2017
Ko e Hala ʻo e Ongoongoleleí ki he Fiefiá
Sepitema 2017


Ko e Hala Faka-Kosipeli ki he Fiefiá

Mei ha lea ko e “Liviing after the Manner of Happiness,” ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 2014. Ke maʻu kakato ʻa e leá (ʻi he lea faka-Pilitāniá), ʻalu ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

Ko Sīsū Kalaisi “ʻa e halá, moʻoní, mo e moʻuí.” ʻOku ʻikai maʻu ʻe ha taha ʻa e fiefia moʻoní kae ʻiate Ia pē.

ʻĪmisi
lighted path

ʻI ha kupuʻi lea ʻoku ou ʻilo pau kuo tuʻo lahi hoʻomou fanongoá, ne pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), “ko e fiefiá ʻa e taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí; pea ko e ngataʻangá ia, ʻo kapau te tau tulifua ki he hala ʻoku fakatau atu ki aí.”1

Ko e fekumi taau ko ia ki he fiefiá, ʻa e meʻa ʻoku ou fie lea ki aí. Fakatokangaʻi ange naʻá ku pehē, “ko e fekumi ki he fiefiá,” kae ʻikai ko e fiefiá ʻiate ia pē. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ne fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: naʻá ne lea kau ki he hala ʻoku fakatau ki he fiefiá ʻo hangē ko e kī ia ke ikunaʻi ʻaki e taumuʻa ko iá.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻeni. Kuo hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha ngaahi kuonga lahi. Ne pehē ʻe ha taha ʻo e kau poto taha kuo ʻilo ʻe he māmāní, ko e fiefiá ʻa e ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, ko e taumuʻa kotoa mo e ngataʻanga ia ʻo e moʻui ʻa e tangatá.2

Ko ʻAlesitōteli ia, kae fakatokangaʻi ange e faitatau ʻo ʻene fakamatalá mo e konga lea ʻa e Palōfita ko Siosefá—meimei tatau tofu pē. ʻI he laine ʻuluaki ʻo e Fanongonongo ʻo e Tauʻatāiná ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ne fakatolonga tuʻuloa ai ‘e Tōmasi Sefasoni ʻetau ngaahi feinga fakapolitikalé mo fakatāutahá ʻaki haʻane fakafehokotaki ʻo taʻengata (ʻi ʻAmelika) ʻa e totonu maʻumaʻuluta maʻongoʻonga ʻe tolu ʻo e “Moʻuí, Tauʻatāiná mo e tulifua ko ia ki he Fiefiá.” Ka ke fakatokangaʻi ʻi he lisi laulōtaha ʻe tolú ʻa e ʻikai hoko ʻa e fiefiá ko ha totonu ʻi he konga lea fakaʻofoʻofa ko iá (ʻo hangē ko e moʻuí mo e tauʻatāiná) ka ko e tulifua ki he fiefiá.

Ko ia ai ʻe anga fēfē haʻatau “tulifua” ki he fiefiá, kae tautautefito ki heʻetau kei talavou mo taʻetaukei pea kiʻi manavahē nai, pea hangē ha ngaahi moʻunga fonu faingataʻá e kahaʻu ʻo e moʻuí? Ka neongo iá, ʻoku tau ʻilo pau ha meʻa ʻe taha: ʻoku ʻikai faingofua ke te lele hangatonu atu pē ʻo maʻu ʻa e fiefiá. ʻOku faʻa matuʻaki maʻu ngataʻa, tolonga taimi siʻi pē, mo pulipulia. Kapau kuo teʻeki ai ke mou ʻiloʻi ʻeni, te ke ako ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí ko e taimi lahi ʻoku hoko mai ʻa e fiefiá ʻi ha taimi taʻeʻamanekina, ʻi he taimi ʻoku tau femoʻuekina ai ʻi hano fai ʻo ha meʻa kehe. ʻOku meimei ke hoko maʻu pē ʻa e fiefiá ko ha ola ʻo haʻate feinga kehe.

