2017
Maluʻi e Tuí
Sepitema 2017


Maluʻi e Tuí

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kakai loto-fiemālie mo malava ke maluʻi fefeka ʻi he lotomaʻulalo ʻa Kalaisi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
men talking with speech bubbles

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻI he maama fakalaumālié ne tau maʻu ai ʻa e tauʻatāina ke filí, ngaahi mālohi fakaʻuhingá, mo e potó. Naʻe “ui mo teuteuʻi … ʻo fakatatau ki he tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá” ʻa kitautolu pea ne tau tomuʻa “ʻi he tuʻunga tatau” mo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné (ʻAlamā 13:3, 5). Naʻe faingofua hono maʻu ha ngaahi faingamālie ke tupulaki mo akó.

Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ʻomi ai ‘e he lava ko ia ke maʻu ʻa e ngaahi akonaki ʻo ha ʻapi ʻofeina fakalangi ha holi tatau ʻiate kitautolu—ko e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní—ke fakafanongo, ako, mo talangofua. Ne tau fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻo hangē ko ia ʻoku tau fai ʻi he ʻahó ní, ne tau fakafanongo ʻaki ha tuʻunga tokanga mo ha loto fakamātoato kehekehe. Ne feinga loto vēkeveke ha niʻihi ʻo kitautolu ke ako mo talangofua. Ne panaki mai e tau ʻi he langí pea ne tau teuteu ke hiki atu mei hotau ʻapi fakalangí. Naʻe fakatou akoʻi mo fakafepakiʻi e moʻoní; ne vahevahe e ngaahi fakamoʻoní pea ne manukiʻi, ʻi he fili ʻa e fānau fakalaumālie takitaha ke maluʻi pe fakamamaʻo mei he palani ʻa e Tamaí.

ʻIkai ha Tuʻu Taʻe Kau ki ha Faʻahi

Ko hono aofangatukú, ne ʻikai ʻi ai ha meʻa ko e tuʻu taʻe kau ki ha tafaʻaki ʻi he fepakí ni. ʻO tatau pē foki mo e ʻahó ni. Ko e niʻihi ko ia ʻo kitautolu ne fakamahafu ʻaki e tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻe hokó, ʻa ia ne fakamālohia ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻo Hono fatongia fakalangí, ʻa kitautolu ne maʻu ʻa e ngaahi ʻilo fakalaumālié mo e loto-toʻa ke fakaʻaongaʻi ia ki hono maluʻi Hono huafa toputapú ne tau ʻi he laine muʻa ʻo e tau ko ʻení ʻa ia ne fai ʻaki ha ngaahi lea. Naʻe akoʻi ʻe Sione, ko e ngaahi laumālie lototoʻá, mo e niʻihi ko ia ne nau ikunaʻi ia “ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻo e Lamí, pea ʻi he lea ʻo ʻenau fakamoʻoní (Fakahā 12:11; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻIo, ne ikunaʻi ʻa e tau ʻi he maama fakalaumālié ʻaki ʻa e talaʻofa ʻo e Fakamoʻuí pea mo e taʻataʻa ʻo Ketisemani mo Kalevalé. ʻI he maama fakalaumālié, ne tokoni ke taʻofi ʻe heʻetau loto-toʻá mo e fakamoʻoní, ʻe heʻetau lotofiemālie ke fakamatalaʻí, fakaʻuhingaʻí, mo fakalotoʻi e ngaahi laumālie kehé, ʻa e mafola taʻefakafepakiʻi ʻo e loí!

Hili ʻetau lavameʻa ʻi hono fakakakato hotau fatongia ki hono taukaveʻi Ia ʻi he maama fakalaumālié, ne tau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Hono huafá. Ko e moʻoni, ne pehē ʻe he ʻEikí ki mui ange hili hono fakamoʻoniʻi kitautolu ʻi he taú ʻo fakapapauʻi hotau lotó mo e loto-toʻá—ko e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí—“Ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu” (ʻIsaia 43:10). Tuku muʻa ke tau fehuʻi pē kiate kitautolu: ʻOku kei moʻoni nai ʻa e leá ni kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni?

