2021
Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié
Fēpueli 2021


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié

ʻE ngāue ʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne fekaú ʻo kapau te tau fakafanongo pea tali he vave tahá ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne fānaú ʻaki ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie lahi.1 ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa kuo papitaiso ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimu Ní, naʻa tau mau ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá, ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi hono hilifaki ʻo e nima ʻo e “kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí.”2 Kuo talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní kapau te tau moʻui taau pea mo ʻetau ngaahi fuakava ʻoe papitaisó, ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu pē.3

ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ki he Tamaí mo e ʻAló.4 ʻOkú Ne fakahā mai foki kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē5 mo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi akonaki kovi pea mo e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá.6

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha founga fakaofo:

“ʻIo, vakai, te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.

“Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá.”7

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi Siulai 1989, naʻá ku tangutu ai ʻi hoku ʻōfisí ʻi Talauā, Kilipati ʻo fakalaulauloto ki hoku ngaahi fatongia fakaetauhí pea ne u maʻu ai ha ueʻi mālohi ke u ʻalu ki falemahaki. Naʻe ngali kehe ia, ka naʻá ku ʻiloʻi ko e leʻo nonga ko iá mei he Laumālié. Naʻá ku fakakaukau ai ke ngāue leva ʻo fakatatau mo e ueʻi ko iá ʻo ʻikai toe tatali.

ʻI he ʻamanaki ke u mavahé, ne taimi tonu e aʻu mai ha tokotaha naʻá ma hoa ngāue fakafaifekau ko Founuku Kitiona. Naʻá ku kole ange pe ʻe lava ke ma ō ki falemahaki.

Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOku puke ha taha?” Naʻá ku talaange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo . . . ka naʻá ku ongoʻi mālohi ʻoku totonu ke ta ō ki ai.”

ʻI heʻema fakaʻuli atu ki he falemahakí, ʻa ia ne miniti pē ʻe 15 e lele ki aí, naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ke u ʻamanaki atu ki aí. Naʻe fakamanatu mai ai kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa Nīfai ʻi hono fekau ia ʻe he ʻEikí ke foki ki Selusalema ke ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá, “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí.”8

Naʻá ma aʻu atu ki falemahaki pea fakatokangaʻi ha veeni lanu hinehina ʻoku tau ʻi muʻa ʻi he loki fakavavevavé. Ko e veeni ia ʻa ʻEletā mo Sisitā Teletovani, ko ha ongomātuʻa faifekau lelei mo faivelenga mei ʻAositelēlia. Naʻá ma fifili pe ko e hā ne ʻasi ai ʻa e vēní!

ʻI heʻema lue atu ki he loki fakavavevavé, naʻá ma vakai atu kia ʻEletā Teletovani ʻoku tokoto ʻi ha mohenga, ʻoku ʻikai ke ne fuʻu ʻilo ha meʻa pea ʻokú ne tautaʻa! Naʻe tūʻulutui hono uaifí he falikí ʻi hono tafaʻakí ʻo lotu.

Kuo mei houa ʻe taha ʻa ʻena tatali ai ke maʻu ha tokoní. Naʻá ne fuʻu fie maʻu tokoni . . . ka naʻe ʻikai siva ʻa ʻene ʻamanakí ki ha tokoni fakalangí. Mahalo te mou lava ʻo fakakaukau ki heʻene kiʻi ongoʻi fiemālie ʻi heʻene vakai mai kiate kimauá, naʻá ne pehē mai, “Mālō ongo tangata. Kuo tali ʻe he ʻEikí ʻa ʻeku lotú.”

Naʻá ku ʻiloʻi he momeniti ko iá ʻa e ʻuhinga naʻe fekauʻi ai kimaua ki ai ʻe he ʻEikí. Naʻá ma hilifaki homa nimá ki he ʻulu ʻo ʻEletā Teletovaní pea faingāue kiate ia.

Hili ha taimi nounou mei ai naʻe aʻu mai ha kau neesi pea mo ha toketā. Hili hono sivi iá, naʻe talamai ʻe he toketaá naʻe ʻi ai ha palopalema lahi ki he mafu ʻo e faifekaú pea naʻe fie maʻu ke fakatokoto.

ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia ʻa e siʻi ʻo e ngaahi tokoni fakafaitoʻo he motú, ne u foki leva ki hoku ʻōfisí pea telefoni ki he ʻŌfisi Fakaʻēlia ʻa e Siasí ke maʻu ha faleʻi. Ko e tali he taimi pē ko iá ke fakafolau ʻa ʻEletā Teletovani ʻi he vakapuna hono hokó. Ko e palopalemá he naʻe tuʻo taha pē he uike ʻa e puna fakavahaʻapuleʻangá, pea naʻe ʻosi mavahe ʻa e vakapuna ia ki he uike ko iá.