ʻĪmisi
girl with butterfly

Laʻitā mei he Getty Images

Naʻe pehē ʻe Henelī Tēvita Tolou, ko ha taha ʻo e kau faʻutohi ne u manako taha ai mei hoku ngaahi ʻaho he ʻunivēsití, “ʻOku hangē e fiefiá ha pepé; ko e lahi ange hoʻo tuli iá, ko e lahi ange ia ʻene holá, ka ʻo kapau te ke fulihi hoʻo tokangá ki he ngaahi meʻa kehé, ʻe haʻu pē ʻo tuʻu fiemālie ʻi ho umá.”3 Ko e taha ʻo e ngaahi heliaki māʻongoʻonga ʻoku ʻikai ke faʻa hā mahino ʻi he ongoongoleleí ʻo hangē ko e “ko e muimuí ʻe muʻomuʻa” (Mātiu 19:30; T&F 29:30) mo e “mole hoʻo moʻuí ke maʻu iá” (vakai, Mātiu 16:25). ʻOku fonu ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi heliaki mo e ngaahi halafakí ni, pea ʻoku ou tui ko e taha ʻo kinautolu ko e tulifua ki he fiefiá. ʻE anga fēfē leva haʻatau fakatupulaki ʻa hotau faingamālie ke fiefiá taʻe te tau tulifua hangatonu atu ki ai ʻo iku fehalaaki? Tuku muʻa ke u ʻalu ki ha tohi fakaofo moʻoni ke maʻu mei ai ha ngaahi tali.

Nofo “ʻi he Fiefiá”

ʻOku ʻikai fuʻu fakafiefia e talanoa ʻoku ʻi he fuofua taʻu ʻe 30 ʻo e hisitōlia ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne fakalalahi e fekeʻikeʻí ʻi he fāmili ʻo Līhai mo Selaiá ʻo iku mavaeua ai e fāmilí, pea hola e konga ki he maomaonganoá ʻi he manavahē koeʻuhí ko ʻenau moʻuí telia naʻa nau moʻulaloa ki he angafitaʻa ʻo e konga ʻe tahá. ʻI he tūʻuta atu ʻa e fuofua kulupú ki ha potufonua foʻou ke kumi hūfanga mo fokotuʻutuʻu ai ha moʻui ʻiate kinautolu pē ʻi he lelei taha te nau lavá, ne pehē ʻe he taki mo e palōfita ʻo e konga ko ʻeni ʻo e fāmilí, ʻa ia ko e kau Nīfaí, ne nau “nofo ʻi he fiefia” (2 Nīfai 5:27).

ʻI he ʻilo ko ia e meʻa ne nau toki foua ʻi he taʻu ʻe 30 mo e ngaahi faingataʻa ʻoku hanganaki mai maʻanautolu ʻi he kahaʻú, ʻoku meimei fakamamahi ke fanongo ki ha lea pehē. ʻOku lava fēfē nai ke lau ko e “fiefia” e ngaahi meʻá ni? Neongo ʻoku mahino ne nau fiefia, ne ʻikai ko e fakamatala ia ʻa Nīfaí. Ka naʻá ne pehē ne nau “nofo ʻi he fiefia.” ʻOku ou loto ke mahino kiate kimoutolu ʻoku ʻi ai ha kī fakaʻofoʻofa ʻi he konga leá ni te ne lava ʻo fakaava ha ngaahi tāpuaki lahi maʻau ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

ʻOku ʻikai ke u tui ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi Hono nāunaú pe ko e kau ʻāngelo ʻo e langí, pe ko e kau palōfita ʻi he māmaní ke ʻai kitautolu ke tau fiefia ʻi he taimi kotoa pē, ʻi he ʻaho mo e founga kotoa pē, hili iá ʻoku fakataumuʻa ke ʻi ai ha ngaahi sivi mo ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi he māmani ko ʻení. Hangē ko hono fakalea ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku ʻikai ʻomi e fiefiá kiate kitautolu ʻi ha fakamoimoi ke tau lava pē ʻo fakaava hake ʻo fakaʻaongaʻi. ʻOku ʻikai ha taha ʻe fiefia maʻu pē, houa ʻe 24 he ʻaho, pea ʻaho ʻe fitu ʻi he uike.”4