Ko e Tau ʻOku Tau Lolotonga ʻI Aí

ʻOku kei tōlili pē ʻi he ʻahó ni ʻa e fepaki ʻo e ʻatamaí, ngaahi lotó, mo e laumālie ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻi he fakatuʻamelie ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Neongo ʻoku tokolahi ʻi he māmaní ha niʻini ʻoku nau fie ʻilo moʻoni ki he ngaahi akonaki ʻo e Siasí, ʻoku ʻi ai ha vanu ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻi he vahaʻa ʻo e kau fai angahalá mo e kau angatonú ʻo fakamāvahevaheʻi ha māmani ʻoku taʻemāʻoniʻoni mei he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI he taimi ʻoku tukuakiʻi ai e Kāingalotu ʻoku ʻikai haohaoa ka ʻoku nau loto fekumi vilitaki ki he māmá, ʻo pehē ʻoku nau muimui ʻi he fakapoʻulí, ʻi he taimi ʻoku fakahā ai ʻoku kona ʻenau ngaahi fakakaukau melié (vakai, ʻIsaia 5:20), ʻoku ʻi ai nai ha ofo ʻi hono manukiʻi ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeiki faivelengá? (vakai, 1 Nīfai 8:27).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi meʻa ʻoku fakataumuʻa ke nau tohoakiʻi kitautolu ki ha ngaahi hala te tau iku ʻauha ai. ʻOku fie maʻu ʻa e loto ʻakí mo e lototoʻá ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he faʻahinga hala peheé.”

ʻOku ʻikai feʻunga ʻa ʻete hoko pē ko ha mēmipa ʻi he fepaki ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní! Ne hoko atu ʻa Palesiteni Monisoni: “ʻI heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakaʻahó, ʻoku mahino pē ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí. …ʻOku tau maʻu nai ha loto toʻa ke tuʻu taʻeueʻia ʻi hono taukapoʻi ʻetau tuí, neongo te tau tuʻu toko taha pē ʻi hono fai iá?”1

Neongo e fakafeʻātungia mo e puputuʻu ʻoku haʻu maʻu pē mei he fale lahi mo ʻataʻataá (vakai, 1 Nīfai 8:26–27), ʻoku tau fakapapauʻi maʻu pē nai ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻoku ʻikai tokolahi ʻa e kau fononga aí?2 ʻOku tau loto fiemālie nai mo malava ke feohi ʻi he loto fakaʻapaʻapa mo kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻi angatonú? ʻOku tau lava mo vilitaki nai ke fakamahinoʻi mo maluʻi e ngaahi akonaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí taʻe te tau tafoki ki he fakakikihí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Talini H. ʻOakesi ʻi haʻane faleʻi kitautolu ke tau lava ke taʻeloto kae ʻikai anga taʻetaau, “ʻI heʻetau feinga ke angamaluú … , ʻoku ʻikai totonu ke tau tukuhifo pe fakavaivaiʻi ʻetau tukupā ki he moʻoni ʻoku mahino kiate kitautolú.”3

Hoko ʻo Loto-Toʻa

Tuku muʻa ke tau fakakaukauʻi fakalelei ‘a e fakaafe ʻa Palesiteni Monisoní: “Ko ʻetau maʻu pē ha fakamoʻoní, ʻoku mahuʻinga leva ke tau vahevahe atu ia mo e niʻihi kehé. … ʻOfa ke tau loto-toʻa mo mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tuí, pea kapau te tau tuʻu toko taha ʻi hono fai iá, ʻofa ke tau fai ia ʻi he loto toʻa pea fakamālohia kitautolu ʻe he ʻilo he ʻikai ke tau teitei tuenoa he taimi ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo ʻetau Tamai Hēvaní.”4

ʻOku ʻikai ʻai ʻe he memipasipi ʻataʻatā pē ʻo e Siasí ha taha ke hoko ko ha fakamoʻoni lototoʻa ʻo Kalaisi mo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. Ne akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tuku ke ulo atu ʻetau māmá ʻaki ʻetau moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ka ʻoku kei fakapulipuliʻi pē ʻe ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻenau memipasipí ʻaki hono tuku ia ʻi ha lalo puha fua. ʻE tātātaha pē hono tali ʻe ha niʻihi e ngaahi fehuʻi ʻo e ongoongoleleí kae momou ke fakamoʻoni mo fakaafeʻi. Ka ʻoku fakasio ʻe he niʻihi kehé ha faingamālie ke vahevahe e ongoongoleleí pea fakahoko foki ʻi he loto fiemālie moʻoni. Ko e toko fiha nai ʻo kitautolu ʻoku tau feinga moʻoni ke loto-toʻa ʻi hono taukapoʻi ʻo e tuí?

