2021
Meʻa Kotoa Pē ʻi he Taimi ʻa e ʻOtuá
Siulai 2021


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Meʻa Kotoa Pē ʻi he Taimi ʻa e ʻOtuá

Naʻe faʻa lea ʻaki ʻeni ʻe heʻeku fineʻeiki kuo mālōloó, “ʻOkú ke utu pē ʻa e meʻa naʻá ke toó.” Naʻá ku tui maʻu pē ki ai.

ʻI ʻEpeleli ʻo e 2006, naʻá ku mali ai mo Teni Leavai ʻi ʻAokalani, Nuʻu Sila. Neongo ne ma fakatou mēmipa pē ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ne ʻikai ke ma mālohi ʻi he siasí ʻi he taimi ko iá, ko ia ai ne ma loto pē ki ha ouau mali fakapuleʻanga ne fakahoko ʻe heʻeku pīsopé. Hili iá naʻá ma kamata fakahoko ha ngaahi liliu ʻi heʻema moʻuí koeʻuhi ke ma tupulaki fakalaumālie, kau kakato ange ʻi he ongoongoleleí pea kamata ʻema fononga fakataha fakafāmilí.

Ne ma hanga hake pē kuo aʻu ia ki he 2012. Kuo hoko ʻo u vāofi ange mo Teni pea ne ma fuʻu feʻofaʻaki ʻaupito—ko ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni ia, ʻeku mali mo hoku kaungāmeʻa lelei tahá—ka naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga naʻe pulia. Naʻe ʻikai pē ke u lava au ʻo feitama ʻi ha taʻu ʻe ono. Naʻe ongo kiate au ʻa e fakakaukau he ʻikai pē ke u hoko au ko ha faʻē, ka te u hoko pē ko ha tokoua ʻo e faʻeé pe mehikitanga (aunt).

Ne ma ongoʻi ʻaupito ne ʻikai kakato ʻema moʻuí.

ʻI ha efiafi ʻe taha, naʻá ma maʻu ha telefoni ʻa ia naʻá ne liliu ai ʻema moʻuí! Naʻe ʻi ai ha ongoongo ʻo ha pēpē tangata teʻeki ai fāʻeleʻi mo ha faʻē teu fāʻele naʻá ne fakapapauʻi ke kumi ha fāmili lelei maʻa ʻene tamá.

ʻI he pō ne fāʻeleʻi ai ʻa Kani Uí, ne tuku fakalelei ia heʻene faʻē totonú ki hoku ongo nimá—mo tafe pē ʻa e loʻimatá ʻi hono fofongá—peá ne fanafana mai, “ʻOku ʻaʻau ia he taimí ni. Fakamālō atu ʻi hono ʻofaʻi ia ʻo hangē pē ko aú.”

Naʻe sio hake kiate au ʻa e pēpē ko Kaní, naʻá ne ʻāʻā mo fieʻilo, pea mātuʻaki ʻikai pē ke ne ʻilo ki he mana kuo toki hokó. Naʻá ne feʻunga lelei pē ʻi hoku ongo umá, pea ʻi he founga tatau naʻá ne feʻunga lelei pē ki homa fāmilí.

Ne u fakatou hū fakataha mo hoku husepānití ki he māmani fakaʻofoʻofa ʻo e tuʻunga fakaemātuʻá. Naʻá ma taufetongi ʻi hono fafanga ʻema pēpeé ʻi he poʻulí; naʻá ma talanoa kiate ia, hiva kiate ia, pea tangi ʻi he fiefia taʻehanotatau ʻi he fakaʻau ke ma maheni ange mo iá.

Ne ma fakatokangaʻi ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻa ko iá. Neongo ʻa hono fie maʻu lahi ʻe Kani kimauá, naʻá ma fie maʻu ʻe kimaua—ko ʻene ongomātuʻa foʻoú—ʻa e ʻEikí ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi. Ne ma lotua ʻEne tokoní ʻi heʻema ako ki homa ngaahi fatongia foʻoú.

Naʻe ʻikai te ma ʻiloʻi, naʻe toe ʻi ai ha mana ʻe taha ne fakatatali mai maʻamautolu.

ʻI he taʻu 4 ʻa Kaní, ne mau folau ʻeveʻeva ki homa fonua tupuʻanga ko Haʻamoá, ʻa ia ne mau toe fetuʻutaki ai mo e fāmili ne fāʻeleʻi mei ai ʻa Kaní. Naʻa nau talitali lelei kimautolu ʻi he loto-fiefia, pea ʻi he taimi ne fakatokangaʻi ai ʻe he kuifefine totonu ʻa Kaní iá, naʻá ne tangi. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku fakaʻofoʻofa homo fohá.” Naʻá ne kata mo pehē, “ʻOku longomoʻui ʻaupito, pea hangē ʻoku saiʻia ʻi heʻene meʻakaí.”