Ka ʻoku ou fakapapau atu kiate kimoutolu, ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ʻoku lahi e ngaahi meʻa te tau ala fai ke maʻu ai ʻa e fiefiá. Te tau lava ʻo fai ha ngaahi founga pau, te tau lava ke moʻui ʻi ha tōʻonga moʻui pau, te tau lava ʻo fai ʻi he loto falala ha ngaahi meʻa pau kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá mo e hisitōliá te ne tataki kitautolu ki he fiefiá, pea kapau te tau moʻui ʻaki ia, ʻe lahi ange ai e faingamālie ke tuʻu ʻa e pepé ʻi hotau umá.

Ko hono fakanounoú, ko ho faingamālie lelei taha ki he fiefiá ʻe maʻu ia ʻi hoʻo fakahoko e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he kakai fiefiá, moʻui ʻo hangē ko e moʻui ʻa e kakai fiefiá, pea fou ʻi he halanga ʻo e kakai fiefiá. ʻI hoʻo fai iá, ʻe fakatupulaki ʻaupito hoʻo ngaahi faingamālie ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi he ngaahi momeniti taʻeʻamanekiná, mo ongoʻi nonga ʻi he ngaahi potu taʻeʻamanekiná, pea ke maʻu ʻa e tokoni ʻa e kau ʻāngelo ne ʻikai te ke laveʻi ʻoku nau ʻiloʻi koé. Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe nima te tau lavai ai ʻo nofo “ʻi he fiefiá.”

Moʻui ʻAki e Ongoongoleleí

ʻĪmisi
woman healed by Christ

Fefine Kuo Fakamoʻuí, tā ʻe Kathleen Peterson

Ko e founga taupotu taha ke ke maʻu ai ʻa e fiefia taupotu tahá, nonga moʻoní, pe ko ha meʻa pē ʻoku ofi ki he fiefia fakafolofolá, ʻe maʻu maʻu pē ia ʻi haʻo tomuʻa moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Kuo lahi e ngaahi fakakaukau kehe mo ha ngaahi tui kuo ʻahiʻahiʻi. Ko e moʻoni, ʻoku ngali tonu ke pehē kuo meimei ʻosi e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi polokalama hono kotoa ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻi he senituli kuohilí. Ka ʻi he fehuʻia ʻe he ʻaposetolo ko Tōmasí e ʻEikí ʻaki ha fehuʻi ʻoku toutou ʻeke ʻe he kakai kei talavou ʻo e ʻahó ní, “ʻE fēfē ʻemau ʻilo ʻa e halá?”—Ka ki he tokolahi ʻoku ʻuhinga ia, “ʻE fēfē haʻamau ʻilo ʻa e hala ki he fiefiá?”—ʻOku ongona mei he taʻengatá ki he taʻengatá ʻa e tali ne foaki ʻe Sīsuú:

“Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui. …

“Pea ko e meʻa kotoa pē te mou kole ʻi hoku huafá, te u fai ia. …

“Ko ia kotoa pē te mou kole ʻi hoku huafá, te u fai” (Sione 14:5–6, 13–14).

Ko ha talaʻofa nāunauʻia moʻoni! Moʻui ʻi heʻeku foungá, moʻuiʻaki ʻeku moʻoní, moʻui hangē ko aú—moʻui ʻi he founga ko ʻeni ʻoku ou fakahā mo akoʻi kiate kimoutolú—pea ko e meʻa kotoa pē te mou kolé ʻe foaki ia, ko e meʻa kotoa pē te mou kumí ʻe maʻu ia, kau ai ʻa e fiefiá. ʻE hoko vave mai ha ngaahi konga ʻo e tāpuakí, ko ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe hoko ʻa mui ange, pea ko ha konga ʻe ʻikai hoko mai kae ʻoua kuo tau ʻi hēvani, ka te nau hoko mai—ʻa kinautolu hono kotoa. Ko ha fakalotolahi lelei moʻoni ia hili ʻo ha ʻaho Mōnite fakatupu lotomamahi, ha Tūsite loʻimataʻia pe ko ha ʻaho Pulelulu fonu ongosia! Pea ko ha talaʻofa ia ʻe ʻikai toe maʻu ʻi ha toe founga kehe ngata pē ʻi he moʻui mateaki ʻaki ʻo e moʻoni taʻengatá!

