2017
Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Fakatuʻutāmaki ʻo e Loto Veiveiuá
Sepitema 2017


Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Fakatuʻutāmaki ʻo e Loto Veiveiuá

Naʻa mo e ngaahi ʻulu ʻakau lalahí te nau lava pē ke moʻulaloa ki he fanga kiʻi fakamalutēvolo iikí. ʻOku tautau pē ia mo e tuí—kapau te tau tuku ke fakautuutu e loto veiveiuá, te ne lava pē ke fakapopoʻi e ngaahi aka fakalaumālié kae ʻoua leva kuo tau holofa.

ʻĪmisi
tree in yellow field

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻI he lolotonga ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní, naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sētane.

“Pea hili ʻene ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulú, naʻe toki fiekaia ia.

“Pea naʻe haʻu ʻa e ʻahiʻahí kiate ia, pea pehē ʻe ia, Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, fekau ki he ngaahi maká ni ke liliu ko e mā” (Mātiu 4:2–3; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe he filí ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono ʻai ke veiveiua ʻi Heʻene ʻulungaanga faka-ʻOtuá. Naʻá ne ngāue ʻaki e kupuʻi lea ko e “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá.”

Ka naʻá Ne fakaʻaongaʻi e mālohi naʻe maʻu mei Heʻene ʻilo e folofolá ke fakafisi mei he ʻahiʻahí. Naʻá ne pehē, “Kuo tohi, ʻE ʻikai moʻui ʻa e tangatá ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtuá” (Mātiu 4:4).

ʻOku ʻomi ʻe he fetalanoaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū Kalaisi mo Sētané ha fakakaukau mahino ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he filí ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tuku ha ngaahi veiveiua fakatuʻutāmaki ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.

Ko Ha ʻOhofi Fakafūfū

ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻulu ʻakau lalahi ʻi he feituʻu naʻá ku tupu hake aí ʻi Sonola, Mekisikou. ʻOku meimei fute ʻe 100 (mita ʻe 30) hono māʻolungá, mo ha ngaahi sino lalahi, vaʻa matuʻotuʻa mo lau lelei. ʻI ha taimi kimuí ni mai naʻe uesia ai e lahi ʻo e ʻakaú ni ʻi ha mahaki ʻoku ui ko e aka faka-Tekisisí. ʻI he taimi ʻoku uesia ai e ʻakaú ʻe he fakamalutēvoló ni, ʻoku ʻikai hā mai hono ngaahi fakaʻilongá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ka neongo ia, ʻe fakapopoʻi māmālie ʻe he fakamalutēvoló ni e aka ʻo e ngaahi fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofá ni, pea nau kamata ke mate. ʻOku liliu e lanu ʻo e lauʻiʻakaú ʻo engeenga pea nau ngangana leva. ʻOku mōmōa leva e sinó mo e ngaahi vaʻá pea kuo pau leva ke tutuʻu e ngaahi ʻakaú.

ʻOku hanga ʻe he veiveiuá ʻo ʻohofi ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo hangē ko e hū ʻa e fakamalutēvoló ki he ngaahi ʻakaú ni. Kapau te tau tuku ke nau tupulaki, te nau uesia hotau ngaahi aká ʻi ha vahaʻa taimi pea mo fakapopoʻi hotau fakavaʻe ʻo e tuí kae ʻoua ke tutuʻu hifo foki mo kitautolu.

