2017
Ko e Fili ʻa Sēiní
Sepitema 2017


Ko e Fili ʻa Sēiní

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

Konekitikati, 1842

ʻĪmisi
Janes choice

“Ko e ʻEiki ko hoku tauhi sipí ʻoku …” Ne ʻākilotoa ʻa Sēini ʻElisapeti Māningi ʻe he ongo ʻo e hivá ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tokanga ki he ngaahi leá. Naʻá ne sio ki hono ongo nimá, mo fakakaukau lahi.

Naʻá ne ului ki he Siasi Pelesipeteliané ʻi he taʻu ʻe taha kuo hilí. Ka naʻá ne kei ongoʻi pē ʻoku kei ʻi ai pē meʻa ʻoku mole. Naʻá ne pehē loto, “ʻOku ou fekumi ki ha meʻa lahi ange.” Ka ko e hā nai ia?

Hili e ʻosi ʻo e houalotú, ne hū māmālie atu ʻa Sēini mo e toenga ʻo e kāingalotú ki tuʻa. Naʻe kamata ke liliu e lauʻiʻakaú ʻo lanu kulokula mo lanu koula. Ne aata mai e huelo ʻo e laʻaá mei he Vaitafe Noauakí ʻa ia ne ofi mai.

Ne pehē ʻe ha tangata, “kuo haʻu ha faifekau fononga holo ki he koló. Ko ha Māmonga ia, pea ʻokú ne pehē ʻoku toe folofola mai ʻa e ʻOtuá ki ha kau palōfita.”

Naʻe tuʻu ʻa Sēini ʻo fakafanongo. Ko e meʻa nai ʻeni kuó ne fekumi ki aí?

Ne manuki ʻe ha tangata ʻe taha ʻo pehē, “Kau Palōfita?” “ʻO hangē ʻi he Tohi Tapú? Ko hai ia ʻe ʻalu ʻo fanongo ki ha faʻahinga pōpoaki pehē?”

“Ko au!” Ko Sēini hake ia. Ne tafoki hake ha niʻihi tokosiʻi ke sio fakamamaʻu atu ki ai, ʻo kau ai e faifekaú. Naʻe ongoʻi ʻe Sēini ʻoku fakaʻau ke māfana hono kouʻahé.

Naʻe fakafulofula ʻa e faifekaú. “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku totonu ke ke ʻalu ʻo fanongo kiate ia. Ko ha meʻa laulaunoa ia. ʻOku mahino kiate koe?” ʻI he ʻikai ke ne lea ʻaki ha meʻá, naʻá ne kamokamo pea ʻunu ke talanoa mo ha taha kehe. Naʻe sio atu ʻa Sēini ki heʻene mavahé peá ne fakavave ki ʻapi.

Ko hono ʻapí ne ʻikai ko e fale ʻoku ʻi ai ʻa ʻene Fineʻeikí mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Naʻe tuʻu ia ʻi he faama ʻa e kau Fitisié. Naʻá ne ʻalu ʻo nofo ai ko ha sevāniti ʻi heʻene kei taʻu onó. Naʻá ne ngāue mālohi ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tokoni kia Mīsisi Fitisie ʻi he foó, haiané, mo e feimeʻatokoní. ʻOkú ne faʻa ʻā hake ʻoku teʻeki ke hopo ʻa e laʻá. Naʻá ne fakamoʻui e afí, ngaohi e maá mo e patá. Kapau ne faingamālie, naʻá ne ʻalu ʻo ʻaʻahi ki hono fāmilí.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ne kei fakakaukau pē ʻa Sēini fekauʻaki mo e faifekaú ʻi heʻene tautau hake e ngaahi sote ʻo Misa Fitisié ke fakamōmoá. Ne vilingia e valá ʻi heʻene havilivilí.

Naʻe ʻosi talaange ʻe he faifekaú ke ʻoua ʻe ʻalu, ka … naʻá ne kei fie ʻalu pē. Naʻá ne fie maʻu ke vakai pe ʻe lava ʻe he Māmonga ko ʻení ʻo tokonia ia ke maʻu ʻa e moʻoni ʻokú ne fekumi ki aí. Ne aʻu ki he taimi ne ʻosi ai ʻene tau e ngaahi valá, kuo ʻosi pau ʻene fakakaukaú. ʻE ʻalu ki he fakatahá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha lau ʻa ha taha.

ʻI he ʻaho Sāpaté, ne ʻā hake ai ʻa Sēini ʻi he mafoa ʻa e atá, ʻo tui hono kofu lelei tahá, pea lue toko taha ki he fakatahaʻangá. Naʻá ne hū fakalongolongo atu ʻo tangutu ʻi ha sea papa ʻi mui ʻi he holó. Naʻe malimali ʻa Sēini ʻi heʻene sio ki he tokolahi ʻo e kakai ne nau ʻi aí. Naʻe hangē ʻoku ʻikai ko ia pē ʻoku fekumi ki ha meʻa ʻoku lahi angé!

Naʻe lōngonoa e lokí ʻi he tuʻu hake ʻa ʻEletā Uanitoló. Ne ʻalu vave e houa hono hokó ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná pea mo ha palōfita ko Siosefa. Naʻá ne pehē ʻe lava ke papitaiso ‘a e kakaí ʻi he fakauku, ʻo hangē pē ko Kalaisí. Pea naʻá ne lea fekauʻaki mo e tānaki fakataha ʻa e Kāingalotú ki ha kolo mamaʻo ʻoku ui ko Nāvū. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, ne fuʻu fiefia ʻaupito ʻa Sēini ne ʻikai mei lava ai ke mānava.

Naʻe ʻalu ʻa Sēini ʻo ʻaʻahi ki hono fāmilí ʻi he pō ko iá.

“Pea ko e hā hoʻo fakakaukau ki he pōpoaki ʻa e faifekaú?” ko e ʻeke ange ia ʻe heʻene faʻeé ʻi he hili hono fakamatalaʻi ange ʻe Sēini ʻa e meʻa naʻá ne fakamoleki ki ai hono ʻaho Sāpaté.

Naʻe pehē ʻe Sēini, “ʻOku ou tui kakato naʻá ne fakahā mai ʻa e ongoongolelei moʻoní.” “Kuo pau ke u tali ia. Te u papitaiso ʻi he Sāpate kahaʻú.”

“Papitaiso? Te ke kau koe ki ha siasi kehe?” ko e fehuʻi mai ia hono tuongaʻane ko ʻAisaké ʻi heʻene toʻo mai ha sea ʻo tangutu ai.

“ʻIo! Ko e meʻa ia ne u fekumi ki aí. ʻOku moʻoni ia.”

Ne ʻiloʻi ʻe ʻAisake ko ʻene fakamātoato. Naʻá ne fehuʻi leʻo siʻi ange, “Ko e hā leva e meʻa ʻe hokó? Ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai hili hoʻo papitaisó?”

Ne pehē ange ʻe Sēini, “Te u ʻalu ʻo fakataha mo e Kāingalotú.” “Te u ʻalu ki Nāvū.”

Ke toki hoko atu …