Seminelí
Lēsoni 122: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113–114


Lēsoni 122

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113–114

Talateú

Hili e tūʻuta ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, ʻi Māʻasi 1838, naʻá ne e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻi he fakahaá ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola mei he tohi ʻa ʻĪsaiá. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 11 ʻo ʻEpeleli, 1838, ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114, ʻa ia naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita W. Pāteni, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113

ʻOku tali ʻe he ʻEikí e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá

Kamata e kalasí ʻaki hano fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kau akó:

  • ʻOkú ke teitei fāinga nai ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke lau ʻi he folofolá?

Fakamahinoʻi ange ʻoku kau ʻi he ngaahi kikite ʻe niʻihi ʻi he folofolá ʻa e ngaahi fakataipe ʻoku faingataʻa ke mahino. Fakamatalaʻi ange naʻe kole ʻe ha kau tangata ʻe niʻihi ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, kia Siosefa Sāmita ke fakamahino ange e ngaahi potufolofola ʻi he vahe 11 mo e 52 ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻOku lekooti e ngaahi tali ʻa e ʻEikí ki he ngaahi fehuʻi ko iá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113. Te ke fie fakamatalaʻi ange ʻi he fuofua ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne lea ʻaki e kikite ʻi he ʻĪsaia 11. Naʻe fakahā ʻe Molonai kia Siosefa naʻe ʻamanaki ke fakahoko ʻa e kikité (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ʻĪsaia 11:1. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi meʻa ʻe fā naʻe fakamatalaʻi ʻi he veesi ko ʻení.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻú? (ʻOku totonu ke fakamatala e kau akó ki ha tokotoko, ha tefito (stem), ha vaʻa, mo e ngaahi aka. Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113 ʻa e ngaahi fakamatala ki he tokotokó, tefitó, mo e ngaahi aká.)

ʻĪmisi
stump

Fakamatalaʻi ange ʻoku liliu e foʻi lea tefito ʻi he ʻĪsaia 11:1 mei ha lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga ki he sino ʻo ha fuʻu ʻakau—pe mei ha fuʻu ʻakau kuo tā hifo pe ko ha fuʻu ʻakau kuo tō. Kole ki ha tokotaha ako ke tā ha sinoʻi ʻakau ʻi he palakipoé pea tohiʻi e Tefito ʻo ofi ki he fakatātaá. Hili iá pea kole ange leva ki he tokotaha akó ke tānaki atu ʻa e ngaahi aká pea fakahingoa kinautolu ko e Ngaahi Aká.

  • Fakatatau ki he ʻĪsaia 11:1, ko e hā ʻoku haʻu mei he tefitó? (Ko ha tokotoko—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko ha huli foʻou.)

Kole ki he tokotaha akó ke tā ʻa e huli foʻou ʻoku haʻu mei he tefitó pea fakahingoa ia ko e Tokotoko.

Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi meʻá ni ko e ngaahi fakaʻilonga. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–6, ʻo kumi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi fakataipé.

  • Fakatatau ki he veesi 1–2, ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tefito ʻo Sesé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke tohiʻi ʻa e Sīsū Kalaisi ʻi he palakipoé ʻo ofi ki he foʻi lea Tefitó.

Fakamatalaʻi ange naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakaʻuhinga ʻe taha ʻo e ngaahi aká mo e tokotokó—ʻa ia ʻokú na fakatou fakafofongaʻi ʻa Siosefa Sāmita. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“ʻOku hala koā ʻa ʻetau pehē ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita naʻe fakamatala ki ai ʻi hení, ʻa ia naʻe foaki ki ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, mo ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, peá ne hiki hake ʻa e fuka ki hono tānaki ʻo e kakai ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuonga fakakosipeli ní? Pea ʻikai ko ia foki ʻa e ʻtamaioʻeiki ʻi he nima ʻo Kalaisí, ʻa ia ko e konga ʻo e hako ʻo Sesé kae ʻumaʻā foki mo ʻIfalemi, pe ʻi he fale ʻo Siosefá, ʻa ia kuo hilifaki ki ai ʻa e mālohi lahi’? (T&F 113:4–6.) Ko kinautolu ʻoku lava ke ongoʻi ʻe honau telingá ʻa e ngaahi fanafana ʻa e ʻOtuá te nau ʻiloʻi ʻa hono ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 339–40).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke tohiʻi e Siosefa Sāmita ʻi he palakipoé ʻo ofi ki he ngaahi lea Ngaahi Aká mo e Tokotokó.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene hoko “ko ha tamaioʻeiki ʻi he nima ʻo Kalaisí”? (T&F 113:4).

  • Ko e hā e taumuʻa ʻoku ʻomi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:6, ki he ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻa ia naʻe foaki kia Siosefa Sāmitá? (ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Mahalo te ke fie fakaafeʻi foki e kau akó ke lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11.)

Fakamatalaʻi ange ne hili hono fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻĪsaia 11, naʻe fai ʻe ʻIlaiase Hikipī ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻĪsaia 52. Fakaafeʻi e vaeua ʻo e kalasí ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:7–8. Fakaafeʻi e vaeua ʻe tahá ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:9–10. Kole ki he ongo kulupú fakatouʻosi ke kumi ʻa e finangalo ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo Saioné.

  • Fakatatau ki he veesi 7–8, ko e hā ʻoku totonu ke tau “ʻai” kiate kitautolú? Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā e mālohinga ʻo Saioné? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohinga ʻo Saioné.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku kau ʻi he veesi 9 ha fehuʻi kau ki hono “vete ange ʻo Saione ʻe ia pē mei he ngaahi haʻi ʻo hono kiá.” ʻOku ʻuhinga e ongo foʻi lea ngaahi haʻi ʻi he veesi ko ʻení ki he meʻa ʻoku ngāue ʻaki ke tauhi pōpula ʻaki ha taha.

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “[ko e] ngaahi haʻi ʻo hono kiá”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu kotoa ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke “ʻai [hotau] mālohí”?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku tau lava ʻo fai ke vete kitautolu mei he “ngaahi haʻí”? Te tau lava fēfē ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita W. Pāteni ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau

Fakamatalaʻi ange ko e tokotaha naʻe fili ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi ʻa Saione ke “ʻai hono mālohí” ko ha tangata ko Tēvita W. Pāteni. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení:

Naʻe kau ʻa Tēvita W. Pāteni ki he Siasí ʻi he ʻaho 15 ʻo Sune, 1832. Naʻe fakanofo ia ko ha ʻAposetolo ʻi he 1835. Naʻá ne taʻe-ilifia ʻi heʻene maluʻi ʻa e tuí pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻiloa ʻa Tēvita W. Pāteni ko “Captain Fear Not (ʻEikitau Taʻeilifia),” ʻi hono maluʻi e Kāingalotú mei he kau fakatanga ʻi Mīsulí. (Vakai, Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten: The First Apostolic Martyr [1900], 5, 32, 52, 62.)

Fakamatalaʻi ange naʻe kole ʻe Eletā Pāteni kia Siosefa Sāmita ke kolea ha fakahā maʻana. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:1. Kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe finangalo e ʻEikí ke fai ʻe ʻEletā Pātení.

  • Ko e hā naʻe finangalo e ʻEikí ke fai ʻe ʻEletā Pātení?

  • Fakatatau ki he veesi 1, ko e toko fiha naʻe ui ʻe he ʻEikí ke fakahoko e ngāue fakafaifekau ko ʻení? (Toko hongofulu mā ua. ʻOku ʻuhinga e veesi ko ʻení ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo ʻenau ngāue fakafaifekau ne teu ke fai ki ʻIngilaní.)

  • Ko e fē taimi ne pau ke mavahe ai ʻa ʻEletā Tēvita Pāteni ʻo ngāue fakafaifekaú? Vakai ki he talateu ʻo e vahé pea fakatokangaʻi e ʻaho naʻe ʻomi ai e fakahā ko ʻení. Ko e hā hono fuoloa pea toki manavahe ʻa Tēvitá? (Fakafuofua ki ha taʻu ʻe taha.)

Talaange ki he kau akó naʻe hoko ha meʻa fakamamahi ʻi ha māhina ʻe ono hili hono ʻomi e fakahā kia Tēvita Pātení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻo e tau ʻi he Vaitafe Pikopikó:

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1838, naʻe toe fakautuutu e tau mo e fakatanga ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí. ʻI he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopá, naʻe puke fakamālohi ʻe ha kau fakatanga ha Kāingalotu ʻe toko tolu, ʻo mahino ne nau palani ke tāmateʻi kinautolu he pō ko iá. ʻI heʻene fanongo ki he meʻá ni, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe ha fakamaau fakalotofonua ko ʻIlaiase Hikipī, ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻa Lafitani Kēnolo Siaosi M. Hingikolo ʻo e kau sōtia ʻo e siteití, ko ha toe mēmipa foki ʻo e Siasí, ke tānaki ha kulupu ʻo ha kau tangata ke fakamovetevete e kau fakatangá pea fakahaofi e kau pōpulá. Naʻe tānaki fakataha mai ha kau tangata ʻe fitungofulu mā nima ʻi he tuʻuapoó, pea mo Tēvita W. Pāteni ko honau ʻeikitaú. Naʻe ʻamanaki ʻa ʻEletā Pāteni ke fakaʻohovaleʻi e kau fakatangá pea fakahaofi e kau pōpulá taʻe ʻi ai ha lingi toto, ka ʻi he fakaofi atu e kau tangatá ki he Vaitafe Pikopikó, naʻe fanaʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau fakatangá ne toitoi ha foʻi fana ʻe taha. Naʻe tō ai ʻa Petuliki ʻOupenioni, ko ha mēmipa ʻo e kau sōtia ʻo e Kāingalotú. Naʻe ongona e faná ʻe ʻEikitau Pāteni, ʻa ia naʻá ne taki atu ha kau tangata ʻe toko 15 ʻo mamaʻo mei he kulupú, peá ne taki atu e kau tangatá ki he feituʻú. Naʻe hoko ai ha tau vave, pea naʻe kafo ai ha kau tangata ʻe niʻihi. Naʻe mālōlō ʻa Kitione Kaata ʻi he taimi pē ko iá, pea mālōlō ʻa Petuliki ʻOupenioni ʻi he pō ko iá. Naʻe kau foki mo ʻEletā Pāteni ʻi he kafó.

Naʻe mālōlō ʻa ʻEletā Pāteni ʻi ha ngaahi houa hili e taú. Naʻe pehē fau ʻene tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻo ne fakahaaʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha holi ke mate fakamāʻatá. “Naʻe fakahā ʻe he Palōfitá ʻi heʻene ongoʻi moʻoni, ha mamahi lahi, ‘he,’ naʻá ne pehē kia Tēvita, ‘ʻi he taimi ʻoku kole ai ʻe ha tangata tui hangē ko koé ha faʻahinga meʻa pē ki he ʻEikí, ʻokú ne faʻa maʻu ia’” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 200; quoting Joseph Smith, in Life of David W. Patten, 53). Kimuʻa pē ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ʻEletā Pātení ʻi Hihifo Mamaʻó, naʻe tuhu ʻa Siosefa Sāmita ki he sino ʻo ʻEletā Pātení mo pehē, “ʻOku tokoto heni ha tangata ʻa ia kuó ne fai ʻo hangē pē ko ia naʻá ne pehē te ne faí—kuó ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá” (ʻi he History of the Church, 3:175).

Fakamahinoʻi ange ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻa ʻEletā Pātení, naʻá ne teuteuʻi ia, ʻi heʻene faivelengá, ke ngāue fakafaifekau. Kole ki he kau akó ke nau tauhoa pea aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē naʻe tākiekina fēfē ʻa ʻEletā Pāteni ʻe he fekau ʻa e ʻEikí ke teuteu ki he ngāue fakafaifekaú? Naʻe hoko fēfē nai ʻa e fekau ko ʻení ko ha tāpuaki kia ʻEletā Pāteni, neongo ne teʻeki ai ke ne fakahoko e ngāue fakafaifekau naʻá ne ʻamanaki ke fakahokó?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei heni? (ʻE ala vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi fakakaukau mo e moʻoni kehekehe, kau ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, te tau mateuteu ai ki ha faʻahinga meʻa pē kuó Ne palani maʻatautolu.)

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke muimui ai ki he faleʻi ʻa e ʻEikí pea ʻilo naʻe teuteuʻi ai koe ki ha meʻa ne ʻikai ke ke ʻamanaki ki ai?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:2. Kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻi he ʻikai fakahoko ʻe he kakaí honau ngaahi uiuiʻí. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e lakangá ʻi he veesi ko ʻení, ki he fatongia ʻo ha taha, kae ʻikai ki ha pīsope mo hono ongo tokoní. Vakai, Saame 109: 8; Ngāue 1:20.)

  • Ko e hā ʻoku tau lava ʻo ako mei he veesi 2 fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau faivelenga ʻi hotau ngaahi uiuiʻí? (ʻE ui ha taha kehe ke fakahoko hotau ngaahi fatongiá.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he ofi ke mālōlō ʻa ʻEletā Tēvita W. Pātení, naʻá ne lea kau ki ha niʻihi ʻo hono kaungā Kāingalotú, kau ai ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻe ʻikai ke faivelengá. Naʻá ne pehē, “ʻOiauē kapau ne nau ʻi hoku tūkungá! He ʻoku ou ongoʻi kuó u tauhi ʻa e tuí, kuó u lavaʻi hoku misioná, ko ia ʻoku ʻi ai ha kalauni kuo teuteu, ʻa ia ʻe ʻomi maʻaku ʻe he ʻEikí, ko e Fakamaau māʻoniʻoní.” Naʻá ne pehē ki hono uaifí, “Ko e hā pē e meʻa te ke faí, ʻOua ʻaupito naʻá ke fakaʻikaiʻi ʻa e tuí” (lea ʻaki ʻe Hiipa C. Kimipolo, ʻi he Life of David W. Patten, 69).

Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e fili he taimí ni ke faivelengá, fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e meʻa te nau fai ke muimui ai ki he faleʻi ʻa e ʻEikí mo fakahoko ʻEne ngaahi ʻamanaki kiate kinautolú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–6. Fakaʻuhinga ʻo e ngaahi fakataipe ʻi he folofolá

ʻE lava ke lahi e ngaahi ʻuhinga ʻo e ngaahi fakataipe ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakaʻuhinga fakalaumālie ʻo e ʻĪsaia 11:1, 10 ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–6 hono fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo e kikite ko ʻení (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40). Neongo ia, ʻe lava foki ke fakaʻuhingaʻi tonu e ʻĪsaia 11:1, 10 ʻo hangē ko ʻení: ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he tefitó mo e aka ʻo Sesé ʻa e fale ʻo Tēvitá, pea ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e tokotokó mo e vaʻá kia Sīsū Kalaisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:2. “ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku fakaʻikaiʻi ʻa hoku hingoá”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114, kau ki he Kāingalotu te nau fakaʻikaiʻi ʻa Hono huafá. Ko e taha ʻo kinautolú ni ko ʻŌliva Kautele, ʻa ia naʻe hē mei he moʻoní pea tuʻusi mei he siasí ʻi he 1838 ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsuli. Koeʻuhí ne hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko ha ʻAposetolo, naʻe ʻuhinga ʻene hē mei he moʻoní kuó ne liʻaki ʻa e uiuiʻi māʻolunga mo toputapu ko ʻení pea ʻikai ke toe hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí. Naʻe lea kimui ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻo kau kia ʻŌliva Kautele ko ha sīpinga ʻo ha taha kuo ʻikai tuʻu maʻu ʻi he tuí:

ʻĪmisi
Palesiteni Wilford Woodruff

“Kapau ʻe ongoʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí pe ʻe ha taha ʻo hono ongo tokoní pe taha ʻo e kau ʻAposetoló pe ʻe ha toe tangata, he ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ʻo fai ha meʻa taʻe te ne kau atu ki ai, pea ʻokú ne fuʻu mahuʻinga kae toki lava ʻo fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí, ta ʻokú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Naʻá ku fanongo ki ha pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe talaange ʻe ʻŌliva Kautele, ʻa ē ne hoko ko e ʻaposetolo fika ua ʻo e Siasí, ‘Kapau te u mavahe ʻe mate ʻa e Siasí ni.’

“‘Ne talaange ʻe Siosefa, ʻʻŌliva, ʻahiʻahi fakahoko ia.’ Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻe ʻŌliva. Ko ʻŌliva naʻe toó; ka naʻe ʻikai tō ai e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá. Kuó u maheni mo ha kau ʻaposetolo kehe ʻi hoku kuongá mo hoku taimí ne nau ongoʻi he ʻikai lava ʻe he ʻEikí ʻo fai ha meʻa ka ne taʻe ʻoua ʻa kinautolu; ka kuo lava lelei pē e ngāue ʻa e ʻEikí ia taʻe te nau kau ai.

“Ne u mamata kia ʻŌliva Kautele ʻi he taimi ne hangē ai ne tetetete ʻa e kelekelé ʻi hono lalo vaʻé. Kuo teʻeki ai ke u fanongo ʻi ha tangata kuó ne fai ha fakamoʻoni mālohi ʻo laka ange ai ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e Laumālié. Ka ʻi he momeniti naʻe mavahe ai mei he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e momeniti ia naʻe mole ai hono mālohí. … Naʻe matoʻo meiate ia hono iví, ʻo hangē ko Samisoni ʻi heʻene nofo mo Tililá. Naʻe mole meiate ia ʻa e mālohi mo e fakamoʻoni naʻá ne maʻú, pea naʻe ʻikai ke ne toe maʻu ʻa hono kakató ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei ʻi he kakanó, neongo naʻe pekia kuó ne toe hoko ko ha [mēmipa ʻo e] Siasí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 117).