ʻE lava ʻe kinautolu ʻoku lau ko hotau ngaahi kaungāmeʻá ke fakahū mai e veiveiuá ʻaki haʻanau ʻeke ha ngaahi fehuʻi fakatupu lotomamahi. ʻE lava ke fakatupu ʻe he ngaahi peesi ʻo e ʻinitanetí ʻa e veiveiuá ʻaki haʻanau tuku mai ha ngaahi fakamatala ʻoku ʻikai totonu. Ka ʻoku fakalalahi e veiveiuá ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku liʻekina pe lōmekina kitautolu pea tau fakafehuʻia e ngaahi kavenga ʻoku tau fuesiá. ʻE lava ʻe he tamai ʻo e ngaahi loí ʻo fanafana mai ki hotau ngaahi telingá ʻa e ngaahi lāunga ʻo e tangata fakakakanó, ʻo hangē ko e “Ko e hā nai ʻoku tupu ai ʻeni kiate aú ʻEiki?” pe “Kapau ko hoʻo tamaioʻeiki au, ko e hā nai ʻokú Ke fakangofua ai … ,” ʻOku ʻi ai haʻane taumuʻa fakatuʻutāmaki: ke fakavaivaiʻi ʻetau ʻiloʻi pau ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá.

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e haohaoa ʻo e palani ʻo ʻetau Tamaí, ke fakafepakiʻi e loto veiveiua peheé. ʻOku totonu ke tau kolea ha mālohi kae ʻoua ʻe moʻunofoa ʻi he ngaahi fehuʻi ʻoku koví ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá: “Manatuʻi ʻa hoʻo kāingalotu ʻoku mamahiʻiá, ʻe homau ʻOtua; pea ʻe nēkeneka ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí ʻi ho huafá ʻo taʻengata” (T&F 121:6). Kuo pau foki ke tau falala ʻe fakahaofi kitautolu ʻe he ʻEikí (vakai, 1 Kolinitō 10:13).

Kaihaʻa Fakamanamana

ʻOku ou manatuʻi ha aʻusia fakataautaha naʻá ne tokoniʻi au ke ako ke fetongi ʻa e loto veiveiuá ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí. Naʻá ku hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi he taimi ko iá. Ne kei iiki ʻeku fānaú. Ne ma fakalele mo hoku uaifí ha pisinisi ngaohi mā faka-Mekisikou, pea ne ma ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi.

Ne hū mai ki homa falekoloá ha kau talavou ʻe toko tolu ʻi he taha ʻo e ngaahi pō ko iá, pea ne ma kei ʻi ai mo hoku uaifí ʻo ngaohi ha mā faka-Mekisikou mei he tuʻapoó ki he 3:00 hengihengi. Ne maʻu faitoʻo konatapu kotoa e foʻi toko tolú. Ne tui ʻe he toko ua ha fakapuli mo ha kote fakaʻuha lōloa. Ne fūfuuʻi ʻe he kote fakaʻuhá ʻenau ngaahi meʻataú. Ne na fakamanamanaʻi kimaua, ʻo fakahū kimaua ki he loto falekoloá, pea tāpuniʻi e matapaá. Naʻe toutou kaila mai ʻa e toko taha ne tuʻu ʻo leʻo ʻi tuʻá, “Tamateʻi kinaua! Tamateʻi kinaua!”

Ne ʻai ʻe he taha ʻo e ongo tangatá e ngutu ʻo ʻene meʻafaná ki hoku tafaʻaki ʻulú pea fakamālohiʻi au ke u tokoto ki lalo. Ne ʻai ʻe he tangata ʻe tahá ʻene meʻafaná ki he fatafata ʻo hoku uaifí. Naʻá ku lotu ke ʻoua naʻa tuku ke paea ʻa ʻeku fānaú pea ne maluʻi kimaua ʻe he ʻEikí. Ne faifai pē pea lokaʻi kimaua ʻe he kau kaihaʻá ʻi he fale mālōloó pea nau pulia, ʻo nau ʻave ʻeku lolí.

Ne ma hola ʻo tā ʻo kole ha tokoni. Na‘e haʻu ʻa e kau polisí pea pehē foki ki hoku tokouá. Ne ma ʻalu ʻo ʻave hoku uaifí ki ʻapi ʻi he vave tahá. Ne ma ʻalu leva mo hoku tokouá ʻo fakasio ʻeku lolí, ka naʻe ʻikai ola lelei. Ne u foki loto-mamahi ʻaupito ki ʻapi mahalo ko e 5:00 hengihengi ia.

