Seminelí
Lēsoni 57: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50


Lēsoni 57

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50

Talateú

ʻI he tūʻuta ʻa Siosefa Sāmita ʻi Ketilani, ʻOhaioó, naʻá ne ʻilo ai “kuo ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ngali kehe mo e ngaahi laumālie hala ʻi he lotolotonga” ʻo e Kāingalotu ʻe niʻihi. Naʻá ne kamata ke faiako “tokanga mo … poto” ke ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení (vakai, History of the Church, 1:146). Ne foki mai ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati mei ha ngāue fakafaifekau pea ʻiloʻi ʻa e ʻulungaanga tatau pē ʻi he ngaahi kolo ʻo e Siasí mavahe mei Ketilaní. Naʻá ne ʻalu mo e kaumātuʻa kehe kia Siosefa Sāmita ke maʻu ha fakahinohino (vakai, History of the Church, 1:170). ʻI Mē ʻo e 1831, naʻe fehuʻi ʻa e Palōfitá ki he ʻEikí pea maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ʻi he fakahā ko ʻení, ke akoʻi mo maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:1–9

ʻOku fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he kaumātuʻa ʻo e Siasí fekauʻaki mo e laumālie kākaá

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ki haʻanau kau atu ki ha houalotu sākalamēniti ʻoku tuʻu ai ʻa e Kāingalotu kakai lalahi ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻi he ngaahi seá pea lea leʻolahi, kae teka holo e niʻihi kehe ʻi he falikí.

  • Ko e hā nai e meʻa te ke ongoʻí? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe hoko ki he Laumālié ʻi he ngaahi tūkunga peheé? (Fakapapauʻi ʻoku ʻikai hoko ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení ko hano fakaangaʻi ʻo e ngaahi tui fakalotu ʻoku kau ai ʻa e kakaí ʻi he faʻahinga ʻekitivitī peheé.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he fuofua tūʻuta ʻa Siosefa Sāmita ʻi Ketilaní, naʻá ne vakai ai kuo kākaaʻi ha niʻihi ʻo e Kāingalotú lolotonga ha taimi ne ʻikai ʻi ai hanau taki. Ko hono olá, “kuo ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ngali kehe mo ha laumālie hala ʻi [honau] lotolotongá” (History of the Church, 1:146). Kuo fakafeʻiloaki ʻe he kau mēmipa foʻou ʻi he feituʻu Ketilaní ha ngaahi ʻekitivitī ngali kehe, leʻolahi, mo puputuʻu ki heʻenau lotú. Naʻe ueʻi ʻe he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ongo fakaeloto ʻo e kakaí, ka naʻe ʻikai ke nau langaki moʻui. Ne ʻikai mahino ki he kaumātuʻa ʻe niʻihi ʻo e Siasí e meʻa naʻe hokó, ko ia ne nau kolea ai ha faleʻi mei he Palōfitá. Naʻá ne fehuʻi ki he ʻEikí pea maʻu ha fakahā te ne tokoniʻi e Kāingalotú ke nau fefakamaamaʻaki ʻi heʻenau akoʻi mo ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he maʻuʻanga e ivi tākiekina ko ʻení ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.

  • Ko e hā e maʻuʻanga ivi tākiekina ko ʻení?

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe Sētane ke kākaaʻi ʻa e Kāingalotú?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:4–9, ʻo fekumi ki he fakatokanga ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e kakai ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻOhaioó.

  • Ko e hā e ngaahi lea ne fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakamatalaʻi ʻaki e niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e mālualoi? Ko e hā e founga ʻe foaki ai ʻe he mālualoí ha mālohi ki he filí?

  • Ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe hoko ki he kau mālualoí? (Vakai, T&F 50:6, 8.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:10–36

ʻOku fakahinohinoʻi e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki he founga hono akoʻi mo ako ʻaki e Laumālié

Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke hoko ko ha faiako lelei ʻo e ongoongoleleí?

