2017
ʻOfá mo e Foʻi Keke Sokoleti: Ko e Hā Te Ke Foaki ke Toe Fakafoki Mai Kinautolú?
Sepitema 2017


Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí

ʻOfá mo e Foʻi Keke Sokoleti: Ko e Hā Te Ke Foaki ke Toe Fakafoki Mai Kinautolú?

ʻĪmisi
chocolate cake

Ne loto-foʻi ʻa Sisitā Papata Sonaipoka. ʻI heʻene hoko ko e faʻē ʻo ha tamaiki fefine ʻe toko nima ʻi lalo hifo ʻi he taʻu valú, naʻá ne ʻohovale hono uiuiʻi ia ke faiako ʻi he kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻo e kau taʻu 16 ki he 17 ʻi hono uōtí. Hili ha ngaahi māhina siʻi hono uiuiʻi iá, naʻá ne fakatokangaʻi ne tokosiʻi pea fetōʻaki e maʻu kalaisí. ʻI ha Sāpate ʻe taha ko ha kiʻi tamasiʻi pē ʻe taha ne maʻu kalasí. Ne ʻikai ke ne fie faiako ki ha fānau ako pē ʻe toko taha, ko ia naʻá ne fakatahaʻi ʻene kalasí mo ha kalasi kehe. Naʻá ne mateuteu ke feʻunga ā. Ka ʻi heʻene fakalaulauloto mo lotu fekauʻaki mo hono ngaahi tūkunga fakamamahí, ne haʻu ha ueʻi fakalaumālie, pea naʻe liliu hono lotó.

Ngāue Fakatahá

Ko e taki ngāue fakafaifekau fakauōtí ʻa hono husepāniti ko Kení. Naʻá na fakatou ongoʻi ʻa e ueʻi ke na feinga fakataha ke tokoniʻi e toʻu tupu ʻo e uōtí. Naʻá ne taʻo ha foʻi keke sokoleti pea fakaafeʻi ʻe hono husepānití e toʻu tupu ʻo e uōtí ki hona ʻapí ʻi he Sāpate takitaha ke nau kai e keké mo aleaʻi e teuteu ki he ngāue fakafaifekaú. Ne fakaafeʻi ʻe Sisitā Sonaipoka e toʻu tupú ʻi heʻenau lolotonga kai e foʻi keké ki heʻene kalasí ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté.

Ko e ola ʻo e fakaafe “manumelie” ko ʻení, ne kamata ke tokolahi e maʻu kalasi ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Ka ne ʻikai pē fakalotoʻi ʻe he ngaahi fakaafe vilitakí ni ʻa Neti, ko ha taha ʻo e kau talavoú. Ne ongoʻi ʻe Sisitā Sonaipoka ʻoku mole ha taha ʻo ʻene fanga sipí. Ko ʻene tali ki he ongo ko iá naʻá ne “kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo ia” (Luke 15:4). Ka ne ʻikai ke tuku ai e feinga ʻa Sisitā Sonaipoka kia Netí, ko ia naʻá ne faʻu ha palani.

ʻAʻahi ki he Ngaahi ʻApí

Naʻá ne ʻalu he efiafi Sāpate ʻe taha ki he ʻapi ʻo Netí. Naʻá ne maʻu atu ia ki honau ʻapí ʻoku ʻi ai fakataha mo ha mēmipa kehe ʻi heʻene kalasí, ʻa ia ne ʻikai foki ke maʻu kalasi ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ne fakahoko ange ʻene ʻofa kiate kinaua ʻi he ʻikai ke na ʻasi ange ki he kalasí peá ne hoko atu ke akoʻi e lēsoní kiate kinaua ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe ongo ki he tamai ʻa Netí, ʻa ia ne toki tukuange mei heʻene hoko ko e pīsope ʻo e uōtí, ʻa e vilitaki ʻa e faiakó ni. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene telefoní ke ʻave ha fekau ki hono husepānití ʻo pehē: “Keni, kataki ʻo fakamālō ange ki ho uaifí maʻaku. Ne tākiekina ia ke haʻu ʻo akoʻi ʻa Neti mo Makei.”