Ko e Fē Hoku Fāmilí?

Ne u ʻohovale ʻi he ʻikai ke ʻi ʻapi hoku uaifí mo ʻeku fānaú. Naʻe talamai ʻe ha taha ʻo hoku kaungāʻapí ne langa e kete hoku ʻofefine taʻu faá, pea ne nau leleakiʻi ia ki falemahaki. ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia te mau fuʻu fie maʻu ha paʻanga ke tokangaʻi ʻaki iá, ne u ongoʻi ne ʻikai mo haʻaku toe fili ka ke foki ki he falekoloá ʻo teuteuʻi e ngaahi ʻota ki he ʻaho ko iá. Koeʻuhí ko au pē mo hoku uaifí e kau ngāué, ne u ngāue toko taha, ne u fakatovave, natu e mahoaʻá pea ʻai ia ki he mīsiní, fakatonutonu hono lahi ʻo e maá, ʻou felēleaki holo ke fakaʻosi e maá mo talitali ki he kau fakataú.

Ne hoko e 8 pongipongi ʻi he taimi ko iá. Ne kamata ke u fakakaukau ki he meʻa ne hoko ʻi he pō kimuʻá. Ne hoko mai ha fehuʻi ki heʻeku fakakaukaú, “Kapau ko e palesiteni fakasiteikí koe, ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e meʻa kotoa ko ʻení kiate koé?”

Meʻa Kotoa Pē Kae Tuku Kehe Ange ʻa e Mā faka-Mekisikoú

Naʻá ku tekeʻi ʻa e fakakaukau koví ki he tafaʻakí peá u lotu ʻo kole ha mālohi. Pea naʻá ku ongoʻi ha leʻo mei mui ʻiate au: “Palesiteni.” Ko ʻeku pīsopé mo ha tangata mei he uōtí, ko ʻeku ongo faiako fakaʻapí.

Naʻe pehē ʻe he pīsopé, “ʻOku ʻikai ke ma ʻilo ʻa e founga hono ngaohi ʻo e mā faka-Mekisikoú, ko ia heʻikai lava ke ma tokoni atu kiate koe ʻi heni. Kae ʻoua te ke hohaʻa ki hoʻo lolí, mo hoʻo uaifí, mo hoʻo ʻofefine ʻoku puké, pe ko e toenga hoʻo fānaú. Nofo koe ʻi heni pea te ma tokangaʻi ʻe maua e toengá.” Naʻe fonu hoku matá ʻi he loʻimata ʻo e houngaʻiá.

Naʻá na tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pē tuku kehe ange ʻa e mā faka-Mekisikoú. ʻI heʻeku foki atu ki ʻapi ʻi he hoʻatā ko iá, ne maʻa mo maau mai hoku ʻapí, ne ʻosi haiane hoku ngaahi soté, pea ne ʻosi maau mo ha meʻakai. Ne ʻikai ʻi ʻapi ha taha, ka naʻá ku ʻiloʻi ne ʻi ai e kau Fineʻofá. Ne maʻu ʻe he kau polisí ʻeku lolí, pea ne ʻosi totongi ia ʻe ha taha ʻo e uōtí ke tukuange mai.

Naʻá ku ʻalu fakavavevave ke sio ki hoku uaifí mo hoku ʻofefiné. Ne ʻosi fou ange ai e pīsopé peá ne tāpuakiʻi hoku ʻofefiné. Naʻá ne puke he ʻapenitikí, ka kuo lelei e meʻa kotoa.

ʻI heʻeku talanoa mo hoku uaifí, ne ma ʻohovale ʻi he ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé e foaki ʻaukaí pe ko e ngaahi meʻa mei he tukuʻanga koloa ʻa e pīsopé ke tokoniʻi ʻaki kimauá. Ka naʻá ne fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni mo e angaʻofa ʻa e kau mēmipa ʻo e uōtí.