ʻĪmisi
speaking with love vs speaking with a megaphone

Ke tuʻu maʻu pea ke toe maʻu ha kelekele ʻi he tau lāulea ʻo e ʻaho ní, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kakai ʻoku nau fakatou loto-fiemālie mo malava ke loto fakatōkilalo kae tuʻu taʻeueʻia ʻi hono taukapoʻi ʻa Kalaisí, ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. ʻOkú Ne fie maʻu ha kakai ʻoku nau “nofo teu pē ke talia ʻi he angavaivai mo e manavahē ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea … ʻa [kinautolu] ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kinautolú]” (1 Pita 3:15). ʻOkú Ne fie maʻu ha kongakau ʻo ha Kāingalotu moʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia ʻoku nau loto-fiemālie, ʻi he laumālie angamalū mo ʻofa, ke fakamoʻoniʻi e moʻoní ʻi ha taimi pē ʻoku fakafehuʻia ai ha faʻahinga tafaʻaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Ko e Sīpinga ʻa e ʻEikitau ko Molonaí

Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga ke hoko ko ha tokotaha maluʻi loto-toʻa ʻo e moʻoní ʻi hotau kuongá ni, ʻoku ʻikai ke ke tuenoa. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku ʻi ai ha taimi ʻoku tau ongoʻi pehē ai. Ka ʻoku ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa faingofua te tau lava ʻo fai ke maʻu fakatouʻosi e potó mo ha loto-hangamālie.

ʻOku tau ako meia Molonai ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻá ne “teuteuʻi [‘a e] fakakaukau ʻa e kakaí ke tui faivelenga ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá” (ʻAlamā 48:7). Naʻá ne fakatokangaʻi ko e ʻuluaki laine ʻo e maluʻí ko hono maʻu ha moʻui ʻoku langa ʻi he fakavaʻe ʻo e talangofua fakatāutahá. ʻIkai ngata aí, naʻá ne “langa ha fanga kiʻi kolotau iiki, …ʻo nau keli hake ha ngaahi ʻā kelekele … , pea nau langa foki ha ngaahi ʻā maka ke ʻā takaiʻi ʻa kinautolu” (veesi 8). ʻIkai ngata pē ʻi heʻene fai ha ngaahi teuteu maluʻi mahino, ka naʻá ne fakamālohia ʻi ha founga poto “honau ngaahi kolotau vaivai tahá” (veesi 9). Ne ola lelei ʻaupito ʻa ʻene ngaahi filioʻi maluʻí pea ne “ofo lahi ʻaupito” ai ʻa hono ngaahi filí (ʻAlamā 49:5) pea ʻikai lava ke fai ʻa ʻenau ngaahi faʻufaʻu kākaá.

Mahalo te ke fehuʻi, “ʻE lava nai ha taha ʻoku vaivai ʻo hangē ko aú ke taukapoʻi ʻi he lototoʻa ʻa Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?” Ko e meʻa ʻokú ke lau ko e vaivaí ʻe lava pē ke hoko ko ha mālohi ʻi hoʻo tali ʻa e meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa ia ko “[hoʻo] loto mo e ʻatamai fie faí” (T&F 64:34). ʻI hano fakakoloaʻi ʻaki ha laumālie lototoʻa, ko e ngaahi meʻa “iiki mo faingofua” ʻo e māmaní ʻa ʻEne kau sōtia lelei tahá. Manatuʻi ʻokú Ne fiefia ke fakaʻaongaʻi e “fanga kiʻi meʻa īkí,” ke “veuveuki ʻa e potó” (vakai, ʻAlamā 37:6, 7). Kapau ʻokú ke loto fiemālie ke vahevahe mo taukaveʻi ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí mo hono kau takí mo e ngaahi tokāteliné, te ke ala fakakaukauʻi ‘a e ngaahi fokotuʻu ko ʻení.

