2022
Lotu ʻi he Sāpaté ki ha Fāmili ʻi Pilisipeini ʻi he COVID-19
Sānuali 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Lotu ʻi he Sāpaté ki ha Fāmili ʻi Pilisipeini ʻi he COVID-19

ʻI he lahi ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he kotoa ʻo e vahefonua Pasifiki Sauté ʻoku nau “tāpuni fakalotofonua” koeʻuhi ko e COVID-19, ʻoku fakahoko pē ʻa e ngaahi polokalama lotu fakalotofonua ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻinitanetí.

Ne toki vahevahe kimuí ni ʻe Tai Makai ʻi ha ngaahi laʻitā ʻa e founga ʻoku lotu ai hono fāmilí ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté ʻi ʻIpisuisi, ʻAositelēliá.

ʻOku ʻuluaki fakahoko ʻe he kāingalotu hono Siasí ʻenau polokalama lotu fakauiké, ʻa ia ʻoku ui ko e houalotu sākalamēnití, ʻo ʻuluaki fakahoko ʻi he ʻinitanetí, pea tuku atu leva ha ngaahi taimi ke vahevahe ki he ngaahi kalasi kehekehé.

ʻOku fakataha mai ʻa e Fāmili Makaí ki he lotofalé ke lotu, pea nau takitaha kumi leva ha feituʻu lōngonoa ki he ngaahi vahevahe kalasí.

ʻOku hoko ʻa Tai ko ha taki ʻi he Palaimelí pea ʻokú ne faiako ʻi ha kalasi ʻoku kau atu ki ai ʻa hono foha, ko Selemaiá, mo hono ongo mokopuna, ko Hēvanilī mo Līvaí, mei he lotofalé.

ʻOku tokangaʻi ʻe hono ʻofefine kuo ʻosi mali, ko Tianá, ʻa e Palaimelí peá ne toki vakaiʻi kimui ange ʻa e fakafehokotakiʻanga ako ʻo e kau fafine Fineʻofá, ko ha houalotu ʻokú ne poupouʻi e tuí, fāmilí mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé.

ʻOku kau atu ʻa hono ongo foha, ko Sāvani mo Sione-Mekí ki he ngaahi kalasi maʻá e Kau Talavoú ʻi he ʻinitanetí. ʻOku fetuʻutaki ʻa Sāvani ʻi he loki kaí pea ʻinitaneti ʻa Sione-Meki ʻi he loki mālōlōʻangá. ʻOku nau aleaʻi mo palani ha ngaahi founga ke moʻui ʻaki mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí, tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé mo fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí.

ʻOku hoko ʻa e husepāniti ʻo Tai, ko Seisoní, ko ha tokotaha ngāue FIFO (fly in fly out-puna mai puna atu) ʻi ha feituʻu mamaʻo ʻo Kuinisilani, ʻoku ʻikai loko maʻu ai ʻa e fetuʻutaki ʻi he ʻinitanetí. ʻOku pehē ʻe Tai, “ʻI he ngaahi taimi ʻoku lava ke maʻu ai ʻe hoku husepānití ha fetuʻutaki lelei ʻi he ʻinitanetí, ʻokú ne mamata mai kiate kimautolu ʻi he fakafehokotakiʻanga vitioó lolotonga ʻemau lēsoni ʻi he Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí, ʻo ne fai ha ngaahi lotu mo ne tataki maʻu pē ʻemau fakataha alēlea fakafāmilí.”

ʻI heʻene fakakaukau atu ki heʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e lotu ʻi ʻapi ʻi he lolotonga ʻo e COVID, naʻe pehē ʻe Tai, “ʻOku ou fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi loki ki he vahevahe fakakalasí mo e tekinolosiá ke fakaʻaongaʻi ʻe homau fāmilí, ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ha taha ke ʻinitaneti, ka ʻe anga-fēfē haʻamau taʻefakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie lahi ko ʻení? ʻOku ʻi ai haʻamau kau taki fakaofo ʻi heʻemau uōtí. ʻOku saiʻia ʻaupito ʻeku fānaú ʻi he ʻalu ki he ngaahi kalasí mo fiefia ke vakai ki he tokotaha kotoa pē ʻi he [houalotu] sākalamēnití. Ko hono moʻoní, ʻoku faingofua ange ai ʻeku ngāué.”

Ne hoko atu ʻa Tai ʻo pehē, “Kuo fakahoko ʻe he tekinolosiá ha fatongia lahi ʻi hono fakamālohia kimautolu ko ha fāmilí. ʻOku ʻikai ke u kei lava ʻo fakamatala atu ʻa ʻemau mohu tāpuekina mo e houngaʻia ke maʻu ʻa e ngaahi ako fakatefito ʻi ʻapi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, mo e mateuteu kimuʻa pea tō mai ʻa e Kōvití. Ko e ngaahi faingamālie ke ako mo fakaangaanga ʻi ʻapí ko e ngaahi taimi ia ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ai ke ofi ange ki hotau Fakamoʻuí.

“Neongo ne ʻikai ke u tupu hake ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ka naʻá ku ʻalu ki he lotú mo ʻeku ongomātuʻá. ʻOku ou manatuʻi maʻu pē ʻa e talamai ʻe heʻeku tangataʻeikí ki homau fāmilí, ʻKapau te ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí, ʻe faingamālie ʻa e meʻa kotoa pē.ʼ”

ʻOku ʻilo ʻe Tai ʻi he Siasí ʻoku ʻikai makehe ʻa e tūkunga ʻokú ne ʻi aí, pea, ko ʻene moʻui ʻaki ʻa e tuí, ʻokú ne pehē ʻokú ne “feinga pē ke anga ki ha faʻahinga liliu pē ʻoku fie maʻu ke fakahoko. . . . Kuo mau mohu tāpuekina ʻi homau ngaahi taimi faingataʻaʻiá.”