Hili ha ngaahi ʻaho mei ai, ʻi he kei fakaakeake hoku ʻofefiné pea mo e kei tokoni mai hoku uaifí ʻi he falekoloa mā faka-Mekisikoú, ne aʻu ange ha kau fefine ʻe toko tolu. Ko e faʻē kinautolu ʻo e kau kaihaʻa kei talavou ʻe toko tolú pea ne nau omi ke kole fakamolemole. Ne nau fakamatala ʻo pehē ne maʻu ʻe he kau polisí honau ngaahi fohá. Ne toki kimui ange hono taki leleakiʻi mai ʻe he ngaahi faʻeé honau ngaahi fohá ki he falekoloá ke nau kole fakamolemole, pea ne ma fakamolemoleʻi kinautolu.

Ne ʻIkai Ke Nau Loto Veiveiua

ʻĪmisi
tree trunk

Kuo fakamālohia ʻa e ngaahi aka fakalaumālie hoku fāmilí ʻi ha toʻu tangata ʻe ono koeʻuhí ko e tui taʻeveiveiua ʻa ʻeku kuitangata hono uá.

‘Oku fakamanatu mai ʻe ha sīpinga ʻe taha mei heʻeku hisitōlia fakafāmilí ke ʻoua te u veiveiua. ʻI he taʻu 1913 ʻi Mekisikou, ne akoʻi ai ʻe ʻEletā ʻEanesi ʻIongi mo hono ngaahi hoá ʻa e ongoongoeleleí ki heʻeku kui fefine hono tolú ko Malia de Hesuesi de Monoloi, ʻa ia ne hoko ko ha uitou; mo ʻene ngaahi tama fefine ʻe tolú, Natālia, Hōvitā, mo Kuatalupe; pea mo hono foha pē ʻe toko tahá, ʻa Lafaele—ko ʻeku kuitangata hono uá. Naʻe papitaiso kinautolu ʻi he ‘aho 10 ʻo Suné. Hili ha māhina ʻe ua mei ai, ne mavahe e kau tangataʻi fonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití mei he fonuá koeʻuhí ko e Tau Fakalotofonua ʻa Mekisikoú.

ʻI he ‘aho 29 ʻo ʻAokosi 1913, ʻa e ʻaho ne tuku ke mavahe ai ʻa Palesiteni Lao L. Palati mo e kau faifekau ʻAmeliká hono kotoá, ne ʻalu ai ʻa Lafaele Monoloi ko ha taha taʻu 34 ne māhina ua ʻeni ʻene toki ului maí ki he ʻapi fakamisioná ke fakahaaʻi ʻene loto-moʻuá. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate kimautolú?” “ʻOku ʻikai ha kolo kuo fokotuʻu ʻi Seni Mākosi, pea ʻoku ʻikai ke mau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.” ʻI he fanongo ʻa Palesiteni Palati ki he hohaʻa ʻa Lafaelé, naʻá ne kole ange ke tangutu ki lalo. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo Lafaelé, ʻo foaki ange ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo fakanofo ia ko ha kaumātuʻa, pea vaheʻi ia ke hoko ko e palesiteni ʻo e Kolo Seni Mākosí.

Naʻe mahino kia Lafaele ne toputapu mo taʻengata ʻene fuakava papitaisó pea naʻe mahino foki kiate ia ʻoku totonu ke ne vahevahe e ongoongoleleí. Naʻá ne tokoni mo hono tokoní, Viseniti Moaleli, ʻi ha māhina ʻe 23 ʻi hono fakaului mo papitaiso ʻo ha kakai ne laka hake ʻi he toko 50. Naʻá na malanga ki ha niʻihi tokolahi ange.