Ko e hā ʻoku fie maʻu ke hoko ai ko ha tokotaha ako lelei ʻo e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi e kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Hiki ʻenau ngaahi poini mahuʻingá ʻi he palakipoé ʻi lalo he fehuʻi takitaha. Vahevahe leva e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Fakaafeʻi ha kulupu ʻe taha ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–20, ʻo kumi e ngaahi tali ki he ʻuluaki fehuʻí. Fakaafeʻi e kulupu ʻe tahá ke lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–20, ʻo kumi e ngaahi tali ki he fehuʻi hono uá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ke nau vahevahe e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha konga ʻo hono akoʻi mo ako e ongoongoleleí ʻoku toutou ʻasi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (Ko e fie maʻu ʻa e laumālié.)

  • Ko e hā e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakamatala ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:14? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Fakafiemālié pea ʻoku akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke akoʻi e ongoongoleleí “ʻi he Laumālié”? (T&F 50:14). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke faiako “ʻi ha founga kehe”? (T&F 50:17).

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻu ke akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí. Te nau ala fakakaukau ki he akoʻi ʻi ʻapí, honau kaungāmeʻá, seminelí, lotú, pe ko e kau faiako fakaʻapí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ha aʻusia ne nau maʻu ʻi heʻenau ongoʻi ne tataki kinautolu ʻe he Laumālié ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí pe ko hono vahevahe ʻenau fakamoʻoní.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “maʻu [ʻa e folofola ʻo e moʻoní] ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní”? (T&F 50:19). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ia ʻi “ha toe founga kehe”? (T&F 50:19).

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe lelei ange hono maʻu ʻo e ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻi he Laumālié?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e talanoa ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Siaki H. Kousilini ʻo e Kau Fitungofulú. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke lelei ange ʻetau maʻu e folofola ʻo e moʻoní ʻi he Laumālié.

ʻĪmisi
ʻEletā Jack H. Goaslind

“Ko e toko fiha ʻo kimoutolu kuo ‘tangutu fakapikopiko’ lolotonga e houalotu sākalamēnití? ʻOku mou ʻiloʻi e fakafōtunga ko iá: punou hifo ki muʻa, hili e kumukumú ʻi he ongo nimá, tuʻu ho ongo tuiʻi nimá ʻi he tuí ʻo siofi ʻa e falikí. Kuo mou fakakaukau nai ko hoʻo fili pē ʻoku mālie ʻa e fakatahá pe ʻikai? …

“Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko e moihuú ‘ko ha fatongia fakafoʻituitui, pea neongo pe ko e hā ʻoku lea ʻaki mei he tuʻunga malangá, kapau ʻoku fie maʻu ʻe ha taha ke moihū ki he ʻEikí ʻi he laumālie mo e moʻoní, te ne lava ʻo fai ia. … Kapau ʻoku ʻikai ola lelei ʻa e fakatahaʻangá kiate koe, kuó ke tō. He ʻikai lava ha taha ʻo lotu maʻau; kuo pau ke ke fai pē ʻa hoʻo tatali ki he ʻEikí.’ (Ensign, Jan. 1978, p. 5.)

“Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha toʻu tupu ʻe taha e founga naʻá ne ʻuluaki aʻusia ai ʻa e laumālie ʻo e moihuú. Naʻá ne mālohi he siasí ʻi hono ngaahi taʻu ʻi he Lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné. ʻI heʻene ʻalu ki he houalotu sākalamēnití, naʻá ne faʻa tangutu ʻi he tafaʻaki ki muí mo ha kulupu ʻo hono kaungāmeʻá, pea naʻe ʻikai ke ne hoko ko ha sīpinga ʻo e ʻapasiá. Ka ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻá ne kiʻi tōmui mai ai, pea naʻe ʻikai ha sea ʻi he tafaʻaki hono kaungāmeʻá. Naʻá ne tangutu toko taha pē, pea ko e fuofua taimi ia ʻi heʻene moʻuí naʻá ne kuikui ai hono matá lolotonga e lotú, hiva e ngaahi himí, naʻá ne fanongo ki he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, pea naʻá ne tokanga ki he kau leá. Naʻá ne tangi ʻi he aʻu ki he konga ki loto ʻo e ʻuluaki leá. ʻI heʻene maá, naʻá ne vakavakai fakalelei holo; ne ʻikai ha toe taha ʻe tangi. Naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa naʻe hoko kiate iá, ka naʻe liliu ʻe he aʻusiá ʻene moʻuí. Naʻe kamata ʻi he lolotonga e fakataha ko iá ʻa ʻene teuteu fakalaumālie ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ongoʻi ha meʻa, pea meʻa mālié, naʻá ne ngāue pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongo ko iá” (“Yagottawanna,” Ensign, May 1991, 46).