Ka neongo iá, ʻi he Sāpate hokó ne toe fili pē ʻa Neti ke ʻoua ʻe ʻalu ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Ko ia ai ne toe ʻalu ʻa Sisitā Sonaipoka ki hono ʻapí ke na talanoa ki he ongoogoleleí. Ne ʻiloʻi ʻe Neti ʻe ala hoko ʻa e meʻá ni ko ia naʻá ne ʻalu ai ʻo toi ʻi ha ʻapi ʻo hono kaungāmeʻá. Ne maʻu ia ʻe Sisitā Sonaipoka ʻi ha taha ʻo e ngaahi kaungāʻapi ofi mei hono ʻapí ʻo ne akoʻi ai e lēsoní.

Ne faifai pea fakakaukau ʻa Neti ke foki ki heʻene kalasi Lautohi Faka-Sāpaté.

Ko e Hā e Meʻa ne Ola Leleí?

ʻĪmisi
friends eating cake

Ko e hā ne foki mai ai ʻa Netí?

Ne tupu nai ʻi he foʻi keke sokoleti ne maʻu ʻi he ʻapi ʻo Sisitā Sonaipoká?

Ne tupu nai mei heʻene fekumi kia Neti ʻi hono ʻapí (mo e kaungāʻapí)?

Ne tupu nai mei ha fakalotolahi mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ke ʻalu ki he lotú?

Pe ne tupu nai ʻi he ʻofa naʻá ne ongoʻi meia Sisitā Sonaipoka, ʻa ʻene faiako Lautohi Faka-Sāpaté?

Mahalo ʻoku tonu kotoa pē e ngaahi tali ʻi ʻolungá. Ne kamata ke toe maʻu kalasi hokohoko ʻa Neti ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté mo hono ngaahi kaungāmeʻá koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga kotoa ko ʻení mo ha ngaahi ʻuhinga kehe pē foki.

Ko e Toenga ʻo e Talanoá

Tuku ke u tānaki atu ʻa e toenga ʻo e talanoá. Koeʻuhí ko e ongo ne maʻu ʻe Neti kau ki heʻene faiako Lautohi Faka-Sāpaté, ne ʻikai ke ne fie tukuange ʻa e faingamālie ke kumi ange haʻane sokoleti ʻi heʻena fetaulaki kimui ange ʻi he falekoloá. Ne maʻu fakafoki ʻe Sisitā Sonaipoka, ko ha tokotaha naʻá ne fakahā ange kiate ia ha ʻofa lahi moʻoni, ʻa ʻene ʻofá.

Hili ha taimi siʻi mei ai, ne fakakakato ʻe Neti ʻa ʻene foomu ngāue fakafaifekaú ʻi Sepitema 2015 pea ʻokú ne lolotonga ngāue ʻi he Misiona Mississippi Jackson.

Ne fili foki mo e mēmipa kehe ʻo e kalasí ʻa ia ne tātātaha ʻenau haʻú ke nau ngāue fakafaifekau. Kuo ngāue pe ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau ha kau talavou ʻe toko nima mo ha kau finemui ʻe toko tolu ne nau ʻi he kalasi taʻu 16 ki he 17, ʻi he taimi ne hoko ai ʻa Sisitā Sonaipoka ko ʻenau faiakó, pea ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe te nau ō ʻo ngāue fakafaifekau.