Pea ʻi he ʻaho 17 ʻo Siulai 1915, ne aʻu mai ai e tau fakalotofonuá ki Seni Mākosi. Ne tukuakiʻi ʻe he kau sōtia fakafepakí ʻa Lafaele mo Viseniti ʻo pehē ʻokú na kau mo poupouʻi e kau tau ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻo na fūfuuʻi ha ngaahi meʻa tau, pea mo kau ki ha tui fakalotu ʻoku ngali kehe. Naʻa nau ʻave pōpula kinaua, ʻo ngaohi kovia mo tautau kae ʻoua leva kuó na pongia. Naʻe ʻoange leva ʻe he kau sōtiá ha faingamālie fakaʻosi ke fakahaofi ai ʻena moʻuí. ʻE fakahaofi kinaua kapau te na fakaʻikaiʻi ʻena tui fakalotú. Naʻe tali ange ʻe Lafaele, “ʻOku ʻikai lava ke u fai ia, he ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e meʻa kuó u maʻú.”

Na‘e ʻikai veiveiua ʻa Lafaele mo Viseniti. Naʻá na ngāue ʻo fakatatau mo ʻena ʻiló mo e fakamoʻoní. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, naʻe tamateʻi kinaua ʻe he Kau Tau Tauʻatāina mei he tafaʻaki faka-Tongá, ʻo na foaki ʻena moʻuí ki he meʻa ne na tui ki aí.1

ʻOku Kei Moʻoni Pē ʻi he ʻAhó ni

Tuku muʻa ke ʻoua te tau veiveiua ki he moʻoni ʻo e ngāué ni. Tuku ke tau fakakaukau ki heʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e veiveiuá. ʻE tokoni hono fakahoko iá ke tatafi atu ʻa e loto veiveiuá. ʻOku tautautefito hono moʻoní ki he kau ʻosi ngāue fakafaifekau ʻoku nau tukuange ha faingamālie ki ha kiʻi veiveiua siʻisiʻi, kae pehē ki he kāingalotu fuoloa kuo nau foʻi ʻi he kātakí, pea mo e kau toki ului foʻou ʻoku nau ongoʻi ha fiefia lahi ka ʻoku ʻikai ke fakatupulaki ʻenau tuí.

Kapau ko ho tūkungá ʻeni, ʻoku ou fie pehē atu: Kapau naʻe moʻoni e ongoongoleleí ʻi he taimi ne lī ai hoʻo tohi kole ngāue fakafaifekaú (pea naʻe moʻoni ia!), kapau naʻe moʻoni ia ʻi he taimi naʻá ke hū ai ʻi he temipalé (pea naʻe moʻoni ia!), kapau naʻe moʻoni ia ʻi hoʻo ului pea papitaisó, pe ʻi hoʻo fakaului mo papitaiso e niʻihi kehé (pea naʻe moʻoni ia!), kapau naʻe moʻoni ia ʻi he taimi naʻe silaʻi ai koé (pea naʻe moʻoni ia!), ta ʻoku moʻoni tatau ai pē he ʻahó ni!

Naʻe tā ʻe Sīsū ha sīpinga te tau lava ʻo maʻu ha mālohi mei he ngaahi folofolá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻe ʻomi ʻe he lotú ha fakanonga. Kuo fakahā ʻe kinautolu kuo nau foaki ʻenau moʻuí, ʻo ʻikai veiveiuá ʻoku aʻu pē ki heʻetau fehangahangai mo e maté, ʻoku tau kei maʻu pē ha ʻamanaki lelei.

Kuo pau ke ʻoua te tau moʻulaloa ki he fuʻu vivili ʻa e fie maʻú, he ʻoku fakataimi pē ‘a e ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatangá. ‘Oku lava ke tau maʻu kotoa pē ha ʻamanaki lelei ʻi he fakahā ʻa e Fakamoʻuí: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (T&F 6:36).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Rey L. Pratt, in Conference Report, Apr. 1920, 90–93.