ʻI he ngaahi lea ʻa ʻEletā Tēvita O. Makei (1873–1970) ʻi hono foki fakanofo foʻou ia ʻi ha mei senituli ʻe taha kuohilí, ko e fiefia moʻoní ʻoku ʻikai tatau ia mo e fakahōhōʻiá, fakatōliʻá, pe ko ha faʻahinga ongo fiefia, ka “ʻoku maʻu pē ia ʻi he hala kuo papa ko ia ʻo e [ongoongoleleí], [neongo ʻene] lausiʻi … [mo] hangatonú, ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.”5 Ko ia ai, ʻofa ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé, pea tuʻu maʻu ʻi he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Fili ʻa e Fiefiá

Uá, ako ʻi he vave taha te ke lavá ko ha konga lahi hoʻo fiefiá ʻoku ʻi ho ʻaofinimá, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ne hokó pe ngaahi tūkungá pe koloá pe malá. Ko e konga ia hono tauʻi ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi he fakataha lahi ʻi he langí ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku malava ke tau fili, ʻoku tau faʻiteliha, ʻoku tau maʻu e tauʻatāina ke filí, kapau ʻoku ʻikai ki he fiefiá, pea ke moʻuí pē ā ʻo tatau mo iá. Ne lahi e ngaahi meʻa ke mamahi ai ʻa palesiteni ʻEpalahame Lingikoni ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi ha ngāue faingataʻa taha kuo fehangahangai mo ha palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ka ne aʻu pē ki ai ʻi heʻene pehē “ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau meimei fiefia tatau pē mo e meʻa ʻoku nau fakakaukau ki aí.”6

ʻOku tomuʻa hoko mai ʻa e fiefiá ʻi hoʻo fakakaukaú ʻi ha taimi fuoloa pea toki hāsino mai. Ne nofo ʻa Siosefa Sāmita “ʻi he fiefiá” ʻi heʻene tohi ko ia ʻi ha tūkunga fakamamahi moʻoni mei he fale Fakapōpula Lipetií kiate kinautolu ʻi tuʻa ne moʻulaloa ki ha ngaahi fakatanga mo e ngaahi ngāue taʻetotonu lahi.

“Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. …

“ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni” (T&F 121:45–46).

“Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú.” ʻOku ʻikai ko ha faleʻi lelei pē ia ki he mahaki fakaʻauha mo fakaeonopooni ʻo e ponokalafí, ka ko ha faleʻi lelei foki ia maʻa ha faʻahinga fakakaukau pē ʻo e ongoongoleleí, ʻa e fakakaukau leleí, fakakaukau langaki moʻuí, fakakaukau fakatuʻamelié. ʻE puleʻi ʻe he ngaahi fakakaukau fonu ʻi he tuí ni ʻa hoʻo vakai ki he ngaahi palopalema ʻo e moʻuí mo honau ngaahi solovaʻangá. ʻOku pehē ʻe he fakahaá, “ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí” (T&F 64:34).

ʻOku faʻa lahi ʻetau pehē ko e lotó ʻataʻatā pē ʻokú ne puleʻí; ka ʻoku ʻikai ke pehē. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ʻi ai ha ʻatamai fie fai ʻi he fekumi ki he fiefiá mo e nongá. Fakakaukau lahi ki he meʻá ni. Ko e meʻá ni hono kotoa ʻoku ngāueʻi. Ko ha tau ka ko ha tau ki he fiefiá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ke fakahoko.

