2017
Folofolá: Miniti ʻe Hongofulu ʻi he ʻAho
Sepitema 2017


Folofolá: Miniti ʻe Hongofulu ʻi he ʻAho

Ne mau kole ki ha kau toʻu tupu ʻe toko nima ke nau ʻahiʻahiʻi e fakaafe ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ke fetongi ʻaki e miniti ʻe 10 ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻi he tekinolosiá haʻanau lau e Tohi ʻa Molomoná.

Kuó ke fokotuʻu nai ha taumuʻa ako folofola ʻoku ongo tatau mo e meʻa ko ʻení? “Mei he ʻahó ni ʻo faifai atu, te u ako ʻeku folofolá ʻi ha houa ʻe taha he ʻaho kotoa—pea te u fai lelei ia.”

Kapau kuó ke fokotuʻu ʻa e faʻahinga taumuʻa ko ʻení, naʻe iku fēfē? Ko e taimi lahi, ʻoku ʻikai ola lelei. ʻOku faingataʻa ke feinga ke fakatupulaki ha ʻulungaanga foʻou, kae tautautefito ki heʻetau faʻa fokotuʻu ha ngaahi fuʻu taumuʻa taukakapa (hangē ko ia ʻi ʻolungá) ʻa ia ʻokú ne ʻai ke vave ʻetau ongoʻi ongosiá pe lōmekiná.

ʻOku lelei ange hano kamata ikiiki kae lava ke hoko e ako folofolá ko ha ʻulungaanga angamaheni. Naʻe fai ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fokotuʻu fakaʻofoʻofa: “ʻOku fakamoleki ʻe he kakai kei talavoú ha meimei houa ʻe fitu he ʻaho takitaha he sio TV, komipiutá, pea mo e ngaahi telefoni smartphone. … Te mou fetongi nai ha niʻihi ʻo e taimi ko iá, tautautefito ki he taimi ʻi he mītia fakasōsialé, ʻInitanetí, keimí, pe televīsoné, ʻaki haʻamou lau e Tohi ʻa Molomoná? …Neongo kapau ko ha miniti pē ʻe 10 he ʻaho.”1

Ne mau kole ki ha kau toʻu tupu ʻe toko nima ke tali e fakaafe ʻa ʻEletā Sitīvenisoní. Ne nau muimuiʻi e lahi e taimi ne nau fakaʻaongaʻi ʻi he tekinolosiá, pea hili iá ne nau fetongi ʻaki ia ha miniti ʻe 10 ke ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Vakaiʻi e ola ʻo ʻenau feingá—mahalo pē te nau ueʻi koe ke ke ʻahiʻahiʻi ia!

ʻĪmisi
reading the Book of Mormon

Ngaahi tā fakatātā ʻa Iker Ayestaran

“Hili hono tauhi ha lēkooti ʻo e lahi ʻo e taimi ne u fakaʻaongaʻi ai e mītiá ʻi he ʻuluaki uiké, naʻá ku kiʻi ʻohovale ʻi he lahi ʻo e taimi naʻá ku fakamoleki ʻi heʻeku telefoní. Ko ha fakakaukau lelei moʻoni ia maʻaku ke u fakaʻaongaʻi ha konga ʻo e taimi ko iá ki he Tohi ʻa Molomoná, kae tautautefito ki he ʻikai ke hoko ʻa e lau fakamātoato ʻo e folofolá ko ha taha ʻo hoku ngaahi mālohingá.

“Ko e meʻa fakaolí, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluaki ʻaho ne u lau ai ʻeku folofolá ʻi he pongipongí ne hoko ia ko ha ʻaho kovi. Ka neongo iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻe fakalakalaka ange ʻeku moʻuí ʻi hono lau e folofolá, ko ia ai ne hokohoko atu pē ʻeku laú.

“ʻOku ou pehē ko e liliu lahi taha ne maʻu ʻi hono lau fakaʻahó ko ʻeku ongoʻi ko ia ʻoku ou toe feongoongoi ange mo e Laumālié. Naʻe faingofua ange ʻeku ngaahi filí. Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he kakai ne u feohi mo iá pea mo ha holi lahi ange ke tokoni. ʻI he taimi ne u lau ai ʻeku folofolá ʻi he pongipongí, ne lelei ange e toenga ʻo e ʻahó. ʻI heʻeku lau he poʻulí, naʻe lelei ʻeku mohé. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke nau ʻahiʻahi fakahoko ʻeni. ʻE tupu mei ai ha liliu lahi!”

Bryn C, taʻu 18, ʻIutā, USA

ʻĪmisi
reading on a tablet

“ʻI heʻeku muimuiʻi ko ia ʻeku ngāue ʻaki ʻeku telefoní, naʻá ku fakatokangaʻi ko e taimi lahi taha ne u fakaʻaongaʻi ai ʻeku telefoní ʻi he ʻaho Sāpaté. Ne u fakakaukau ko ha meʻa fakatupu loto-mamahi ia koeʻuhí ko e taimi ia ʻoku totonu ke u feinga ai ke ofi ange ki he Fakamoʻuí—ka ko e meʻa ʻoku hokó, ne lahi ange ʻeku siofi ʻeku telefoní.

