2022
Laka Hake ʻi he Ngaahi Hingoa ʻe 100,000 kuo Fakahokohoko Fakamotuʻaleá
Sānuali 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Laka Hake ʻi he Ngaahi Hingoa ʻe 100,000 kuo Fakahokohoko Fakamotuʻaleá

Kuo tāpuekina ʻa Kalo Tangikilī taʻu 77 ke ne hoko ko ha faʻē ki ha fānau ʻe toko nima, makapuna ʻe toko valu mo e makapuna ua ʻe toko 3, ʻi ha taimi ʻe taha naʻe faʻa fiefia ʻa Kalo ʻi heʻene moʻui longomoʻui mo ngāue tokoní, pea naʻá ne hoko ko ha tokotaha ngoue vēkeveke. ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku fakahoko ʻe Kalo ko ha mēmipa ʻo e Kolo Taunisivila ʻUluakí, ʻa ia ko e konga ʻo e Vahe Taunisivilá ʻi Kuinisilani Tokelau, ʻAositelēliá, ʻa e meʻa ʻokú ne lavá ke hoko ai ko ha tokoni ki he ʻEikí koeʻuhí kuo moʻua ʻa hono sinó ʻi ha ngaahi fakangatangatá.

ʻOkú ne manatuʻi lelei ʻa e ʻaho ʻi he taʻu 2010 ʻi he taimi ne fakahā ange ai ʻe ha toketā mataotao ʻi he neavé hono fokoutuá: “ʻOkú ke moʻua ʻi he mahaki Pākinisoní (Parkinsonʼs).” Hili hano fetongi hono hui alangá ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí, ne ʻosi mahaloʻi pē ʻe Kalo ne ʻi ai e meʻa ne fehalaaki ʻi hono kongalotó he naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lue lelei peá ne ʻalu ki heʻene toketaá, ʻa ia naʻá ne ʻave ia ki he toketā mataotaó—ko ia ne fakaʻohovale ʻa e ʻilo ko ʻeni ʻoku maʻu ia ʻe he Pākinisoní.

ʻOku teʻeki ai maʻu ha faitoʻo ki he mahakí. ʻI he kamatá ne ʻuluaki palopalema ʻa e lue ʻa Kaló; meʻapangó, ne fakalalahi mei ai ki he vaivai mo e ʻikai lava ke ngaungaué.

Naʻe pehē ʻe Kalo, “ʻOku ou fakamālō ʻoku ʻi ai ha ngaahi faitoʻo mo ha ngaahi founga ngāue fakaetafa ʻoku tokoni lahi mai.” Naʻá ne kamata maʻu ha ngaahi faitoʻo peá ne ongoʻi lelei lahi ange ai. Ka naʻe hoko ʻa e feifeitamakí ko ha konga ʻo ʻene moʻuí he naʻe pau ke ne fakafalala ki he niʻihi kehé ke fakahoko maʻana ʻa e meʻa ne ʻikai ke ne kei lava ʻo fakahoko ʻiate ia peé—hangē ko e ngaahi ngoué.

Naʻe pehē ʻe Kalo, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai lava ke faitoʻo ia. ʻOku ʻikai lava ha tafa ke ne fakaleleiʻi ia. Ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni lahi taha kuó u akó ke fehangahangai mo e ʻaho takitaha ʻi heʻene hoko maí. Kapau ko ha ʻaho lelei ia ʻoku ʻohake ʻeku lotu fakafetaʻí. Kapau ko ha ʻaho ia ne ʻikai lelei—pea ʻoku totonu ke lelei ange ʻa e ʻapongipongí. Kapau ʻe hoko ʻo kovi ʻaupito, ʻoku ou laukonga. ʻOku ʻave ai au ke u mamaʻo mei heʻeku ngaahi palopalemá pea ʻave au ki ha māmani ʻe taha; ʻoku ou ʻilo ʻoku kaunga lelei ʻaupito ʻeku tuí. ʻOku ʻikai ke u tuenoa. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻEne tokoní mo e fakafiemālié. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ke fakafetaʻi aí, neongo ʻoku pau ke u toe kiʻi fakasio lahi ange ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi tāpuakí.”