Ne tohi ʻe ha taha faʻutohi ʻi ha tohi manakoa ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí ʻo pehē: “ko e fiefiá ko ha ola ia ʻo e feinga fakatāutahá. Te ke fakafekiki ki ai, feinga ki ai, kole taaumaʻu, mo …[fekumi] ki ai. Kuo pau ke ke toutou feinga ke ke kau atu ʻi hono fakahoko e meʻa ʻe maʻu ai ho ngaahi tāpuaki fakafoʻituituí. Pea ʻi hoʻo aʻusia pē ha tuʻunga ʻo e fiefiá, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻá ke taʻetokanga ke pukepuke ia, kuo pau ke ke feinga mālohi ke fai ha ngaahi meʻa faingataʻa ke ke aʻu ai ki he fiefia ko iá … ke hoko ia ko haʻo nongaʻanga.”7

ʻOku ou saiʻia ʻi he kupuʻi lea “toutou feinga ke ke kau atu ʻi hono fakahoko e meʻa ʻe maʻu ai ho ngaahi tāpuaki fakafoʻituituí.” ʻOua ʻe manavasiʻi. Feinga mālohi. Fakakaukau mo lea mo ngāue lelei. Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kakai fiefiá; ko ha konga ia ʻe taha ʻo e nofo ʻi he fiefiá.

Angaʻofa mo Angalelei

ʻĪmisi
father with daughter

Ko ha toe ʻahiʻahi ʻeni ʻe taha. ʻI heʻeku teuteu e pōpoaki ko ʻení, ne u tangutu ʻi hoku ʻōfisí ʻi ha taimi fuoloa ʻou feinga ke fakakaukau pe kuo ʻi ai nai ha taha taʻeʻofa pe angakovi kuó u ʻiloʻi pe feohi mo ia. Mateʻi mai ha meʻa? Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki ha taha—ʻikai pē ʻi ai ha foʻi toko taha. Ko ia ai, ako e moʻoni maʻongoʻongá ni ʻi hoʻo kei siʻí: ʻE ʻikai ʻaupito ke lava ʻo maʻu ʻa hoʻo fiefiá ʻi he mamahi ʻa e niʻihi kehé.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, tautautefito ki he taimi ʻoku tau kei talavou mo ongoʻi veiveiua pea feinga ke moʻui ʻi he māmaní, ʻoku tau fakakaukau kapau te tau tukuhifo ha taha kehe, te ne hikiʻi hake ai kitautolu ʻi ha founga fakaofo. Ko e houtamakí ia. Ko e ngaahi lea tāufehiʻá ia. Ko e hīkisiá, fakangalingalí mo e fielahí ia. Mahalo ʻoku tau fakakaukau kapau te tau kiʻi angakovi siʻisiʻi pē pe fakataʻetaʻetui feʻunga pe mātuʻaki angakovi feʻunga pē, ʻe ʻikai fuʻu māʻolunga leva e ngaahi ʻamanakí; te tau lava ʻo tauhi ʻa e tokotaha kotoa ʻi ha tuʻunga fonu fehalaaki, pea ʻe ʻikai fuʻu ʻilo ngofua leva ʻetau ngaahi fehalākí.

ʻOku ʻikai ke angakovi pe fakataʻetaʻetui mo ʻiteʻita ʻa e kakai fiefiá, ko ia ʻoua naʻá ke palani ke kau ia ʻi he konga ʻo e “nofo ʻi he fiefiá.” Kapau kuó u ako ha meʻa mei heʻeku moʻuí, kuó u ako ko e angaʻofá, angaleleí, mo e fakatuʻamelie ʻoku fakatefito ʻi he tuí, ko e ngaahi ʻulungaanga ia ʻo e kakai fiefiá. ʻI he ngaahi lea ʻa Sisitā Telesá, “ʻOua naʻa tuku ke haʻu ha taha kiate koe pea mavahe atu ʻoku ʻikai fiefia pe toe sai ange. Hoko ko e fakafōtunga moʻui ʻo e angaʻofa ʻa e ʻOtuá—ke ke fōtunga angaʻofa, fofonga angaʻofa, malimali ʻi he angaʻofa, mo angaʻofa ʻi hoʻo fakafeʻiloakí.”8

Ko ha sitepu ia ʻi he hala ki he fiefiá ko e fakaʻehiʻehi mei he loto-tāufehiʻá, fekeʻikeʻí, mo e ʻitá ʻi hoʻo moʻuí. Manatuʻi, ko Lusifā ia, ʻa Sētane, ko e fili kiate kitautolu kotoá, ʻoku ne ʻofa ʻi he ʻitá. Ko ia ʻa e “tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu” (3 Nīfai 11:29).

