2023
Tataki ʻe he Laumālié, ʻi he Foʻi Laka Kotoa pē
Sānuali 2023


Ngaahi Peesi Fakalotofonua

Tataki ʻe he Laumālié, ʻi he Foʻi Laka Kotoa pē

Ne fiefia e kāingalotu Nuʻusila ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taimi ne fakapapauʻi mai ai ʻe hotau palōfitá ʻe toe langa ha temipale ʻe taha ʻi ʻAokalaní. Ne fakataimitēpileʻi hono kātoangaʻi e tanupou ki he temipale foʻoú ki Sune ʻo e 2020, pea naʻe kamata leva he ngaahi māhina kimuʻá hono palani ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻa e meʻa fakahisitōlia ko ʻení.

Ko ha konga mahuʻinga ki ha faʻahinga fakatahaʻanga pē ʻa e Siasí ʻa e mūsika ʻoku toputapú pea naʻe kole ʻe he kau kouʻotineita ʻo e polokalamá ni kia Sisitā ʻAteli Ui Lepa mei he Uooti Henitasoni Siteiki Uesi Hapá ke ne tataki ha kuaea makehe ki he polokalama ko ʻení.

ʻOku pehē ʻe ʻAteli, “Ne u kiʻi makiʻikiʻi ʻi heʻeku fakakaukau mahalo ʻoku ʻikai pē ke toe maʻu ha taha ia! Ka ne u ongoʻi houngaʻia mo tāpuekina ʻaupito.”

Ko e fuofua fatongia ʻo ʻAtelí ke kumi e foʻi hiva totonu ki he polokalamá. Naʻá ne fekumi ʻi he ʻinitanetí ha laʻi hiva ʻoku feʻungá, ka naʻe mahino ki ai ko ia pē te ne fokotuʻutuʻu e hivá. Ko e ola ʻo ʻene ngāué ko hono fokotuʻutuʻu lelei ʻo e foʻi himi manakoa, Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá.

Hoko ki aí, ko hano fakatahatahaʻi mai ha kuaea.

ʻI he taimi ko ʻení, ne tāpuni ai ʻa Nuʻusila makatuʻunga mei he mahaki fakaʻauha ʻo e COVID-19, pea taʻofi kotoa mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. ʻOku pehē ʻe ʻAteli, “Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha taha ia pe ko e hā e fuoloa hono fiemaʻu ke mau ‘nofo malú’, ka kuo pau foki ke fakahoko e kātoanga ia ki hono tanupou ʻo e temipalé.” Naʻe fiemaʻu ke ne fakakaukauʻi ha faʻahinga meʻa ke fetongi ʻaki e kuaea ʻe hiva hangatonú.

Ne fakatotolo ʻe ʻAteli ki ha founga ʻe malava ai ʻo fokotuʻutuʻu ha kuaea ʻe fakafou atu ʻi he ʻinitanetí pea naʻe fakahā ange kiate ia ko e faʻahinga founga ko ʻení ʻe laulau houa mo lau afe hono fakamolé. Ne hoko ia ko ha ongoongo fakamamahi, ʻa ia ne angamaheni ʻaki ke faʻa loto-foʻi ai ʻa ʻAteli, ka naʻe makehe e taimi ia ko ʻení. Naʻá ne pehē, ʻi he taimi ko ʻení, “naʻe ʻikai ko ʻemau teuteú ki faʻahinga taha pē, ka ko e teuteu maʻá e ʻEikí.”

Naʻá ne vilitaki atu pē ʻo kole tokoni ki ha taha faʻu faiva kei talavou mo faihiva ʻi hono siteikí: Ko Brother ʻEnitoni Pata. Neongo ne ʻikai fakapapauʻi ʻe ʻEnitoni e founga ke fakahoko ai ha kuaea ʻi he ʻinitanetí, ka ʻoku pehē ʻe ʻAteli naʻe hanga ʻe he pole ko ʻení ʻo “tohoakiʻi ʻene tokangá. Naʻá ne loto ke fakahoko ia.”

Naʻá na kamata ngāue leva ki ai.

Naʻá na ʻiloʻi he ʻikai ke lava ʻo fai ha ako hiva koeʻuhi ko e fakataputapuí, ko ia naʻá na hiki e ngaahi meʻaleá mo e fahaʻi takitaha mei he fokotuʻutuʻu ʻa ʻAtelí ke ʻave ki he kau hivá ke nau ako pē mei honau ʻapí. Naʻá na fetuʻutaki holo leva ke maʻu ha kau hiva ki he kuaea ʻi he ʻinitanetí.