ʻI he fakangatangata ʻo e ngāue tokoni fakaesinó kia Kaló, naʻá ne fekumi ai ki ha founga ke ne kei lava ʻo tokoni ki he ʻEikí ʻi ha founga mahuʻingamālie—naʻá ne ʻilo ʻa e fakahokohoko fakamotuʻaleá—pea kuó ne aʻusia ha fiefia lahi ʻi he ngaahi taʻu ʻe hiva kuohilí ʻi hono tokoni ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻení.

Kuo fuoloa taʻu mai e fononga mai ʻa Kalo ʻi he ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí. Ne mālōlō ʻene tangataʻeikí ʻi hono taʻu fitú, pea ko e meʻapangó naʻe siʻisiʻi leva ai ke toe ʻi ai ha fetuʻutaki ʻi heʻene faʻeé mo e fāmili ʻene tangataʻeikí koeʻuhí ko ha māvahevahe ʻi he fāmilí. ʻOkú ne fakaʻamu naʻá ne toʻo ha taimi ke tānaki ha fakamatala mei hono ngaahi kāinga ʻoku kei moʻuí fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia mo e ngaahi fehokotaki ʻi hono kāingá ʻi he taimi ne nau kei moʻui aí.

Naʻe faingataʻa e moʻui nofo-malí ʻi ʻIngilani pea naʻá ne fakakaukau mo hono husepānití ke hikifonua mai ki ʻAositelēlia ʻi he 1966 ko ha ʻongo Pilitānia hikifonua sovaleni ʻe 10ʼ—ko e lahi ia ʻo e paʻanga ne totongi ange kiate kinaua takitaha ke folau mai ʻi ha vaka ʻo hiki ki ʻAositelēliá. ʻI heʻena nofo fiemālie pē ki hona fonua foʻoú, naʻá na fekumi ki ha tui fakalotu. Ne fakaofo, ka naʻe tukituki atu ʻa e ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hona matapaá pea ne fakaafeʻi loto-fiefia kinaua ki loto. ʻI he taimi ne akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi tokāteliné, ne ongo angamaheni ia ki he ongomātuʻá, pea naʻá na saiʻia ke ako fekauʻaki mo e ngaahi fuakava te na lava ʻo fakahoko mo e Tamai Hēvaní.

Naʻe pehē ʻe Kalo: “ʻI he taimi ne akoʻi ai kiate kimaua ʻa e fono ʻo e ʻaukaí, naʻá ku fakapapauʻi pē te ma fiekaia. Ka ʻi heʻema tuí, ne ma talangofua ai pea ne kamata leva ke ma maʻu ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ai ʻema ngaahi meʻa fakapaʻangá. Ko ha hiki lakanga ʻi he ngāué maʻa Maikolo, ko hoku husepānití—pea ne hokohoko atu pē e haʻu ʻa e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e vahehongofulú ki he paʻangá; ʻoku ʻuhinga ia ki he tuí. Ne papitaiso kimaua pea ʻikai toe fai ha sio ki mui. Ne hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi fili lelei taha ʻo ʻema moʻuí.

“Ne fakaava ʻe he ongoongoleleí ha māmani kakato mo foʻou maʻaku. Ko e palōmesi ʻa ʻIlaisiaá—ki hono liliu ʻo e ngaahi loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí, pea mo e [ngaahi loto ʻo e] ngaahi tamaí ki he fānaú . . . ne liliu hoku lotó ki heʻeku ngaahi kuí.”

ʻI he taimi ne fuofua fekumi ai ʻa Kalo ki heʻene ngaahi kuí ʻi he taʻu ʻe 50 kuohilí—naʻe faingataʻa pea totongi mamafa, tautautefito ki heʻene fekumi ki hono kāinga ʻi ʻIngilaní lolotonga ʻene nofo ʻi ʻAositelēliá. Kuo hoko ʻa e FamilySearch ko ha tāpuaki kiate ia; ʻoku ʻikai toe fie maʻu ia he taimí ni ke ne tangutu hifo ʻo lau e ngaahi maikolofilimí ke kumi hake hono fāmilí.