ʻĪmisi
pointing out someone elses words

1. ʻIloʻi ko hai pea ko e hā ke maluʻí. Ko e palani maluʻi fefeká ko ha fakavaʻe ia ki ha ʻohofi pau. Neongo ʻa e ʻikai lava ke ke maluʻi lelei ha meʻa ʻoku ʻikai te ke ʻilo lahi ki aí, ʻe ʻikai te ke lava ke maluʻi ia kapau ʻoku ʻikai ke ke tokanga moʻoni ki ai. ʻOku hangē pē ko e holomui pe hola ʻa ha tokotaha ne totongiʻi ke tokangaʻi e fanga sipí ʻi he fuofua fakaʻilonga ʻo e faingataʻá, ʻe ʻikai foki te ke lava ke tuʻu maʻu fuoloa ʻi hoʻo ngaahi laine maluʻí ʻo kapau ʻe ʻikai haʻo ʻilo pau fakalaumālie ʻoku moʻoni mo totonu hoʻo ngāué. Ke fakamoʻoni mo maluʻi ʻa Kalaisi mo Hono Siasí, kuo pau ke ke ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui pea ko Hono Siasí ʻeni kuo toe fakafoki maí!

Ko kinautolu ʻoku nau ʻilo mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻoku nau fonu ʻi he mahino mo ha tui mālohi ʻoku tupu mei he moʻui tāú mo e aʻusia fakafoʻituituí. ʻOku nau mateuteu ange ke fakamoʻoni ki he moʻoní ʻiate kinautolu ʻoku nau tokanga taha pē ke ako e founga ke fai ai ha ngaahi talí.

2. Toe vakaiʻi hoʻo ngaahi kolotaú. Muimui ʻi he sīpinga ʻa e ʻEikitau ko Molonaí. Ko hono moʻoní, vakaiʻi e mālohinga mo e vaivaiʻanga ʻo hoʻo mahino ki he ongoongoleleí. ʻOkú ke tā nai ha sīpinga lelei ʻi hono moʻui ʻaki ha moʻui anga faka-Kalaisí? ʻOkú ke lava nai ʻo fekumi ʻi he ngaahi folofolá ke maʻu ha tali ki he ngaahi fehuʻí? ʻOkú ke fiemālie nai ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní? ʻE lava nai ke ke tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí, ʻo aʻu ki he meʻa ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻí, ʻaki haʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi folofolá? ʻOkú ke mateuteu nai ke pehē, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo, ka te u fekumi ki ai,” pe taki ʻa e kakaí ki ha ngaahi feituʻu te nau maʻu ai e ngaahi talí? ʻE lava nai ʻe he ako faivelengá ʻo tokonia koe ke maʻu ʻa e loto falala mo e loto-toʻa ʻokú ke fekumi ki aí?5

3. Fakamālohia hoʻo ngaahi kolotaú. ʻI hoʻo vakaiʻi ho ngaahi “kolotau” fakatokāteliné kimuʻa peá ke kamata ke taumuʻa ʻaki hono tukutaha hoʻo tokangá ki hono ako ke liliu e ngaahi meʻa vaivaí ko ha mālohinga kiate koe (vakai, ʻEta 12:27). Tali e tangi ʻa Mōsesé, “ʻAmusia ange ʻe au ki he ʻOtuá ke kikite ʻa e kakai kotoa pē ʻa [e ʻEikí], pea ke tuku ʻe [he ʻEikí] ʻa hono laumālié kiate kinautolu!” (Nōmipa 11:29). Kole maʻu pē ʻi he faʻa lotu ki he ʻEikí ke fetongi ʻaki hoʻo ngaahi feinga iiki fakaʻahó Haʻane lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie lahi ke ʻātakaiʻi ʻaki koe.