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe pe konga fē ʻo e talanoa ko ʻení naʻe ongo kiate kinautolú. Hili ha vahevahe ʻa ha niʻihi toko siʻi, mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau hiki ha founga pau ʻe taha te nau lava ʻo fakaleleiʻi ʻi heʻenau feinga ke ako ʻi he Laumālié.

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau lava ʻo fakapapauʻi ai ʻoku akoʻi mo ako ʻaki e Laumālié. Hili iá pea fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:21–22, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e founga ke fakahoko ʻaki ʻení.

  • Ko e hā ʻoku hoko ʻi heʻetau akoʻi mo ako ʻaki e Laumālié?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fakamāmaʻi … pea fiefia fakataha”? Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻeni?

  • ʻE founga fēfē haʻo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–22? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau faiako mo ako ʻaki e Laumālié, ʻoku tau femahinoʻaki pea ʻoku fakamaamaʻi kitautolu pea fiefia fakataha. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:23–25 . Kole ange ke nau kumi ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa ʻoku hoko ʻi he faiako ʻa e kakaí ʻi he Laumālié mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he faiako mo ako ʻa e kakaí “ʻi ha founga kehe” (T&F 50:17). Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e akonaki ʻoku ʻikai fakamāmaʻí?

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e akonaki “ʻoku mei he ʻOtuá”? (T&F 50:24). Ko e hā e founga naʻá Ne folofola ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau maʻu ʻa e akonaki peheé?

  • Ko e hā e tokāteline ʻoku akoʻi mai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: Ko e meʻa ʻoku haʻu mei he ʻOtuá ʻokú ne fakamaama pea langaki moʻui, ka ko e meʻa ʻoku ʻikai ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ʻomi e puputuʻú mo e fakapoʻulí. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ha meʻa naʻá ke fanongo, mamata, pe aʻusia ne ʻikai ʻa e ʻOtuá? Naʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi iá?

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó te nau fanongo mo mamata ki ha ngaahi pōpoaki ʻoku fakataumuʻa ke maumauʻi ʻenau tuí. ʻE lava ke fakamālohia kinautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau ako he ʻaho ní mei he ngaahi pōpoaki ko iá. Mahalo te ke fie vahevahe ha meʻa naʻá ke aʻusia ʻi ha taimi ne tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālié ke ʻiloʻi ha pōpoaki naʻe ʻikai mei he ʻOtuá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:26–36 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo kau ki he mālohi mo e ngaahi fatongia ʻoku haʻu mo honau fakanofó. Naʻá Ne folofola kuo pau ke tokoni ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki he niʻihi kehé mo tauhi kinautolu ke maʻa. ʻI heʻenau fai iá, ʻe foaki ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻa e mālohi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi laumālie kākā hangē ko kinautolu naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻa e fakahā ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:37–46

ʻOku fakalotolahiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau hoko atu ke tupulaki ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni, pea naʻá Ne fakapapauʻi ange ʻokú Ne ʻiate kinautolu

Fakaʻaliʻali ange e fakatātā ʻo e Lotu Fakafāmilí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika. 112; vakai foki LDS.org). Tuhu ki he kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi tahá pea fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻĪmisi
Family Prayer
  • Te ke lava ʻo fakakaukau atu ki ha ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻení ʻi heʻene matuʻotuʻa angé? Ko e hā ʻoku hā mei he fakatātā ko ʻení ʻokú ne fokotuʻu mai te ne mateuteu ke ngāué?

