2009
ʻE Lava Nai ke Fakanonga ʻe he Vahehongofulú Hoku Loto-Hohaʻá?
Siulai 2009


ʻE Lava Nai ke Fakanonga ʻe he Vahehongofulú Hoku Loto-Hohaʻá?

Lolotonga e ʻi he akó ʻeku fānau lalahi angé pea mohe e fānau īkí, naʻá ku folahi e ʻū tohi moʻuá ʻi he funga tēpile ʻi peitó. Naʻá ku kamata ʻaki ʻeku lotu ke maʻu ha poto mo malava ke fakatuhotuhani e kiʻi paʻanga hū mai naʻa mau maʻú ʻi heʻeku tangutu hifo ke fai e kiʻi ngāue fakataʻeoli ko ʻení. ʻOku ʻuluaki tohiʻi maʻu pē foki e sieke vahehongofulú.

ʻI he taimi naʻá ku kau ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha uaifi mo ha faʻē kei siʻí, naʻá ku tukupā ke u totongi vahehongofulu. Naʻe teʻeki ai ha taimi te u fakaʻapē ʻi he palōmesi ko iá. Neongo ia, ne u fuʻu hohaʻa lahi ʻi he ʻikai ha paʻanga feʻunga ke totongi ʻaki e ngaahi tohi moʻua vaí mo e ʻuhilá, mōkesí, mo e maluʻí he māhina ko iá.

Ko e faʻē au ʻa ha fānau kei iiki ʻe toko ono, pea naʻá ku tokotaha pē. Ne u faʻa ongoʻi lōmekina ʻi he fuʻu lahi ʻa e ngāué, hohaʻa ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá, mo e taʻe faʻalaua e ngaahi fili ke fai ʻi heʻeku feinga ko ia ke fakatou hoko ko e faʻē mo e tamaí, pea ʻikai ha kāinga ofi ke tokoni pe poupou kiate aú.

ʻI heʻeku tangutu he tēpilé ʻo kole ki he ʻEikí ke tokoni mo ʻaloʻofa maí, naʻe fakaava hake ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u mamata ki hono fakaʻofoʻofa mo e fakafiemālie ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe lava ke hā mai ha faʻahinga maama foʻou ki he paʻanga ʻoku ou totongi ki he ngaahi fakamole fakaʻapí ʻi heʻeku manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapu ʻo e moʻuí ke fakamuʻomuʻá. Naʻá ku ʻiloʻi ko e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní ke u maʻu e ngaahi tāpuaki ko ia kuo talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻoku totongi totonu ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí. Naʻá ku ʻiloʻi foki ʻoku totonu ke hoko e totongi vahehongofulú ko ha ngāue fakafiefia ʻoku fai ʻi he ʻofa, ʻo ʻikai ha manavahē ai pe loto-hohaʻa.

ʻI hono fakafonu au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, naʻá ku fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa naʻe fuoloa pē ʻeku tui ki ai mo tauhi ke toputapú. Ne u lea ʻaki leʻo lahi ʻi he lōngonoa ʻo e peitó ʻe lelei ange kiate au ke mole e maʻuʻanga vai ki hoku falé ʻi ha mole ʻa e vai moʻui ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí. ʻE lelei ange kiate au kapau ʻe ʻikai ha meʻakai ʻi homau tēpilé ʻi ha ʻikai ke mau maʻu e Mā ʻo e Moʻuí. Te u saiʻia ange ke u kātakiʻi e fakapoʻulí mo e taʻefiemālie ʻo e ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhilá ʻi ha mole mei heʻeku moʻuí ʻa e Maama ʻo Kalaisí. ʻE lelei ange kiate au ke u nofo mo ʻeku fānaú ʻi ha tēniti ʻi ha mole hoku faingamālie ke hū he fale ʻo e ʻEikí.

Ne mole atu he taimi pē ko iá ʻa e mafasia ʻo e loto-hohaʻá. Naʻe ikunaʻi ʻe heʻeku ʻofa ki he ʻEikí ʻa e vaivai naʻe tupu mei he ngaahi meʻa ne u manavasiʻi ki aí. Ko hotau fakamoʻuí, hotau tokoní, mo hotau maluʻí ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e moʻoni ʻokú Ne foaki mai ʻa ʻetau ngaahi fie mau kotoa pē. ʻOku pau pea ʻoku hoko ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOkú Ne fekau ke tau totongi ʻa e vahehongofulu ʻo ʻetau tupú ka Ne lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki mei he langí—kau ai ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí, tauʻatāina mei he hohaʻa ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, mo e falala ki Hono huafa māʻoniʻoní.

Talu mei he ʻaho ko iá mo ʻeku lau ko ha meʻa fakafiefia ke totongi ʻeku vahehongofulú, ʻi he taʻe-toe-veiveiua pe manavahē, kiate Ia pea mo Ia naʻe fuofua ʻofa kiate aú.