2021
“Vakai Ki Mui” ki he Ngaahi Meʻa Naʻe Hoko ʻi he 2020
Fēpueli 2021


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

“Vakai Ki Mui” ki he Ngaahi Meʻa Naʻe Hoko ʻi he 2020

Naʻá ku vakaiʻi ʻa e Hisitōlia ʻo e Siasí ko “honau hisitōliá” mo “honau talanoá” . . . naʻe ʻikai ʻaʻaku ia!

Naʻe fāʻeleʻi pea ʻohake au ʻi ʻAfilika ki ha tamai Pilitānia mo ha faʻē Falanisē/ʻĪtali, pea naʻe ʻikai haʻaku ongoʻi ʻe taha ha fehokotaki mo e fuofua kāingalotu paionia ʻo e Siasí ʻi ʻAmeliká. Ko hono moʻoní, naʻá ku vakai ki he Hisitōlia ʻo e Siasí ko ʻhonau hisitōliáʻ mo ʻhonau talanoáʻ . . . naʻe ʻikai ʻaʻaku ia!

Ko ia, fakakaukau ki heʻeku ʻohovale ʻi he taimi naʻe ʻasi hake ai ha pōpoaki mei he FamilySearch ʻi heʻeku peesi Facebook ʻo fakahā mai ʻoku ʻi ai ʻeku kui ko e paionia! Naʻá ku ongoʻi ha fehokotaki he taimi pē ko iá ki he kāingalotu ʻi muʻa ʻo e Siasí pea fakafokifā pē kuó u fakatokangaʻi ʻoku i ai ʻa e meʻa foʻou ʻoku hoko.

Ko hono hingoá ko Makeleta Lepeka Peeti; ʻi heʻene kei taʻu 13 naʻá ne mavahe mei Kanesivila, ʻInitiana mo e kau fononga saliote ʻa Uilifooti Utalafí ki he Teleʻa Lahi ʻo Sōlekí. Naʻe kātekina ʻe he kau paionia ko iá ha ʻaho ʻe 120 ʻo nau kolosi atu ai ʻi he Ngaahi Potu Tokaleleí ki ʻIutā.

ʻOku ou toe ongoʻi he taimí ni ha konga lahi ange ʻo e kikite ʻa Malakaí, ke liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí (Malakai 4:6)—naʻa mo ʻeku ngaahi tamaí ʻi ha fonua mamaʻo ʻaupito.

Pea ʻoku kei hokohoko mai pē ʻa e ngaahi tāpuakí. Te u lava ʻo lau ʻi he taimí ni kau ki he ngaahi meʻa lahi naʻe aʻusia ʻe he kau paionia kuo loto-toʻa ʻi he Kāingalotú, ko ha tohi hokohoko ʻe fā, ʻa ia ko e talanoa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Kuo ʻosi pulusi ʻa e Voliume 1 mo e 2.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻoku mahuʻinga ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí fakatouʻosi ki he kāingalotu ʻo e Siasí pea ki he ʻEikí.” ʻI ʻEpeleli 1830, naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Vakai, ʻe tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu” pea tauhi ʻe ʻŌliva Kautele ʻa e lekooti ko iá ʻi ha taʻu ʻe taha. Naʻe ui leva ʻe he ʻEikí ʻa Sione Uitemā ke “tauhi ʻa e lekooti ʻo e Siasí ʻi he hisitōliá maʻu ai pē” pea naʻá ne maʻu ha talaʻofa ʻe ʻoange ʻe he fakafiemālié kiate ia “ke tohi ʻa e ngaahi meʻá ni” lolotonga ʻene faivelengá. Naʻe ʻilo ʻe Sione Uitemā “ʻe ʻaonga ʻa e hisitōliá ki he Siasí kae tautautefito ki he toʻu tangata kei tupu haké.”

Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke tauhi ʻaki ʻa e ngaahi lekōtí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku toki fakafonu pē ʻa e ngaahi peesi ʻi he Kāingalotú ʻaki ha ngaahi meʻa moʻoni naʻe toʻo mei he ngaahi talanoa fakafoʻituitui ʻa ha kāingalotu faivelenga ne nau fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻi he taimi naʻa nau fehangahangai ai mo e faingataʻá lolotonga ia ʻenau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he lelei taha naʻa nau lavá. Naʻe toe pehē foki ʻe ʻEletā Lenilani: “ʻOku kau foki ʻi he [Kāingalotú] ʻa e ngaahi talanoa ʻo ha kakai kuo nau hē atu mei he hala ʻo e fuakavá ka naʻa nau toe foki mai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi”.

Ki he kāingalotu ʻoku nau vēkeveke ke vakaiʻi fakaʻauliliki ange ʻa e ngaahi meʻa fakahisitōliá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe laungeau ʻoku hiki atu ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohí.

Ko e Vakai Ki Mui ki he ngaahi meʻa naʻe hokó ko ha meʻangāue ʻaonga ia; ʻOku ou fakakaukau loto atu ki heʻeku ʻohovale ʻi he taimi ne u ongoʻi vave ai ʻoku ou fehokotaki mo hoku kāinga paioniá . . . pea ʻikai kia Makeleta Peeti pē ka kiate kinautolu kotoa! Lolotonga ʻa e taʻu ní, 2020, ne u ʻiloʻi ai ʻi he FamilySearch ʻoku tokolahi hoku kāinga paioniá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lenilani: “ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi hisitōlia fakafoʻituituí ke akoʻi kitautolu ki he founga ke tau ofi ange ai kiate Iá, ke fakatomala pea hoko ʻo hangē ange ko Iá. Ko e taumuʻa ia ʻo ʻetau ʻi he māmaní, taumuʻa ʻo e ongoongoleleí, mo e taumuʻa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní”.

ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko hoku fāmilí mo e ngaahi fehokotakiʻanga te mau lava ʻo fai ʻi he ngaahi taʻau ʻo taimí mo e vavaá. Ko ʻeku fakaʻamú, ʻe ʻi ai e ʻaho, ʻe lau ai ʻe hoku hakó hoku hisitōlia fakatāutahá pea nau ongoʻi kuó u ʻosi lekooti ha ngaahi aʻusia mahuʻinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau haʻu kia Kalaisi ʻo hangē ko aú, ʻi heʻeku feinga ke ngāue ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.