  • Fakakaukau ki he ngāue kuo fakatatali mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau hangē ai ko e kiʻi tamasiʻi ko ʻení?

Fakamahinoʻi ange ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:37–40 ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí ki he niʻihi ʻo e kaumātuʻá ʻa ia ne nau ʻi ai ʻi hono maʻu ʻa e fakahā ko ʻení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e veesi 40. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻa ko ʻení.

  • Fakatatau ki he veesi 40, ko e hā naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ko e “fānau īkí”? Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau hangē ai ko e fānau īkí?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ke “tupulaki ʻi he angaʻofá”? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tupulaki “ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní”?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e Fakamoʻuí ke tau maʻú? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku finangalo e Fakamoʻuí ke tau tupulaki ʻi he angaʻofa pea ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:41–46. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he ngaahi lea ʻo e fakafiemālié mo e fakapapau naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻa ko ʻení pea mo kitautolu.

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻaʻaku ʻa kimoutolu”? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakapapau ko ʻení ke “ʻoua [te tau] manavahē”? (T&F 50:41).

  • Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kehe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ʻuhingamālie kiate koé?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi he lēsoni ʻo e ʻahó ni. Poupouʻi e kau akó ke akoʻi mo ako kakato ange ʻi he Laumālié.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50. Ko e founga naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ko ʻení

Naʻe fai ʻe ʻEletā Paʻale P. Pālati ha fakamatala ki hono lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ko ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fakamatala fakaikiiki taha ʻoku tau maʻu ki hono lau ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi fakahaá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati:

ʻĪmisi
Parley P. Pratt

“Naʻe puʻaki māmālie ʻa e foʻi sētesi kotoa pē mo mātuʻaki mahino, ʻo kiʻi mālōlō ʻi he ngataʻanga ʻo e foʻi sētesi takitaha, ʻo lōloa feʻunga ke lava ʻo hiki ʻe ha tokotaha tohi angamaheni ʻi he founga tohinima lōloá.

“… Naʻe ʻikai ke toe momou, pe toe fakamanatu, pe toe lau tuʻo ua, kae lava ke hokohoko lelei ʻa e kaveingá; … pea naʻá ku ʻi ai ke mātātonu ʻi hono tala-kae-tohi ha ngaahi peesi ʻe niʻihi” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 62).

Hili hono lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi fakahaá, naʻá ne toe vakaiʻi maʻu pē ʻa e tatau kuo tohí, ʻo fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ke fai ha ngaahi liliu naʻe fie maʻu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50. Kuo ʻi ai “ha ngaahi fakakaukau ngali kehe mo e ngaahi laumālie kākā” ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione Uitemā ha niʻihi ʻo e “ngaahi fakakaukau ngali kehe mo e ngaahi laumālie kākaá” (History of the Church, 1:146) ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1831:

ʻĪmisi
John Whitmer

“Ne maʻu ʻe ha niʻhi ha ngaahi vīsone pea ʻikai lava ʻo tala e meʻa naʻa nau mamata ki aí, ne pehē ʻe ha niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e heletā ʻa Lēpaní, pea te nau toʻo ia [hangē ha sōtia ʻoku heka hoosi], ne hangē ha niʻihi ha ʻInitia ʻokú ne lolotonga tuʻusi e tumuʻaki ʻo ha ʻulu (scalping), ne fakaheheke ha niʻihi pe heke takai holo [ʻi he] falikí, ʻo hangē ha ngatá, ʻa ia ne nau ui ko e folau vaka ki he kau Leimaná, ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Mo ha ngaahi filioʻi taʻeʻaonga mo launoa kehe ʻa ia ne taʻengali, pea ʻikai ʻaonga ke fai ha lau ki ai” (Documents, Volume 1: July 1828, vol. 1 ʻo e Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 305).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–14, 17. Ko hono akoʻi ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he meʻa kuo pau ke tau fai kimuʻa pea tau lava ke faiako ʻaki e Laumālié:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Kuo pau ke tau ako ʻa e folofolá. Kuo pau ke tau ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. Kuo pau ke tau ako e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tau fakahoko lelei ia mo mahino. … ʻOku tomuʻa fie maʻu ʻa e mateuteú ki hono faiako ʻaki e Laumālié” (“Teaching and Learning by the Spirit,” Ensign, Mar. 1997, 10).