ʻI heʻeku fefaʻuhi mo e palopalemá ni, ne toe fanafana mai ʻa e Laumālié ke u “ʻalu ki he ʻōfisi fefolauʻakí.” Naʻá ku mavahe leva he taimi ko iá peá u aʻu atu pē kimuʻa pea tāpuni e ʻōfisí.

Naʻá ku fakaʻekeʻeke ange ʻa e ngaahi vaká peá u ʻohovale he ʻilo ʻoku ʻi ai ha vaka makehe ʻe puna ki Honolulu ʻi he ʻaho pē hono hokó. Naʻá ku totongi leva ʻa e tikite ʻa e ongomātuʻá ki he vaka ko iá.

Ne mavahe ʻa e ongomātuʻá ʻi he pongipongi hono hokó mei Talauā peá na tūʻuta ki Honolulu ʻi ha ngaahi houa siʻi mei ai. Ne ʻave fakahangatonu ʻa ʻEletā Teletovani ki ha falemahaki peá ne maʻu ai e ngaahi tokoni fakafaitoʻo naʻe fakahaofi ai ʻene moʻuí.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ku fiefia ke toe sio kia Brother Teletovani ʻi he Temipale Sydney Australia. Naʻá ne moʻui lelei pea hoko atu ʻene ngāue mo hono uaifí maʻá e ʻEikí ko ha ongo ngāue ouau ʻi he temipalé. Naʻá ne talamai kapau ne ʻikai ke ne mavahe mei he motú ʻi he vaka ko iá, naʻe mei ʻosi ai pē ʻa ʻene moʻui fakamatelié.

Kuo tupulaki ʻa ʻeku tuí mo ʻeku fakamoʻoní mei he aʻusia faingataʻa ko iá mo ha ngaahi aʻusia kehe pea kuó u ako ha lēsoni mahuʻinga: fakafanongo pea tali ki he Laumālié ʻi he vave tahá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni, “ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi fiemaʻu ʻEne fānaú kotoa—pea ʻokú Ne ʻafioʻi e tokotaha ʻoku mateuteu ke tokoní.” Naʻá ne toe pehē, “Kapau te tau ʻai ke ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau lotu pongipongí ʻoku tau mateuteu, te Ne ui mai ke tau tokoni . . . pea te tau hangē leva ko e meʻa ʻoku ui ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ko e fai e ʻngāue ʻa e ʻEikí.’”9

Kuo kole mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau, “fai ha meʻa pē ʻe lava ke fakalahi ai homou ivi fakalaumālie ke maʻu e fakahā fakatāutahá”10 pea ke “. . . feinga ʻi he founga kotoa te tau lavá, ke fanongo kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku folofola mai kiate kitautolu ʻi he mālohi mo e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”11

Manatuʻi ʻoku fakafalala ʻa ʻetau malava fakalaumālie ko ia ke maʻu fakahaá mei heʻetau angatonu fakafoʻituituí.12 ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kuo pau ke tau haohaoa. Kuo teʻeki ke ʻi ai ha tokotaha ʻe moʻui ʻi he māmaní ʻe haohaoa,13 tukukehe pē ʻa Sīsū Kalaisi. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ke tau moʻui taau: “taau ke maʻu e sākalamēnití, taau ke maʻu e ngaahi tāpuaki fakatemipalé, pea taau ke maʻu e fakahā fakafoʻituituí.”14

Fakatauange ke toe liunga ua ʻa ʻetau ngaahi feinga fakalaumālie ke talangofua ange ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo muimui ki he ngaahi faleʻi mo e ngaahi akonaki fakaepalōfita ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou fakamoʻoni, ʻi heʻetau fakahoko iá, te tau “toutou fanongo pea mahino ange”15 ʻa e leʻo ʻo e Laumálié pea tau “maʻu ʻi heʻene angaleleí.”16

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:10–33.

  2. Robert D. Hales, “ʻKo e Laumālie Māʻoniʻoní”, Liahona, Mē 2016, 105.

  3. Vakai Molonai 4–5.

  4. Vakai “Holy Ghost,” Gospel Topics, topics.churchofjesuschrist.org.

  5. Vakai Molonai 10:5.

  6. Vakai Sioné 8:32.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3.

  8. 1 Nīfai 4:6.

  9. Ronald A. Rasband, “Tuku ke Taki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”, Liahona, Mē 2017, 96.

  10. Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia”, Liahona, Mē 2020, 90.

  11. Russell M. Nelson “Pōpoaki Kamatá”, Liahona, Mē 2020, 7.

  12. Vakai “Revelation,” Gospel Topics, topics.churchofjesuschrist.org.

  13. Vakai 1 Sioné 1:8.

  14. Becky Craven, “Tokangá mo e Fakavaʻivaʻingá”, Liahona, Mē 2019, 11.

  15. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí”, Liahona, Mē 2018, 96.

  16. 2 Nīfai 26:33.