Ko hono hokó, neongo naʻe ʻikai ke fai ha ako hiva ka naʻá na loto ke fakapapauʻi naʻe tonu hono ako ʻe he kau hivá ʻenau kongá. Ne pau foki ke na toe vakai ki ha founga ke hiki e leʻo takitaha ʻo e kau hivá, anga hono fakatahatahaʻi e ngaahi leʻo ne hikí, mo hono faʻu ha foʻi vitiō ʻe lava ke fakamafola he ʻaho ko ia ʻe kātoangaʻi ai hono tanupou ʻo e temipalé.

Kia ʻAteli mo ʻEnitoní, ne hoko ʻeni ko ha ngāue ne tuku ke “tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí”1. Ka naʻá na fekumi ʻi he Google mo e ngaahi ako hiva ʻi he YouTube, pea ngāue loto-toʻa neongo e ngaahi faingataʻa kotoa ne na fepaki mo iá.

Ne toe faingataʻa foki mo e aʻusia ko ʻení ki he kuaeá. Ke maʻu ha taimi feʻunga ke fai ai hano fakatonutonú, naʻe uike pē ʻe 3 e ako ʻe he kau hivá ʻenau kongá, pea nau takitaha hiki mai fakatouʻosi e leʻó mo ha vitiō. Ne fuʻu faingataʻa e meʻá ni ia ki ha niʻihi. ʻOku pehē ʻe ʻAteli, “Ne kole mai ha niʻihi pe ʻe lava ke nau mālōlō kinautolu he ʻoku ʻikai ke nau leʻo lelei.” Ne fiefia ha kau hiva ʻe niʻihi ki hono hiki honau leʻó, kae ʻikai loto ke faitaaʻi kinautolu, pea tokolahi mo ha niʻihi ne ʻikai ke nau fiemālie ki hono ngāue ʻaki e meʻa fakatekinolosia ne fiemaʻú.

Ko kinautolu ko ia ne vilitaki atu peé ne ʻomi ʻenau hiva ne hikí kia ʻAteli, pea kamata leva ke ne fakatahatahaʻi kinautolu. ʻOku pehē ʻe ʻAteli, “Ne u ongoʻi mafasia he ʻikai ke lava ʻo kakato ʻeku kongá ki he taimi ne fiemaʻu ki aí. Ne u kole ki hoku husepānití ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”

Hili ha ngaahi houa mei ai, naʻe fakaʻohovale ha tā mai hano kaungāmeʻa mei Hauaiʻi. Ne fakahā ange ʻe ʻAteli ki hono kaungāmeʻá e faingataʻa ʻokú ne fepaki mo ia ki hono ʻai ha kuaea ʻi he ʻinitanetí, peá ne talaange, “Te u lava ʻo tokoniʻi koe.”

Ne tā mai ʻa e kaungāmeʻa ko ʻení—ko Militoni Kaka—he ʻaho hono hokó ʻo fakahā ange ko ʻene pule ko ia ʻi he Senitā Faiva Faka-Polinisiá, ʻa ia ne kau mo ia ʻi he fakataputapuí, kuó ne fakangofua ia ke ne ngāue ʻi ha uike ʻe ua ki he foʻi ngāue makehe ko ʻení mo ʻAteli. Ne houngaʻia moʻoni ʻa ʻAteli he meʻá ni ʻo ʻave ai ha pōpoaki fakamālō ki he pule ʻo Militoní, pea naʻá ne tali mai ko e konga pē ʻeni e tokoni ʻa e Senitā Faiva Faka-Polinisiá “maʻa homau kāinga Maulí.”

Ne ngāue fakataha ʻa Militoni mo ʻAteli mo ʻEnitoni, pea faifai ne lava ai ʻo fakatahatahaʻi kotoa e ngaahi hiki ʻo e leʻó mo e vitioó. Naʻe maau ke tuku atu ʻa e foʻi vitiō ki he kuaea ʻi he ʻinitanetí ki hono kātoangaʻi ʻa e tanupou ʻo e temipalé.

ʻOku pehē ʻe ʻAteli ʻi heʻene fakakaukau atu ki he fakahoko fatongia fakaʻosi ʻa e kuaeá ʻi he ʻinitanetí, “Ne aofangatuku lelei ange ʻe ha kaungāmeʻa fafale ʻi he kuaeá ʻiate au:

“Ne ʻikai ke ngata pē ʻi heʻeku fanongo ki ha ngaahi leʻo fakaʻofoʻofá, ka ne u toe lava foki ʻo fanongo atu ki he tā pupuhá, loʻimatá, ngaahi pō ʻo e taʻemamohé, lotú, ʻofá, tuí mo e talangofua kuo fakahoko ke hoko ai e misi ko ʻení.’”

ʻOku poupou ki ai ʻa ʻAteli ʻo ne pehē, “Ko e ongo pehē pē ne u maʻú.”

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. 1 Nīfai 4:6.