Ne ʻomi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ʻilo mo e fakahinohino ke tokoni ke tau faiako ʻaki e Laumālié:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

ʻOku maʻu ʻe he tokāteliné ʻa hono mālohí ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoní. …

Koeʻuhí ko ʻetau fie maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ai ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakalaka atu mei hono akoʻi pē ʻo e tokāteline moʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoní. ʻOku tau fakaafeʻi Ia ke Ne fakapapauʻi mai e meʻa ʻoku tau akoʻí ʻaki ʻetau fakaʻehiʻehi mei he fakamahamahaló pe fakaʻuhinga fakatāutahá. ʻE faingataʻa ke fai ʻeni. ʻOkú ke ʻofa ʻi he tokotaha ʻokú ke feinga ke tākiekina ki he leleí. Mahalo naʻe ʻikai ke ne tali ʻe ia e tokāteline naʻá ne ʻuluaki fanongo aí. ʻOku tau fie ʻahiʻahiʻi foki ha meʻa foʻou pe fakaofo. Ka ʻoku tau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau takaua ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ke akoʻi pē ʻa e tokāteline moʻoní” (“Teaching True Doctrine,” Ensign, Apr. 2009, 6).

Naʻe fakatātaaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faikehekehe ʻi he faiako ʻaki e Laumālié mo e faiako ʻaki hotau potó:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne vahe mai ai ha ngāue ke u fakahoko ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotoloto ʻa ia naʻe tatau mo ha Palesiteni Fakaʻēliá. …

“ʻI ha Sāpate ʻe taha … ne u ʻaʻahi ai ki [ha] fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻa ha kolo ʻa ia naʻe fai feinga ai ha taki lakanga fakataulaʻeiki Mekisikou taʻe ako ke fahoko e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe hā mahino e ongo moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni ki heʻene moʻuí. Ne u fakatokangaʻi ʻene holi fakamātoato ke fakahoko mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe mahuʻinga fau ia ki hono ngaahi tokoua ʻokú ne ʻofa aí. Naʻá ne laukonga mei he tohi lēsoní, ka ko hono ʻulungāngá naʻe tatau mo e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí pea mo kinautolu naʻá ne akoʻí. Naʻe hanga ʻe he ʻofa, fakamātoato mo e haohaoa ʻo e vilitaki ko iá, ʻo fakaʻatā e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafonu e lokí. …

“Hili iá ne u ʻaʻahi ki ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻi he uooti ne lotu ki ai hoku fāmilí. Ne fakahoko e lēsoní ʻe ha palōfesa poto mei ha ʻunivēsiti. Naʻe hā mahino e faikehekehe ʻo e kalasi ko iá mei he kalasi fakafiefia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki he kiʻi koló. naʻe hangē kiate au ne fili ʻe he faiakó, ʻi he ʻiloʻilo pau, ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ne taʻe mahino mo ha ngaahi sīpinga ne anga-kehe ke fakatupulaki ʻaki e tefito ne vahe angé—ko e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Ne u fakakaukau ai naʻá ne feinga ke fakaʻaongaʻi e faingamālie akoʻí ni ke ʻiloʻi ai ʻe he kalasí ʻene ʻilo lahí. … Hangē ne ʻikai feinga ia ke fakahoko mai e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻo hangē ko e taki lakanga fakataulaʻeiki anga fakatōkilaló. …

“… Naʻe ʻaonga ʻa e ʻulungaanga fakatōkilalo ʻo e taki lakanga fakataulaʻeiki Mekisikoú ki hono fakaʻaongaʻi ia ko ha meʻangāue ke fakahoko mai ai ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, 11 Aug. 1998], 10–11, LDS.org).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:19–20. Ko hono maʻu ia ʻi he Laumālié

Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku ʻi ai hotau fatongia mahuʻinga ʻi hono fakapapauʻi pe ʻoku akoʻi pe ʻikai ʻe ha tokotaha lea ʻaki ʻa e Laumālié:

ʻĪmisi
Palesiteni J. Reuben Clark Jr

“Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau leá ʻo fakatatau ‘ki hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní’ ʻi he taimi ko ia ‘ʻoku ueʻi [mo kitautolu foki] ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.’

