2017
Kau Palōfita ke Tataki Kitautolu
Sepitema 2017


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kau Palōfita ke Tataki Kitautolu

ʻĪmisi
family watching general conference on a tablet

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻá ku tangutu ʻi he loki ʻo e Temipale Sōleki ʻa ia ʻoku fakataha fakauike ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻa ku sio hake ki he holisi ʻoku fehangahangai mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea ne u mamata ai ki he ngaahi ʻata taki taha ʻo e Kau Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI heʻeku sio fakamamaʻu kiate kinautolú, ʻakinautolu ne muʻa mai ʻiate aú—mei he palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008)—ne u pehē loto, “ʻOku ou houngaʻia ʻi he fakahinohino ʻa e toko taha takitaha.”

Ko ha kau tangata maʻongoʻonga ʻeni ne ʻikai teitei tuka, ʻikai teitei momou pea ʻikai ke teitei holomui. Ko ha kau tangata ʻeni ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku fakakaukau ki he kau palōfita ne u ʻiloʻi mo ʻofa ai ʻi onopōní, ʻoku ou manatu ki heʻenau moʻuí, ki honau ʻulungāngá, mo ʻenau ngaahi akonaki fakalaumālié.

Ko Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai aú. ʻI heʻeku fakakaukau ki heʻene moʻuí mo e ngaahi akonakí, ʻoku ou tui ko e ʻulungaanga ʻoku faʻa fakahaaʻi maʻu pē ʻe Palesiteni Kalānité ko e vilitakí—ko e vilitaki ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku lelei mo fakaʻeiʻeikí.

Ko Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951) ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he taimi ne u hoko ai ko ha pīsope ʻi heʻeku uōtí ʻi Sōleki Sití. Naʻá ne pehe ʻoku ʻi ai ha fefusiaki ʻoku hoko ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEiki mo e filí. “Kapau te mou nofo ʻi he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí,” naʻá ne pehē, “te ne tākiekina kimoutolu pea he ʻikai haʻamou holi ke fai kovi.”1

Ne uiuiʻi au ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1963 ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970). Naʻá ne akoʻi ke tokaʻi e niʻihi kehé ʻaki ʻene sīpinga moʻuí. Naʻá ne pehē “Ko e anga faka-Kalisitiane Moʻoní, ʻa hono fakahoko ʻo e ʻofá.”2

Ko Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), ko e taha ʻo e kau faʻu tohi lahi taha ʻo e Siasí, ne hoko e moʻui ʻaki e ongoongoleleí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ke tataki ʻaki ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne lau maʻu pē e folofolá pea naʻe maheni ange ia mo e ngaahi akonaki mo e ngaahi tokāteline ʻoku maʻu ʻi honau ngaahi pēsí ʻi ha toe taha kuó u ʻiloʻi.

Ne hoko ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ko ʻeku palesiteni fakasiteikí ʻi heʻeku kei siʻí. Ko e taha ʻo ʻene ngaahi kupuʻi lea ʻoku ou saiʻia taha aí ko e “Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai.”3 Naʻá ne poupouʻi e kāingalotú ke nau taha maʻu pē, mo tokanga ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou tui ko e moʻui līʻoá ko e tefitoʻi moʻoni ia naʻá ne tataki e moʻui ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895–1985). Naʻe ʻikai toe veiveiua ʻene moʻui līʻoa kakato ki he ʻEikí, Naʻá ne mātuʻaki moʻui ʻaki foki ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ne hoko ai ʻa Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni (1899–1994) ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne uiuiʻi au ke u hoko ko hono Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko e ʻofá ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻá ne moʻui ʻakí, ʻa ia ʻoku hā ʻi he potufolofola naʻá ne saiʻia taha aí, ne folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí: “Ko e hā ‘a e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”4

Ko Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ko ha taha ia ne sio maʻu pē ki he lelei tahá ʻi he niʻihi kehé. Naʻá ne anga fakaʻapaʻapa maʻu pē; naʻá ne loto-fakatōkilalo maʻu pē. Ne u monūʻia ke hoko ko hono Tokoni Ua.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke tau fai hotau lelei tahá. Naʻá ne fai ha fakamoʻoni mālohi kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Ngāué. Naʻá ne akoʻi kitautolu ʻi he ʻofa. Ne hoko ʻeku hoko ko hono Tokoni ʻUluakí ko ha lāngilangi mo ha tāpuaki ia kiate au.

ʻOku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí e kau palōfitá he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻE toe maʻu ʻe he Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻEne folofolá, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá. ʻOku tau hanga atu ki he fatongia ko ʻení ʻi he loto fakamaatoato mo e loto-fakatōkilalo moʻoni.

ʻOku tau mohu tāpuekina he kuo toe fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní pea ʻoku hoko e fakahaá ko e makatuʻunga ia ʻo e Siasí. Ko e maʻu fakahaá ʻa e toto moʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakatauange ke tau mateuteu ki hono maʻu e ngaahi fakahā fakataautaha ʻoku ʻomi lolotonga e konifelenisi lahí. ʻOfa ke fonu hotau lotó ʻi he fakapapau moʻoni ʻi heʻetau hiki hotau nimá ke poupouʻi e kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló. ʻOfa ke tau maʻu ha mahino ʻoku lahi angé, ongoʻi fiemālie, langaki hake, mo fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau fanongo ki heʻenau ngaahi pōpoakí. Pea ʻofa ke tau mateuteu ke toe fakatukupaaʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻEne ongoongoleleí mo ʻEne ngāué—pea ke moʻui ʻaki ha tukupā foʻou ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo fakahoko Hono finangaló.