Toutou lau ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi folofolá. ʻOua te ke lau pē e ngaahi talanoa ʻokú ke maheni mo iá. Keinanga ʻi ai. Fakakaukau ke tauhi ha fakamatala fakatokāteline ʻo hoʻo ngaahi akó pea toutou tānaki atu ki ai. Fakakaukau ke ʻiloʻi pea ako maʻuloto ʻi ha founga pau ha ngaahi folofola ki he tefito takitaha ke tokonia hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo ngaahi akonakí. Ne akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻi he taimi ʻoku ngāue ʻaki ai e ngaahi folofolá ʻo hangē ko ia ne fekauʻi ʻe he ʻEikí ke lēkōtí, ʻoku ʻi ai ha mālohi fakanatula ʻoku ʻi ai ʻa ia ʻoku ʻikai hoko ʻi he taimi ʻoku fakalea keheʻi aí.”6

Fakakaukau ke ako maʻuloto ha ngaahi konga lea ʻe niʻihi mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku angamaheni ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke “ʻomi … mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu” ʻi he ngaahi meʻa pē ne ke tomuʻa tuku ki hoʻo fakakaukaú (vakai, Sione 14:26). ʻI hono fakatahaʻi ʻo e ʻilo fakatokāteline moʻoni ʻa ia ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí mo e “heletā ʻo [Hono] Laumālié” (T&F 27:18) ko e kolotau mo e meʻatau lelei taha ia te ke ala maʻú.

4. Akoako! ʻOku poupouʻi e kau faifekau taimi kakato ʻo e Siasí ke nau mateuteu ki he ngaahi tūkunga te nau ala ʻi aí ʻaki haʻanau fakatātaaʻi ia. Koeʻuhí ʻe lava ke kole ke ke taukapoʻi e Siasí pe ke fakamatalaʻi hono tokāteliné ʻi ha taimi pe feituʻu ʻoku taʻeʻamanekiná, fakakaukau ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e kau faifekaú ʻaki haʻo teuteu fakalaumālie kimuʻa peá ke vahevahe fakanatula iá (vakai, Mōsese 3:5, 7). Fakatātaaʻi ia kimuʻa peá ke ʻi ha tūkunga ʻokú ke akoʻi ai pe taukapoʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Tatau ai pē pe ʻokú ke toko taha pe ʻokú ke fai ia mo ha fāmili pe mo ha ngaahi kaungāmeʻa, faʻufaʻu ha ngaahi fehuʻi pea tali kinautolu! ʻI hoʻo hoko ʻo mateuteu lahi angé, te ke “fakaʻau ʻo mālohi ange” ʻi hoʻo mateuteu ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisí (vakai, Hilamani 3:35). Kamata ʻaki ha ngaahi tali nounou mo mahinongofua. ʻE feʻunga kinautolu ʻi ha ngaahi tūkunga lahi. Ka te ke lava foki ‘o fakamālohia lahi ange hoʻo ngaahi maluʻí ʻaki hano ako e ngaahi folofola fekauʻakí mo fakafehokotaki e ngaahi tokāteliné.

ʻĪmisi
speaking puzzle pieces

5. Fekumi ki ha ngaahi faingamālie. Hili haʻo mateuteu, lotu ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻi he lotomaʻulalo mo e loto-falala, pea taukapoʻi foki ʻo ka fie maʻu ʻa e ongoongoleleí. Manatuʻi, ko e “lotofoʻí ʻoku ʻikai tupu ia mei he ʻikai ʻilo feʻungá ka ʻoku tupu ia mei he ʻikai ke ʻi ai ha loto-toʻá.”7 Lotu ke ke ʻofa feʻunga ʻi he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻa ia ʻoku nau fakatou kau mo ʻikai kau ki he Siasí ke vahevahe mo taukapoʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Lotua ke ke tali e ngaahi tokāteline ʻoku ʻikai mahino kiate koé ka ke ngāue foki ʻi he tui kia Kalaisi ke ikunaʻi e taʻemahino ko iá.

Manatuʻi, naʻa mo e fānaú te nau lava pē ke taukapoʻi ʻa Kalaisi ʻi he malaʻe vaʻingá ʻaki hano vahevahe ʻo ha fakamoʻoni nounou; pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hoko ko ha tangata poto ke ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní; pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke ʻilo e ngaahi talí kotoa; ʻoku sai pē ʻi he taimi ʻe niʻihi ke pehē, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo” pe “ko ʻeni ʻoku teʻeki ai ke fakahā kakato mai kiate au hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa liló ni; ko ia, ʻe ngata ai ʻeku fakamatalá” (ʻAlmā 37:11). Ko e ʻikai ko ia ke “mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 10:16) ʻoku mahulu hake ia ʻi hono tukunoaʻi pe kātekina ʻo e ngaahi moʻoni fakakongá mo e ngaahi loí; ʻoku ʻuhinga ia ke ʻiloʻi mo taukapoʻi ʻa e ngaahi tokāteliné! Ko ia ai, ʻo kapau te tau nofo fakalongolongo pē, tuku ke tupu ia mei haʻatau muimui ki ha ueʻi fakalaumālie kae ʻikai koeʻuhí ʻoku tau ilifia (fakatātā ʻaki, vakai, ʻAlamā 30:29).

Hoko ko ha Fakamoʻoni Kakato

ʻI hoʻo hokohoko atu hono taukapoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, “ʻoku hanga ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafeʻungaʻi [koe] ki he ngāué” (T&F 4:5). Tuku muʻa ke mahino kiate kitautolu naʻe angamalū ʻa Kalaisi ka naʻe ʻikai ʻaupito ke vaivai—naʻá ne fakaafeʻi mai ka naʻá ne toe valokiʻi foki, pea naʻá Ne pehē foki “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia” (3 Nīfai 11:29).

ʻI he hokohoko atu ko ia ke maumauʻi ʻe he māmani faiangahalá e ngaahi tuʻunga moʻui mo e ngaahi tokāteline ʻa e ʻOtuá, ʻoku aʻu ki he siʻi taha ʻo e Kāingalotú, ʻoku fakafalala ki ai ʻa Kalaisi ke hoko ko ha fakamoʻoni moʻui ʻo Hono huafá.

Ne fakamanatu mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) “ʻoku ʻikai feʻunga ke fai lelei ʻataʻatā pē. Kuo pau ke ke lelei ʻi ha meʻa. Kuo pau ke ke tokoni ʻi he lelei ki he māmaní. Kuo pau ke hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu lelei ange ʻi hoʻo ʻi aí. … ʻI he māmani fonu ʻi he ngaahi palopalemá, pea fakamanamanaʻi maʻu ai pē ʻe he ngaahi fakatuʻutāmaki kovi mo fakapoʻulí, te ke lava pea kuo pau ke ke hoko ʻo lelei ange ʻi he fakafiefiemālié, ʻo ʻikai taʻetokaʻi. ʻE lava ke ke kau mo lea ʻaki ha leʻo mālohi ʻi he meʻa ʻoku totonú.”8

Kapau ʻokú ke loto ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, kau fakataha mo e kau tau ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻaki hono tuku ke ulo atu hoʻo māmá! Tuku ke hoko hoʻo moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo hoʻo taukapoʻi ʻa e ongoongolelei tatau pē ke hoko ko ha ʻata ʻo e mālohi ʻo hoʻo ului kia Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Toko Taha,” Liahona, Nōvema 2011, 67.

  2. Vakai, “The Road Not Taken” (1915), ʻi he The Poetry of Robert Frost, ed. Edward Connery Lathem (1970), 105.

  3. Dallin H. Oaks, “Ko e ʻOfa mo Feohi mo e Niʻihi Kehé Neongo e Faikehekehé,” Liahona, Nōvema 2014, 26.

  4. Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Tokotaha,” 67.

  5. ʻOku tokoni e ngaahi fakamatala ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí ʻi he topics.lds.org ki hono tali e ngaahi fehuʻi kau ki he hisitōlia mo e tokāteline ʻo e Siasí.

  6. Lisiate G. Sikoti, “He Lives,” Liahona, Nov. 1999, 88.

  7. Neal A. Maxwell, “Notwithstanding My Weakness,” Ensign, Nov. 1976, 14.

  8. Kōtoni B. Hingikelī, “Stand Up for Truth” (fakataha lotu ʻi he ʻUnivesiti Pilikihami ʻIongí, Sept. 17, 1996), 2; tānaki atu hono fakamamafaʻí.