“ʻOku hiki leva meiate kinautolu ʻa e fatongiá kiate kitautolu ke tau fakapapauʻi ia ʻi he taimi ʻoku nau lea aí” (“Where Are Church Leaders’ Words Entitiled to Claim of Scripture?” Church News, July 31, 1954, 9).

Naʻe lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fatongia ʻo e kau akó ke nau ako leleí:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“Ko e lahi ange hono lau ʻe he kalasí ʻenau laukonga ne vahe angé, ko e lahi ange ia ʻenau ʻomi ʻenau folofolá ki he kalasí, pea ko e lahi ange ʻenau aleaʻi e ʻuhinga moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí, ko e lahi ange honau ivi fakalaumālié, tupulakí, mo e fiefiá ʻi heʻenau feinga ke fakaleleiʻi ʻenau hohaʻa mo e faingataʻa fakatāutahá” (“Teaching by the Spirit,” Ensign, Jan. 1989, 15).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe A. Lousa Melile, palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻa e mahuʻinga ʻo e fie maʻu ke tau ako ʻaki e Laumālié:

ʻĪmisi
A. Roger Merrill

“Kuo kamata ke mahino lelei ange kiate au hono mahuʻinga fau ke maʻu ʻaki ia ʻi he Laumālié. ʻOku tau faʻa tokanga taha ki he mahuʻinga ʻo e faiako ʻaki e Laumālié. Ka ʻoku fie maʻu ke manatuʻi kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke mahuʻinga tatau pē lahi ange ʻi hono maʻu ʻi he Laumālié. (Vakai,T&F 50:17–22.)” (“Receiving by the Spirit,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 93).

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Siaki H. Kousilini ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ko ʻení ke fakamahinoʻi ʻoku tau takitaha malava ke fili pe ʻoku tau ako pe ʻikai ʻaki e Laumālié:

ʻĪmisi
ʻEletā Jack H. Goaslind

“ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne u fanongo ai kau ki ha tangata lelei naʻe fakamatalaʻi hono ʻulungāngá ʻi hono fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei e lea tuku ʻo e konifelenisi lahí. Ko ha hoʻatā ʻafu ia, pea ko e fakataha hono nima ʻeni kuó ne ʻalu ki aí. Naʻá ne tangutu ʻi he falefakatoló, pea naʻe faʻa faingofua ke takihalaʻi ʻene fakakaukaú. Naʻá ne fakatokangaʻi ha tangata naʻe tangutu ʻi loto-mālie ʻa ia kuó ne mohe pea tō hono ʻulú ki mui mo fakamanga hono ngutú. Naʻá ne fakakaukau ai kapau naʻe ʻi he funga fale ʻo e Tāpanekalé, te ne lava ʻo fakatooki hifo ha foʻi ʻaʻanu ke tō tonu pē ʻi he ngutu ʻo e tangata mohe ko iá. Ko ha fakakaukau nāunauʻia ia! Hili e fakatahá, naʻá ne fanongo ki ha talanoa ʻa ha ongo tangata fekauʻaki mo ʻena ngaahi ongó lolotonga e lea ʻa Palesiteni Makeí. Ne ʻilonga naʻe ueʻi kinaua ʻi he meʻa kuó na fanongoá. Naʻá ne pehē loto pē, Naʻe maʻu ʻe he ongo tangata ʻe toko ua ko ʻení ha aʻusia fakalaumālie maʻongoʻonga, pea ko e hā nai ʻeku meʻa naʻe faí? Naʻá ku fakakaukau ki hono fakatooki ʻo ha foʻi ʻaʻanu mei he ʻató!” (“Yagottawanna,” Ensign, May 1991, 46).