Hili haʻaku lau e veesi ko iá ʻi ha konifelenisi lahi ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne pehē ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo e kau Fitungofulú, “Ko e foʻi veape ko e ueʻi ko ha founga kuki lelei ia ki hono maʻu ʻo e fakatamakí: ʻAi ʻa e ʻitá ke māmāfana, filifili ha ngaahi lea ʻo ueʻi ʻaki, pea ʻai ke lili; hokohoko atu pē hono ueʻí kae ʻoua ke fatu; tuku ke mokomoko; tuku e ngaahi ongó ke moko ʻīʻī ʻi ha ngaahi ʻaho lahi; tufa momoko pē; lahi ʻaupito e meʻa ʻe toé.”9 Ko e moʻoni ʻe lahi ʻaupito e meʻa ʻe toé.

ʻOku maumauʻi pe fakaʻauha ʻe he ʻitá e meimei meʻa kotoa pē ʻe ala ki aí. Hangē ko e pehē ʻe ha tokotaha, ʻoku tatau e tukulotoʻi ʻo e ʻitá mo haʻate inu ha vai kona pea nofo ʻo talitali ke mate ʻa e tokotaha ʻe tahá. Ko ha ʻēsiti fakatuʻutāmaki moʻoni, te ne fakaʻauha ʻe ia ʻa e foʻi hiná kimuʻa peá ne toki fai ha maumau ki he meʻa naʻe fakataumuʻa ia ki aí. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi ai pē pe ko e ngaahi tōʻonga tatau mo iá—ʻa e fakamamahí, fakapoʻulí, lotokoví mo e tāufehiʻá—ʻoku kaunga ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí pe ko e tulifua ki he fiefiá. ʻOku ʻikai ke u tui ʻe lava ke kau—pe poupouʻi mo fakaʻaongaʻi pe fakahōhōlotoʻi—e ʻitá ʻi ha moʻui ʻoku moʻui ʻaki ʻa e nofo “ʻi he fiefiá.”

Ngāueʻi Ia

ʻĪmisi
girl with rake

Neongo ʻoku lahi e ngaahi fokotuʻu kehe ke tau fakakaukau ki aí, ko e fokotuʻu fakaʻosí ʻeni. Naʻe pehē ʻe Nifai ʻi heʻenau feinga ke maʻu ha fiefia ʻi honau fonua foʻoú hili ʻenau faingataʻaʻia ʻi ha taʻu ʻe 30, “Ko au, Nīfai, naʻá ku pule ke faʻa ngāue ʻa hoku kakaí, ʻo ngāue ʻaki honau nimá” (2 Nīfai 5:17). ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ne fakaʻau ke hoko e kakai ne nau hola mei aí ko “ha kakai fakapikopiko, ʻo nau fonu ʻi he anga-pauʻu mo e kākā” (2 Nīfai 5:24).

Kapau ʻokú ke fie fiefia ʻi he akó, ngāue fakafaifekaú, ngāueʻangá pe ʻi ha nofo-mali—ngāueʻi ia. Ako ke ngāue. Ngāue faivelenga. ʻOua ʻe nofo noa mo pauʻu. Mahalo ko ha ʻuhinga mahinongofua ʻo e ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻa e angatonu ke fai e meʻa totonu ʻi he taimi totonu ʻi he founga totonu. ʻOua ʻe nofo noa. ʻOua ʻe maumau taimi. “Fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118). Faʻa ngāue mo ngāue ʻaki ho nimá, kau ai e ngāue mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé—ko e taha ia ʻo e ngaahi kī māʻongoʻonga ki he fiefia moʻoní.

