāmilí.

  2. ʻOku fakamālohia hoku fāmilí ʻe he lau folofolá. Fakaʻaliʻali e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Fai ha kiʻi vaʻinga pea tokoniʻi kinautolu ke nau mateʻi atu pe ko e tohi fē ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni ʻe faá ʻokú ke ʻuhinga ki aí. Hangē ko ʻení: “ ʻOku fakamatala e tohi ko ʻení ki he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá pea ʻoku tuʻu ai e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí” (Mataʻitofe Mahuʻingá). ʻI hono fakahā mai e hingoa ʻo e tohi folofola ʻoku tuʻu aí, pea fekau leva e fānaú ke nau lea ʻaki fakataha ia. Akoʻi ange ko e ngaahi tohi folofolá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau faiako ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. ʻE lava ke fakamālohia hotau ngaahi fāmilí ʻe he folofolá ʻo kapau te tau lau maʻu pē kinautolu. Tufa atu ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ki he kalasi takitaha: ʻEkesōtosi 20:12; Sione 13:34; ʻEfesō 4:32; 1 Nīfai 3:7; 3 Nīfai 18:21; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:7. ʻOange ha laʻipepa ʻoku teʻeki ai tohitohiʻi mo ha penivahevahe ki he tamasiʻi pe taʻahine takitaha. Talaange ki he fānaú ke nau muimui pē kae lau ʻe heʻenau faiakó ʻa e folofolá. ʻE totonu leva ke kumi ʻe he tamasiʻi pe taʻahine takitaha ha meʻa ʻe taha ʻoku talamai ʻe he folofolá ʻa ia ʻe tokoni ki hono fāmilí ke nau mālohi mo fiefia. Fekau ki he fānaú ke nau tohiʻi ia ʻi ha laʻipepa pea toki vahevahe ia mo e toenga ʻo e kalasí. Fakaafeʻi e kalasi takitaha ke nau lau e ngaahi meʻa naʻa nau tohi ʻi heʻenau laʻipepá ki hono toenga ʻo e Palaimelí. Fakamatala ki ha meʻa naʻe hoko ʻo fakamālohia ai ʻe he folofolá ho fāmilí. Poupouʻi e fānaú ke lau fakafoʻituitui mo fakafāmili e folofolá.

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh