Seminelí
Lēsoni 69: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–19


Lēsoni 69

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–19

Talateú

ʻI he ʻaho 27 ʻo ʻAokosi 1831, ne toki foki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá ki ʻOhaiō mei heʻenau fononga ke fakatapui ʻa e kelekelé mo e tuʻuʻanga ʻo e temipalé ʻi Saioné, pe ko Tauʻatāina, Mīsulí. Lolotonga e fononga mo e foki mei Mīsulí, naʻe ʻi ai ha fetōʻaki ʻi ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá pea aʻusia ha ngaahi ongo fakakikihi, ka ko e tokolahi tahá ne nau lava ʻo fefakamolemoleʻaki. ʻI he ʻaho 11 ʻo Sepitemá, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64. ʻOku akoʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–19, ʻa ia ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí ki Heʻene finangalo ke fakamolemoleʻi ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOkú Ne fekauʻi foki ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fefakamolemoleʻaki.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni 70 ha faingamālie ki ha ongo tamaiki ako ke faiako. Kapau kuo teʻeki ke ke fai ia, mahalo te ke fie fili he taimí ni ha ongo tamaiki ako pea ʻoange kiate kinaua ha ngaahi tatau ʻo e ngaahi konga pau ʻo e lēsoni 70 ke lava ke na teuteu.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–7

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻá ʻa ʻEne finangalo ke fakamolemoleʻí

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi loto mamahi ai koeʻuhí ko e ngaahi lea pe tōʻonga ʻa ha taha kehe?

Naʻá ke tali fēfē ʻi he tūkunga ko iá?

Kamata e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé.

Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64, ʻi he founga tali ki hono fakamamahiʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64 ʻi he ʻaho 11 Sepitema, 1831, fakafuofua ki ha uike ʻe ua hili ʻene foki mo ha kulupu ʻo ha kaumātuʻa ki ʻOhaiō mei Tauʻatāina, Mīsuli. Naʻe aʻusia ʻe he kaumātuʻa ko ʻení mo ha Kāingalotu kehe ʻo e Siasí ha ngaahi faingataʻa koeʻuhí ko e ngaahi fetaʻemahinoʻaki mo e ngaahi ongo fakakikihi ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kulupú. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu kuo fai angahala” (T&F 64:3).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–4, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe tali ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu kuo faiangahalá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau ʻiloʻí.

  • Ko e hā e founga naʻe folofola ʻa e ʻEikí te Ne tali ʻaki ki he Kāingalotu ʻo e Siasí kuo faiangahalá?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi tali ko ʻení kiate kitautolu fekauʻaki mo e ʻEikí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ʻofa mamahi, faʻa fakamolemole, mo manavaʻofa ʻa e ʻEikí. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā nai naʻe mahuʻinga ai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki he Kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau aʻusia ʻa e ngaahi fetaʻemahinoʻakí koeʻuhí ko e ngaahi faikehekehé mo e loto tāngiá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa e moʻoni ko ʻeni kau ki he Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ʻení, kuo kamata ke fakaangaʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻe he Kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí, kau ai ha niʻihi ʻo e kaumātuʻa ʻa ia naʻe fononga mo iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:5–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kau kia Siosefa Sāmitá. Kimuʻa pea lau ʻa e tokotaha akó, fakamatalaʻi ange ko e kumi ha faingamālie ke tukuakiʻi ai ha taha, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he veesi 6, ko e kumi ha fehalaaki ʻa ha taha.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kau kia Siosefa Sāmitá? (Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí pea ko e tamaioʻeiki ia ʻa e ʻEikí. Ne kumi ʻe he kakaí ʻe niʻihi ha fehalaaki ʻa Siosefa.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:7, ʻo kumi ha toe meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kau kia Siosefa Sāmita.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení kau kia Siosefa Sāmitá? (Naʻe fai angahala ʻa Siosefa Sāmita, ka naʻe loto fiemālie ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻi ia. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e potufolofola ko ʻení, te ke fie fakamahinoʻi ange ne ʻi ai ʻa e ngaahi vaivai ʻo Siosefa Sāmita hangē pē ko e kakai kotoa pea fie maʻu ke fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻEikí maʻa ʻene ngaahi angahalá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne halaia ʻi he ngaahi angahala mamafa.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e fakamolemole ʻa e ʻEikí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:8–19

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau fefakamolemoleʻaki

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha ngata huhu kona ʻoku nofo ʻi homou feituʻú pe ko ha fakatātā ʻo ha mataʻi lavea naʻe fakatupu ʻe hano uʻu ʻe ha ngata huhu kona.

  • ʻIkai ngata pē ʻi he ongoʻi ʻa e mamahi fakaesinó, ko e hā e ngaahi ongo fakaeloto ʻokú ke pehē te ke ongoʻi kapau kuo uʻu koe ʻe ha ngata huhu kona?

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ʻe ha taha ʻi he tūkunga ko ʻení ʻo (1) tuli ʻa e ngatá pea tāmateʻi ia ʻi heʻene ʻitá pe manavaheé, pe (2) fai ha ngāue ʻi he taimi pē ko iá ke toʻo ʻa e koná mei hono sinó.

  • Ko e fē ʻi he ongo founga ʻe ua ko ʻení ʻokú ke pehē ʻoku fakapotopoto angé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke fakafehoanaki ʻa e ngaahi fili ʻa ha taha hili hono maʻu ha uʻu koná ki heʻetau ngaahi fili ʻi heʻetau ongoʻi loto mamahi koeʻuhí ko e ngaahi lea pe tōʻonga ʻa ha taha kehe. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi nunuʻa naʻe fehangahangai mo ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa e ʻEikí koeʻuhí ne nau fakafisi ke fefakamolemoleʻaki. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 8? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fakafisi ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻomi ai ha faingataʻa kiate kitautolu. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau lea pē ʻanautolu ʻi heʻenau folofolá.)

  • Ko e hā e founga ʻe lava ke faingataʻaʻia (pe loto mamahi) ai ha taha ʻi he ʻikai ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé? Ko e hā e founga ʻoku hangē ai ʻeni ko e ngaahi nunuʻa ʻo ha taha ʻokú ne tuli ha ngata kuó ne uʻu iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:9. Fakaafeʻi e kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ha toe nunuʻa ʻe taha ʻo e ʻikai ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.

  • Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā ha toe nunuʻa ʻe taha ʻo e fakafisi ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé? (Kapau he ʻikai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau tuʻu halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Tohi ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Te ke fie kole ki ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita E. Soleniseni ʻo e Kau Fitungofulú, ko ha konga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení:

ʻĪmisi
ʻEletā David E. Sorensen

“ʻE lava ke faingataʻa ʻaupito ki ha taha ke ne fakamolemoleʻi ʻa e kovi kuo fai maí, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau fakaava hake ai ha kahaʻu lelei ange kiate kitautolu. Kuo ʻikai leva ke toe hanga ʻe he faikovi mai ʻa ha taha ʻo puleʻi ʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu ke tau fili ʻa e founga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé, ʻoku ʻikai ke kei hanga ʻe he ngaahi palopalema ʻo e kuohilí ʻo puleʻi hotau ikuʻangá pea ʻe lava ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he kahaʻú mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó” (“Forgiveness Will Change Bitterness to Love,” Ensign pe Liahona, May 2003, 12).

Ke tokoni ke ʻiloʻi pea fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē, lau ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení pea fai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku muimui aí:

  1. ʻOku loto mamahi mo ongoʻi mā ha finemui hili ia haʻane ʻilo kuo fakamafola ʻe ha niʻihi ʻo hono toʻú ha lau kau kiate ia. ʻOku kole fakamolemole ha niʻihi ʻo e toʻu ko ʻení kimui ange ai, kae ʻikai ha niʻihi kehe. ʻOku fakamolemoleʻi ʻe he finemuí ʻa kinautolu ne kole fakamolemolé, ka ʻokú ne maʻu ha loto ʻita ki he niʻihi kehé.

    Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10–11. Kole ange ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo e sīpinga kuó ke laú.

    • Ko e hā e fekau ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he veesi 10? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e fekau ko ʻení: ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.)

    • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e fekau ko ʻení mo e finemui ʻi he sīpingá? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē, tatau ai pē pe ʻoku nau kole fakamolemole ʻi heʻenau ngaahi fai halá pe ʻikai?

  2. ʻOku talangataʻa ha talavou ki ha fekau. ʻOkú ne lotu ke maʻu ha fakamolemole pea aleaʻi ʻa e palopalemá mo ʻene pīsopé. Ka neongo ia, neongo ke fakapapauʻi ange ʻe he pīsopé ki he talavoú ni kuó ne fakatomala kakató, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e ongoʻi taʻefeʻunga ʻa e talavoú koeʻuhí ko e angahala ko ʻeni ʻi he kuo hilí.

    • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e fekau ke fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa peé mo e talavou ʻi he sīpinga ko ʻení? Ko e hā kuo pau ai ke tau fakamolemoleʻi kitautolú?

  3. ʻOku ongoʻi loto mamahi mo puputuʻu ha finemui koeʻuhí ko e ngaahi tōʻonga ʻa ʻene tamaí. Kuó ne liʻaki hono fāmilí. Kimuʻa peá ne mavahé, naʻe hāhāmolofia ke ne fakahaaʻi ha ʻofa ki he fāmilí pea naʻe faʻa angakovi. ʻOku ʻikai mahino kiate ia e ʻuhinga naʻe anga pehē ai ʻa ʻene tamaí, pea ʻokú ne ongoʻi ʻita kiate ia. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku totonu ke ne feinga ke fakamolemoleʻi ia, ka ʻokú ne pehē he ʻikai ke ne lava.

    • ʻE lava ke tokoni fēfē ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 11 ke fakamolemoleʻi ʻe he finemui ko ʻení ʻa ʻene tamaí? ʻOku tokoni fēfē ia ke tau tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e fakamaau kiate kinautolu kuo nau fakamamahiʻi kitautolú?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fie maʻu ke nau fakamolemoleʻi. Fakahaaʻi ange ʻe lava ke mātuʻaki faingataʻa ʻaupito ʻi ha ngaahi taimi ke fakamolemoleʻi ha taha kehe. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ne fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he meʻa te nau lava ʻo fai kapau ʻoku faingataʻa ke nau fakamolemoleʻi ha taha.

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou kolea ki he ʻEikí ha ivi ke fakamolemole. … Mahalo he ʻikai ke faingofua, pea ʻikai vave ʻene hokó. Ka ʻo kapau te ke fekumi ki ai ʻi he loto fakamātoato mo tanumaki ia ʻe hoko ia” (“Of You It Is Required to Forgive,” Ensign, June 1991, 5).

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau faí ʻo kapau ʻoku faingataʻa ke tau fakamolemoleʻi ha taha? ʻOkú ke pehē ʻoku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe hono lotua ha nālohí ke tau fakamolemolé?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:12–14 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai fakaʻatā ʻe heʻetau fili ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé mei hono fatongia ʻaki ʻenau ngaahi ngāué. ʻOku nau kei haʻisia pē ki he ʻEikí ki he ngaahi hala kuo nau faí. ʻOku tau vakai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:15–17 17 naʻe fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ha toko ua pau ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻa ʻAisake Moalī mo ʻEtuate Pātilisi, koeʻuhí kuó na fakatomala mei heʻena ngaahi angahalá.

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi. Tuhu ki he ʻuluaki moʻoni naʻá ke hiki he palakipoé ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní: ʻOku ʻofa, faʻa fakamolemole, mo manavaʻofa ʻa e ʻEikí. Fakamoʻoni ange ʻi heʻetau fakamolemolé, ʻoku tau hangē ai ko e Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamolemolé kuo nau ako he ʻaho ní. ʻOange ha taimi ke nau tohi ʻa e meʻa te nau fai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení mo lekooti ha faʻahinga ongo kuo nau maʻu.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:8. ʻOku tau ʻomi ʻa e ngaahi faingataʻá kiate kitautolu ʻi he ʻikai ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita E. Soleniseni ʻo e Kau Fitungofulú ki ha ongo tangata naʻá na fakalaveaʻi kinaua mo ha niʻihi kehe tokolahi koeʻuhí ko ʻena taʻe loto fiemālie ke fakamolemolé:

ʻĪmisi
ʻEletā David E. Sorensen

“Ne u tupu hake ʻi ha kiʻi kolo faama he feituʻu ʻutá, ʻa ia naʻe hoko ʻa e vaí ai ko ʻenau koloa mahuʻinga tahá. ʻOku ou manatu ki hono toutou siofi, hohaʻa mo lotua ʻe he kakai homau koló ke tō mai ha ʻuhá, ngaahi tokoni mei he puleʻangá ke fuʻifuʻi ʻa e ngaahi ngoueʻangá, pea mo e vaí. …

“Tupu mei he ngaahi faingataʻa ʻo natulá, ne ʻikai faʻa fakahaaʻi ai ʻe he kakai ʻe niʻihi honau ʻulungaanga lelei tahá. Naʻe faʻa fekeʻikeʻi ai ʻa e kau ngoué kapau naʻe ʻave ʻe ha taha ʻene vaí ʻo fuʻu lahi mei he tānakiʻanga vaí. Ko e founga ia naʻe kamata ʻaki ʻe ha ongo tangata naʻá na nofo ʻo ofi mai ki homau ʻapi he moʻungá, ʻa ia te u ui ko Seti mo Uate. Ne kamata ke fekeʻikeʻi ʻa e ongo kaungāʻapí ni ʻi he vai mei he luo tānakiʻanga vai ne na vahevahé. Naʻe tukunoaʻi pē ʻi he kamataʻangá, ka ʻi he fakalau ʻa e taʻú, naʻe fakaʻatā ai ʻe he ongo tangatá ke hoko ʻena taʻefemahinoʻakí ko ha fetāufehiʻaʻaki mo ha fekainaki—ʻo aʻu ʻo na fefakamanamanaʻaki.

“ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi Siulai, naʻe ongoʻi ʻe he ongo tangatá ni ʻokú na fakatou nounou ʻi he vaí. Naʻá na takitaha ʻalu atu ki he luó ke vakai pe ko e hā kuo hokó, mo e fakakaukau mahalo kovi pe naʻe kaihaʻasi ʻe he tokotaha ko eé ʻa e vaí. Naʻá na aʻu fakataha atu pē ki he matapā hūʻangá. Naʻá na fakafetongi heni ha ngaahi lea ʻita; pea hoko ʻo na fuhu. Ko ha tangata lahi mo ivi lahi ʻa Uate. Naʻe sino siʻisiʻi, kau fefeka mo loto lahi ʻa Seti. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e sāvolo naʻá na toʻó ko ha meʻa tau, ʻi he fakalalahi ʻa e fuhú. Naʻe taaʻi ai ʻe Uate e mata ʻo Setí ʻaki ʻa e sāvoló ʻo kui ai hono mata ʻe taha.

“Ne ʻosi mei ai ha ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu, ka naʻe ʻikai pē lava ʻe Seti ʻo fakangaloʻi pe fakamolemoleʻi. Naʻá ne tukulotoʻi ʻa e ʻita naʻá ne ongoʻi ʻi he mole hono matá, pea ne fakalalahi ange ʻa ʻene tāufehiʻá. ʻI he ʻaho ʻe taha, ne ʻalu ai ʻa Seti ki hono fale ki he fanga monumanú, toʻo hifo ʻa e meʻafaná mei hono tukuʻangá, heka ʻi heʻene hōsí, pea fononga atu ki he matapā hūʻanga ki he tānakiʻanga vaí. Naʻá ne fokotuʻu ha ʻā vahevahe ʻi he luo tānakiʻanga vaí ʻo liliu e tafe ʻa e vaí mei he faama ʻa Uaté, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe haʻu vavé ni ʻa Uate ke vakai ki he meʻa kuo hokó. Pea moulu leva ʻa Seti ki he loto vaó ʻo tatali ai. ʻI he ʻasi mai ʻa Uaté, naʻe fanaʻi ia ʻe Seti ʻo mate. Peá ne heka leva ki heʻene hōsí, foki ki hono ʻapí, pea tā ki he polisí ke fakahā kiate ia kuó ne fanaʻi ʻa Uate.

“Naʻe kau ʻeku tangataʻeikí ʻi hono kole ke kau ʻi he kau sula ke hopoʻi ʻa Seti ki he fakapoó. Naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻe he Tangataʻeikí ia koeʻuhí he naʻá ne hoko ko ha kaungāmeʻa fuoloa ʻo e ongo tangatá mo hona fāmilí. Naʻe hopoʻi ʻa Seti pea halaia ʻi he tāmaté pea tautea ke ngāue pōpula ki he mate.

“Hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe haʻu ʻa e uaifi ʻo Setí ki heʻeku tangataʻeikí ʻo kole pe te ne fakamoʻoni hingoa ʻi ha tohi tangi ki he kōvaná ke angaʻofa ki hono husepānití, ʻa ia kuo mahamahaki he taimí ni hili ʻene ngāue pōpula ʻi ha ngaahi taʻu lahi fau. Naʻe fakamoʻoni hingoa ʻa e Tangataʻeikí ʻi he tohi tangí. Hili ha ngaahi pō siʻi mei ai, ne tuʻu mai ha toko ua ʻo e ngaahi foha lalahi ʻo Uaté. Naʻá na ʻita mo loto-mamahi ʻaupito. Naʻá na pehē koeʻuhí ko e fakamoʻoni ʻa e Tangataʻeikí ʻi he tohi tangí, kuo fakamoʻoni ai pē mo ha niʻihi kehe tokolahi. Naʻá na kole ki he Tangataʻeikí ke toʻo hono hingoá mei he tohi tangí. Naʻá ne talaange ʻikai. Naʻá ne ongoʻi ko ha tangata fakatomala mo mahamahaki ʻa Seti. Kuo taʻu lahi ʻene faingataʻaʻia ʻi he fale pōpulá koeʻuhí ko e hia naʻá ne fai heʻene loto tāufehiʻá. Naʻá ne fie maʻu ke sio ʻoku ʻi ai ha meʻafakaʻeiki lelei ʻo Seti pea telio ia ʻi he tafaʻaki hono fāmilí.

“Naʻe tali ʻita mai leva ʻe he ongo foha ʻo Uaté ʻo pehē, ‘Kapau ʻe tukuange ia mei he pilīsoné, te ma fakapapauʻi ʻe hoko ha meʻa kiate ia mo hono fāmilí.’

“Naʻe faifai pea tukuange ʻa Seti pea fakaʻatā ke foki mai ki hono ʻapí ke mate ʻi hono fāmilí. Meʻa mālié, naʻe ʻikai ha toe fekainaki ʻi he ongo fāmilí. Naʻe faʻa laulau pē ʻeku tangataʻeikí he meʻapango ko e hanga ʻe he loto ʻita ʻa Seti mo Uaté, ko ha ongo kaungāʻapi mo e kaungāmeʻa lelei heʻena kei siʻí ʻo fakaʻauha ʻena moʻuí. Meʻa fakamamahi moʻoni ko e tuku e loto ʻita ʻo e momeniti ko iá ke iku ki he taʻe mapuleʻi kitá—ʻo iku ki he mole ʻa e moʻui ʻo e ongo tangatá—koeʻuhí pē ko e ʻikai ke na lava ʻo fefakamolemoleʻaki ʻi ha meʻi vai. …

“…ʻI he taimi ‘oku fakalaveaʻi ai kitautolu ʻe ha taha pe ko kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ʻoku lava ke lōmekina kitautolu ʻe he ongoʻi mamahi ko iá. ‘Oku lava ke hangē ʻoku mahuʻinga taha ʻa e mamahí pe ko e fakamaau taʻe totonu ko iá ‘i he māmaní pea ʻoku ʻikai toe fai ha fili ka ko e feinga ke sāuni. Ka ko Kalaisi, ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻokú Ne akoʻi ha founga lelei ange. ʻE lava pē ke faingataʻa ke fakamolemoleʻi ha taha koeʻuhí ko e maumau kuo nau fai kiate kitautolú, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau hanga atu ai ki ha kahaʻu lelei ange. Kuo ʻikai leva ke toe hanga ʻe he faikovi mai ʻa ha taha ʻo puleʻi ʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu ke tau fili ʻa e founga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé, ʻoku ʻikai kei hanga ʻe he ngaahi palopalema ʻo e kuo hilí ʻo puleʻi hotau ikuʻangá pea ʻe lava ke tukutaha ʻetau tokangá ki he kahaʻú mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó” (“Forgivness Will Change Bitterness,” Ensign, May 2003, 10–11, 12).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:12–14. “Ke mou ʻomi [ia] ki he ʻao ʻo e siasí”

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:12–14 ʻoku ʻikai fakaʻatā ʻe heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé kinautolu mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“Kapau naʻá ke tonuhia ka naʻe fai mai ha kovi kiate koe, ʻoua naʻá ke tukulotoʻi hoʻo fehiʻá, ʻo ʻita ki he meʻa ʻoku ngali taʻe totonú. Fakamolemoleʻi e taha faikoví neongo hoʻo tonuhiá. ʻE fie maʻu ha ivi lahi ka ke lava ke fai ia. ʻOku matuʻaki faingataʻa ʻa e fakamolemole ko iá, ka ko e hala moʻoni ia ki he nongá mo e fakamoʻuí. Kapau ʻoku ʻi ai ha tautea ʻe fie maʻu ki ha fuʻu maumaufono ne fai atu kiate koe, tuku ia ki he Siasí mo e kau maʻu mafai fakapuleʻangá. ʻOua te ke fakamafasiaʻi hoʻo moʻuí ʻi hono fakakaukauʻi ʻo e sāuní. Ko e founga fakamaau ʻa e ʻEikí ʻoku māmālie ka ʻoku matuʻaki ongo moʻoni ia. ʻI he palani ʻa e ʻEikí, he ʻikai hao ha taha ia mei he ngaahi nunuʻa ʻo hono maumauʻi ʻEne ngaahi fonó taʻe fai hano fakaleleiʻi. Pea te Ne totongi kakato e ngaahi ngāue pango ne ʻikai ke fakatomalaʻí, ʻi Hono taimi mo ʻEne founga pē ʻAʻaná” (“Peace of Conscience and Peace of Mind,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 16–17).

Naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita E. Soleniseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fakamatala tatau pē:

ʻĪmisi
ʻEletā David E. Sorensen

“ʻOku ou loto ke fakamahinoʻi heni ʻoku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá mei hono fakanainaiʻi ʻo e koví. Ko hono moʻoní, ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ‘fai ha fakamaau māʻoniʻoni.’ [Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Mātiu 7:1 (ʻi he Mātiu 7:1, futinouti a.] ʻOku kole mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau siʻaki mo fakafepakiʻi ʻa e koví ʻi hono ngaahi fōtunga kotoa pē, pea neongo kuo pau ke tau fakamolemoleʻi hatau kaungāʻapi ʻokú ne fakalaveaʻi kitautolu, ka ʻoku totonu ke tau ngāue mālohi pē ke fakaʻehiʻehi mei haʻane toe hoko ʻa e fakalavea ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke feinga sāuni ha fefine ʻoku ngaohikovia, ka ʻoku ʻikai foki totonu ke ne ongoʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻa ke taʻofi ai ʻa e ngaohikoviá. ʻOku ʻikai totonu ke fehiʻa e tokotaha pisinisi ko ia ʻoku fai kiate ia ha anga taʻe totonu ʻi he fengāueʻakí, ki he tokotaha ʻoku taʻefaitotonú, ka te ne lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú ke taʻofi ʻaki e faihala ko iá. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he faʻa fakamolemolé ia ke tau tali pe fakanainaiʻi ʻa e koví. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tukunoaʻi ʻa e meʻa hala ʻoku tau mamata ki ai ʻi he māmaní. Ka ʻi heʻetau tauʻi ʻa e angahalá, kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke hanga ʻe he tāufehiʻá pe ko e ʻitá ʻo puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú pe ngaahi tōʻongá” (“Forgiveness Will Change to Love,” Ensign pe Liahona, Mē 2003, 12).