Ko ʻeni, tuku ke u fakaʻosi ʻaki ʻa e lea faleʻi fakahangatonu ʻa ʻAlamā kia Kolianitoní. Naʻá ne pehē ʻi he fakalotolahi kotoa ʻe fie foaki ʻe ha Tamai ki ha foha pe ʻofefine, ʻoku fokotuʻu ‘a e kau angatonú ʻi he Toetuʻú ki ha tuʻunga ʻo e “fiefia taʻengata” ʻa ia ʻoku nau “maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 41:4). ʻI he taimi ko iá, naʻá ne toe pehē, te tau toe “fokotuʻu hake ki he fiefia ʻo fakatatau mo [ʻetau] ngaahi holi ki he fiefiá” (ʻAlamā 41:5). Ka naʻá ne fakatokanga fefeka foki: “ʻOua naʻá ke mahalo …koeʻuhí ʻe fakafoki koe mei he angahalá ki he fiefiá [taʻe kau ai e fakatomalá]. Vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo teʻeki ai hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e angahalá ʻa e fehangahangai ʻo e “nofo ʻi he fiefiá.” Ko e moʻoni, ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tui ki aí, ʻoku pehē ʻe ʻAlamā, “ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea kuo nau hē mei he anga ʻo e ʻOtuá; ko ia, ʻoku nau ʻi he tuʻunga ʻoku faikehekehe mo e anga ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 41:11).

Siʻaki e Maumau-fonó

ʻĪmisi
Jesus with Mary Magdalene

Sīsū mo Mele Makitaline, tā ʻe Kathleen Peterson

ʻOku ou kole atu ke ke siʻaki ʻa e maumau-fonó kae lava ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e natula ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ko e natula ʻo e fiefia moʻoní. ʻOku ou poupou atu mo fakalotolahiʻi kimoutolu ʻi hoʻomou feinga ke “muimui ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki aí.” He ʻikai lava ke maʻu ia ʻi ha toe founga kehe.

Ko ʻeku fakamoʻoní ʻoku lahi ange ʻa e poupou ʻofeina mo e fiefia lahi maʻu ai pē ʻa e ʻOtua, ko e Tamai Taʻengata ʻi he Langí ʻi hoʻo ngaahi feingá ʻiate au. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne finangalo ke ke fiefia, ke ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Hono ʻAlo Tofu pē Tahá, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e hala totonú, pea kapau ʻe fie maʻu, ha kamataʻanga foʻou ʻi ai, ko ha faingamālie hono ua, ko ha liliu ʻi hotau natulá kapau ʻe fie maʻu.

ʻOku ou lotua ke mou ʻilo ko Sīsū Kalaisi “ko e halá, mo e moʻoní, mo e moʻuí” pea ʻoku ʻikai haʻu ha taha ki he fiefia moʻoní kae ʻiate Ia. ʻOku ou lotua ke ʻi ai ha ʻaho, ha taimi, mo ha feituʻu te ke maʻu ai e ngaahi holi angatonu ho lotó ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻaki haʻo moʻui “[ʻo fakatatau ki he founga]” ʻe maʻu ai e ngaahi tāpuaki ko iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 5:134.

  2. Vakai Aristotle, The Nicomachean Ethics, trnas. H. Rackham (1982), 31.

  3. Henry David Thoreau, Thoreau on Nature: Sage Words on Finding Harmony with the Natural World (2015), 72; ʻoku lau foki ko e konga lea ʻeni ʻa Nathaniel Hawthorne mo ha tokotaha kehe foki.

  4. James E. Faust, “Our Search for Happiness,” Liahona, Oct. 2000, 2.

  5. David O. McKay, in Conference Report, Oct. 1919, 180; emphasis added.

  6. Ne tuku e langilangi ʻo e konga leá ni ʻe Dr. Frank Crane kia Abraham Lincoln ʻi he Syracuse Herald, Jan. 1, 1914 (quoteinvestigator.com/category/frank-crane).

  7. Elizabeth Gilbert, Eat, Pray, Love: One Womanʻs Search for Everything Across Italy, India and Indonesia (2006), 260.

  8. Mother Teresa, in Susan Conroy, Mother Teresʻa Lessons of Love and Secreits of Sanctity (2003), 64.

  9. Lynn G. Robbins, “Agency and Anger,” Ensign, Me 1998, 80.