Ko ha fakataha fakamāfana ia. Ne nau fakamālō loto-houngaʻia mai ʻi hono ʻofaʻi mo hono lehilehiʻi ʻo Kaní . . . pea nau fehuʻi mai pe ʻoku toe ʻi ai ha faingamālie ʻi heʻemau moʻuí ki ha kiʻi leka ʻe taha.

Ne u ʻohovale ʻaupito mo hoku husepānití.

Naʻá ma ʻilo ai naʻe toe fāʻeleʻi ʻe he faʻē totonu ʻa Kaní ha pēpē ʻe taha. Ne māhina 5 ʻa Nalī Alalafanga he taimi ko iá pea, ʻi he ʻuhinga tatau, naʻe fie maʻu ʻe hono fāmilí ha tokoni lahi ange maʻá e ʻofefine ko ʻení ʻi he meʻa ne nau malava ke foakí.

Naʻe vanavanaiki leʻosiʻi mai ki hoku ʻatamaí ʻa e ngaahi lea ʻa ʻeku faʻeé: ʻokú ke utu pē ʻa e meʻa naʻá ke toó.

Naʻe ʻikai hokonoa pē ʻema fetaulaki mo homa ʻofefine maná ʻi he founga ko ʻení. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻetau ngaahi holi taupotu tahá, pea mo e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú. ʻI he taimi ne ʻomi ai kiate kimaua ʻe heʻemau toe fakataha mo e fāmili ne fāʻeleʻi mei ai ʻa Kaní ha tānaki mahuʻinga—ko hono tuofefine siʻisiʻi—ki homau ʻapí, naʻe ongoʻi totonu ʻaupito pē ia.

Ne ma hiki mo homa kiʻi fāmilí ki ʻAositelēlia pea ʻi Sepitema 2017, ne silaʻi homau kiʻi fāmilí ki taimi mo ʻitāniti ʻi he Temipale Melbourne Australia. Ko ha aʻusia mahuʻinga ia; te mau houngaʻia ai ʻo taʻengata.

ʻI he ongoʻi ʻofa lahi moʻoni ki homa fāmili ne toki silaʻi foʻoú, naʻe lava fēfē ke ma ʻilo naʻe toe ʻi ai mo ha mana fakaʻohovale ʻa e Tamai Hēvaní maʻamaua.

Fakakaukauloto pē ki heʻeku ʻohovale fiefia ʻi heʻema ʻiloʻi ʻoku ou feitama hili ha māhina ʻe tolu mei ai. Naʻe anga fēfē nai eni? Ne ma toe vakaiʻi ʻa e meʻasivi feitama ʻoku lava ke ngāue ʻaki ʻi ʻapí—naʻe tonu pē! Naʻá ma toe sivi tuʻo ua ke fakapapauʻi pē. Ne ma fakatou fetāngihi.

ʻOku ou ʻilo naʻe ʻiate au ʻa e ʻEikí ʻi he sitepu kotoa pē ʻo ʻeku feitama ko iá. Naʻá ku ongoʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa ʻeku ongomātuʻá, mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻo ne fakapapauʻi mai kiate au ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻI he ngaahi houa pongipongi ʻo e ʻaho 12 ʻo ʻAokosi, 2018, naʻá ku fāʻeleʻi fakanatula mai ai ʻema kiʻi taʻahine pelepelengesí. Ne fakahingoa ia ʻe hoku husepānití ki heʻene faʻeé—ko Faʻaifomailelangi, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ʻi he faka-Haʻamoá ki he ʻʻOmi mei Langiʼ.

Ko e tuʻunga fakafaʻeé ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha kuó u aʻusiá, ka ko e meʻa fakafiefia taha ia kuó u ʻiloʻí. ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni mo e kei hokohoko atu pē ʻema fānaú ʻi hono tokoniʻi kimaua ke ma hoko ko ha kakai lelei ange mo ha sevāniti lelei ange ki he ʻEikí. ʻOku nau akoʻi kimaua ki he faʻa kātakí, fakamolemolé, loto-maʻulaló mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

ʻOku ou ʻilo ʻoku hoko kotoa pē hoku ngaahi ʻahiʻahí ki heʻeku leleí. ʻI heʻetau kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí mo ako mei aí, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻikai teitei hokonoa mai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ka ʻoku hoko ia ʻi he fokotuʻutuʻu fakalangí . . . pea ko e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻa e ʻOtuá.