Fetuʻutaki Kiate Kinautolu ʻOku ʻIkai Omi ki he Kalasí

“ʻOfa ʻi he Niʻihi ʻOkú ke Akoʻí,” ʻoku ʻi ai ʻi he konga 1 ʻo e Ko e Faiako ‘i he Founga ʻa e Fakamo‘uí, ha tefito ʻoku ui ko e “Fetuʻutaki Kiate Kinautolu ʻOku ʻIkai Omi ki he Kalasí.” ʻOku pehē ʻi he tefitó ni: “Ko e tokoni ki ha kāingalotu māmālohí ʻoku ʻikai ko ha fatongia ia ʻo ha faiako fakaʻapi, faiako ʻaʻahi, pe ko ha taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe houalotú—ʻe lava ke tokoni e kau faiakó ʻi he ngāué ni foki. Ko e faiakó ʻoku mahulu hake ia hono akoʻi pē ʻo ha lēsoni he Sāpaté. ʻOku kau ai ʻa e ngāue tokoni ʻi he ʻofá mo e tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, pea meimei ko e tokoni ko ʻení ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fie maʻu ʻe ha mēmipa māmālohí. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue fakataha kotoa ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo ha faingataʻá, pea ʻi hoʻo hoko ko ha faiakó, ʻe lava ke ke ʻi ha tuʻunga makehe ke fai ai ha tokoni.”1

Ne fakatokangaʻi ʻe Sisitā Sonaipoka ʻa e tuʻunga makehe ko ia naʻá ne ʻi ai ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí. Naʻá ne monūʻia ke maʻu ha faingamālie fakauike ke ueʻi hake honau lotó, pea naʻá ne loto ke fai ia—ʻo tatau pē ʻi he lokiakó pe ʻi honau ʻapí. ʻOku mahino, ʻoku ʻikai faingofua pe tatau e kau faiako kotoa pē ke nau ʻi ha tuʻunga ke ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu kalasi ʻi he uiké takitaha, ka te tau lava kotoa pē ʻo fai ha meʻa, neongo ʻene siʻisiʻí, ke fakahaaʻi ʻetau ʻofá kiate kinautolu ʻoku tau tokangaʻí. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻAlamaá: “ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).

Fakaafe ʻi he ʻOfa

ʻĪmisi
Jesus teaching

ʻOku kau ʻi he konga “Fakaafe ʻi he ʻOfa” ʻo e kaveingá ni ʻa e fakakaukau ko ʻení: “ʻOku maʻu ʻe hono fakaafeʻi fakamātoato ha ʻofa faka-Kalaisí, ha mālohi lahi ke ne fakavaivaiʻi e loto ʻo ha niʻihi ʻi he kalasí ʻoku fefaʻuhi mo e ongoongoleleí. Meimei ko e faʻa meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení, ke nau ʻiloʻi ʻoku fie maʻu pea ʻofeina kinautolu.”2

Ko e ola ʻo e fetuʻutaki ʻa Sisitā Sonaipoka kia Netí, naʻá ne ongoʻi ʻoku fie maʻu mo ʻofeina ia. ʻOku maʻu ʻe Neti mo hono kaungā kalasí ʻa e faingamālie ʻi heʻenau hoko ko e kau faifekau taimi kakató, ke tokonia e niʻihi kehé ke nau ongoʻi e ʻofa faka-Kalaisi tatau. Ko ha tāpuaki ia ke nau lava ʻo manatuʻi mo muimui ki he sīpinga ʻo ʻenau faiako Lautohi Faka-Sāpaté.

Kae ʻOua Kuó Ke Maʻu ʻA Ia Kuo Molé

ʻI heʻemau hoko ko ia ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻoku mau houngaʻia ʻi ha kau faiako Lautohi Faka-Sāpate ʻi he māmaní ʻoku nau fakaafeʻi ʻi ha ngaahi founga kehekehe e kau mēmipa ʻo ʻenau kalasí ke nau haʻu kia Kalaisi. ʻOku mau lotua ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou feinga ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku mou akoʻí, pea koeʻuhí ko e ʻofa ko iá, ke mou “ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua kuó [ke] maʻu ia”—ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he lolotonga ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí (2016), 8, teaching.lds.org.

  2. Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 9.