Naʻá ne pehē, “ʻI he aʻu mai ki he ʻaho ní kuó u fakahokohoko fakamotuʻalea ha ngaahi hingoa ʻe 95,614 mo toe vakaiʻi ha 19,050, ko e toko 114,664 fakakātoa ia.

“ʻOku ou fakahokohoko fakamotuʻalea lahi taha pē ʻa e ngaahi lekooti ʻo e kau ʻIngilaní he ʻoku ou maheni mo e ngaahi hingoa ʻo e ʻū feituʻú pea pehē foki ki he ngaahi hingoa fakaiku ʻo e kau ʻIngilaní. . . . Kuo hoko foki ia ko ha ngāue fakafiefia—ʻi ha konga ʻe taha ne u hū ki ha ʻū lekooti ʻe niʻihi ʻo e kau ʻIngilaní pea ko e ngaahi fuofua lekōtí ne hiki ia ʻi he lea faka-Latiná.

“Ne u ʻuluaki ʻave fakafoki ʻe au e ʻū lekōtí! Peá u fakakaukau, ʻmahalo te u feinga fakahoko ʻa e pole ko ʻení.ʼ Ko ia ai, ne u toe vakaiʻi ʻa e ngaahi lekōtí ke u maheni ange mo kinautolu. Peá u kumi leva ʻi he google ʻa e ngaahi lea faka-Latina ki he Fāʻeleʻi, Nofo-mali, Pekia, Faʻē mo e Tamaí, ʻa ia ne u malava ai ke fakakakato ʻa hono fakahokohoko fakamotuʻaleá, ne hoko ʻeni ke u ongoʻi fiefia ai ʻiate au pē ko ʻeku lava ke fakahokohoko fakamotuʻalea ha ʻū lekooti ne hiki ʻi he lea faka-Latiná.

“ʻOku lava pē ke u manatuʻi ʻa e fiefia ne u ongoʻi ʻi he taimi ne u vakai ai ki ha tatau ʻo e ʻuluaki tohi mali ʻo ʻeku kuitangatá ʻi he maikolofilimí, mo vakai ki heʻene fakamoʻoni hingoá pea pehē ki heʻeku kuifefiné. ʻOku ou tui ne ʻikai teitei fakakaukau ʻeku kuitangatá ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe tangutu ai hano mokopuna fefine ʻi ha meʻa lau maikolofilimi ʻo vakai ki he ʻīmisi tatau pē ʻo e tohi mali ko iá mei he feituʻu mamaʻo ʻo ʻAositelēliá.”

Kuo fakahoko ha ngaahi fakataha ako ʻe niʻihi ki he ngaahi “foungá” hili e ngaahi fakataha ʻa Kalo ʻi he Sāpaté pea ne fakaafeʻi foki ki ai e toʻu tupú. ʻOku fakaofo kia Kalo ke vakai ki he loto-falala ʻa e toʻu kei talavoú ʻi he taimi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi komipiutá. ʻI he taimi ní, ʻoku feinga faivelenga ha niʻihi honau toʻu tupu ʻi he lotú ke fakahokohoko fakamotuʻalea, pea ʻoku nau fiefia ʻaupito he ngāué.

Naʻe pehē ʻe Kalo, “Ko hai ʻokú ne ʻilo, ʻi he hoko mai hoku taimi ke u hoko atu ai ki he konga hoko ʻo ʻeku fononga taʻengatá, mahalo pē te u fetaulaki mo ha taha ʻo e ngaahi tokoua pe tuongaʻane ʻi he ongoongoleleí ʻa ia ko honau hingoá kuó u fakahokohoko fakamotuʻaleá, pea ne nau toʻo ʻa e faingamālie ke tali ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ʻave honau hingoá ʻi he temipalé. He toki meʻa fakafiefia ia ka hoko!

“ʻI he taimi ʻoku ou fakahokohoko fakamotuʻalea ai ʻa e ngaahi hingoa ʻi he FamilySearch, ʻoku ou lotua ke ʻi ai ha tokolahi kuo nau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ʻilo ʻenau ngaahi kuí ʻi he FamilySearch ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāue ʻa kinautolu kotoa pē kau ngāue tokoni ʻa ia ʻoku nau kau longomoʻui ʻi he ngāue fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo e fakamoʻuí.