“ʻI heʻeku kamata ko ia ke lau ʻeku folofolá, te u lau e miniti ʻe 10 ʻi he poʻulí kimuʻa peá u mohé, ʻa ia kiate au ko ha meimei vahe pē ʻe taha ʻi he pō. ʻI heʻeku fai ʻení, ne u fakatokangaʻi naʻá ku lava ʻo mohe lelei ange. Ne u fakatokangaʻi foki ne lelei ange ʻeku ngaahi filí ʻi he toenga ʻo e uiké, pea ne u ongoʻi lelei ange fakalūkufua.

“ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku maʻu ʻa e fakaafé ni, pea ʻoku ou palani ke hokohoko atu ʻeku laú ʻi ha miniti ʻe 10 ʻi he ʻaho mo fai ʻeku lotu efiafí.”

Ryan E., taʻu 16, ʻAlapama, USA

ʻĪmisi
young woman praying

“Naʻe ʻikai ke u fakakaukau naʻe fuʻu lahi e taimi naʻá ku ʻi he mītia fakasōsialé kae talu mei hono kole mai ke u muimuiʻi ʻeku taimi fakaʻaongaʻí, mo ʻeku toki fakatokangaʻi hono toʻo atu ʻe he mītia fakasōsialé ʻa e konga lahi ʻo ʻeku moʻuí.

“ʻI heʻeku kamata ko ia ke tokanga taha ki hono lau fakaʻaho ʻo e folofolá naʻá ku ongoʻi ha loto vēkeveke ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ne u fie ako mei ai. ʻI heʻeku lau ʻi ha miniti ʻe 10 he ʻaho takitahá, naʻe kamata ke u fie ʻilo ange ki he ngaahi talanoá. ʻI heʻene mei vaeuá ne u fakakaukau ke u lotu kimuʻa peá u toki laú ʻo kole ke fakahā mai e ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí, pea ʻi he taimi kotoa pē, ne u maʻu e ngaahi tali ko iá ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻOku ou ʻilo ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi folofolá, pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. Te ne lava ke tāpuakiʻi moʻoni ʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi heʻetau ako mo lotu fakamātoató. ʻOku ou fakamālō he faingamālie ne u maʻu ke kau ai ʻi he meʻá ni, pea ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ke fai e meʻa tatau. Ko ha aʻusia liliu moʻui moʻoni.”

Sydney B., taʻu 16, ʻAlesona, USA

ʻĪmisi
holding Book of Mormon and cell phone

“Kimuʻa peá u muimuiʻi e lahi ʻo e taimi naʻá ku fakamolekí, ne u pehē ʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ke toʻo haʻaku taimi ke lau ai e folofolá—ka ʻi he hili ange ʻeku ʻiloʻi e lahi ʻo e taimi ʻoku ou fakamoleki ʻi he mītia fakasōsialé, ne faingofua ange hono toʻo mei ai ʻa e miniti ʻe 10! Te u lava ʻo lau ʻi he maʻu meʻatokoni hoʻataá pe kimuʻa pea kamata e seminelí.

“Hili ʻeku lau e folofolá, ne u tokanga ange ki he meʻa ne u sio ai ʻi he mītia fakasōsialé. Kapau te u maʻu ha meʻa ʻoku kovi, ʻoku ʻi ai ha lea pe pōpoaki kovi, ne u fakatokangaʻi ia pea feinga ke fakamamaʻo mei ai ʻo lahi ange ia ʻi heʻeku feinga kimuʻá. Ne u fakatokangaʻi foki naʻe fakamātoato ange ʻa ʻeku ngaahi lotú pea naʻá ku maʻu ha ngaahi tali lahi ange kiate kinautolu. Ko ha meʻa ʻeni ʻoku ou ʻamanaki ke toe lōlōa ange ʻa e taimi te u fakahoko aí!”

Izzie J., taʻu 16, Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
young woman reading the Book of Mormon

“Neongo ne ngalo ʻiate au ke u lau ʻi ha taimi ʻe niʻihi, ʻi hono fakakātoá naʻe ola lelei. Naʻá ku fakatokangaʻi kimuʻa peá u kamata ʻi he fakaafe ʻa ʻEletā Sitīvenisoní, ne miniti pē ʻe 3 ʻeku lau e folofolá ʻi he pō takitaha, pea ʻi hono fakalahi hake ʻeku laú ki he miniti ʻe 10 ʻi he pō takitaha, ne u fakatokangaʻi ha faikehekehe ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku laú, ne u ongoʻi lahi ange ai e Laumālié pea ne u ongoʻi e tāpuaki ʻo e maluʻi fakalaumālié ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI he founga tatau pē ʻi hono faingataʻa ko ia ke toe kamata lau e folofolá hili hoʻo taʻe lau ia ʻi ha taimi fuoloá, ko e taimi pē ne u angamaheni ʻaki ai hono laú ne ʻikai ke u lava ʻo taʻofi.

“Naʻá ku fakatokangaʻi kiate au, ko e taimi ʻoku ou lau ai e folofolá kimuʻa peá u mohé, ne angamaheni ke u tō ʻo mohe pe siʻisiʻi e meʻa ne u maʻu mei heʻeku laukongá. Naʻe lelei ange ke u lau ia ʻi he pongipongí pe ʻi he tuku mai ʻa e akó.

“Naʻá ku fiefia ʻaupito ʻi heʻeku fai ʻení pea ʻoku ou fakatukupaaʻi ʻa e taha kotoa ke ʻahiʻahiʻi ia.”

Rachel A., taʻu 15, Kolōlato, USA

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gary E. Stevenson, “Tafoki ki he Tohí, Tafoki ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2016, 44-47.