Seminelí
Lēsoni 73: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67


Lēsoni 73

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67

Talateú

ʻI Nōvema 1831, ne fakataha mai ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá ki ha konifelenisi makehe ʻi Hailame ʻOhaiō. Ko e meʻa ʻe taha ʻo e fealēleaʻaki ʻi he konifelenisí ko hono pulusi ʻo e ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Lolotonga e fakataha ko ʻení, naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha fakahā kia Siosefa Sāmita mo ne fili ia ko e talateu ki he tohi ʻo e ngaahi fakahā ʻa ia ʻe pulusí. Ko e fakahā ko iá ko e ʻuluaki vahe ia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí kimui ange ʻi he konifelenisí, ha fakahā ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67. Naʻe lea ai ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ko iá, ki he kau taki ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakalea ʻo e ngaahi fakahā kuó Ne foaki ki he Palōfitá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:1–3

ʻOku fanongo mai ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi lotú mo ʻafioʻi hotau lotó

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai kuo ongona mo tali mai hoʻo ngaahi lotú? ʻI he kamataʻanga ʻo e kalasí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tali ki he fehuʻí.

Fakamatalaʻi ange ʻi Nōvema 1831, naʻe fakataha ai ha kulupu ʻo e kaumātuʻá, kau ai ʻa Siosefa Sāmita, ke aleaʻi hono pulusi ʻo e ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻe he Palōfitá. Naʻe kole ʻe Siosefa Sāmita ki he kaumātuʻá ke nau fakamoʻoniʻi naʻe maʻu mei he ʻEikí ʻa e ngaahi fakahaá, ka naʻe momou honau niʻihi ke fai ia. Naʻe iku ʻa e veiveiua ko ʻení ki he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:1–2, ʻo fekumi ki he folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e lotú.

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, fekauʻaki mo ʻEne tokanga ki heʻetau ngaahi lotú? (Neongo ʻe ʻoatu ʻe hoʻo kau akó ha ngaahi tali lahi kehekehe, ka ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fanongo mai ʻa e ʻEiki ki heʻetau ngaahi lotú mo ʻafioʻi hotau lotó. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻE lava ke tokoni fēfē hono ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke ke fakaleleiʻi hoʻo lotú?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé, fakaafeʻi hanau niʻihi ke vahevahe e founga ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻoku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻenau ngaahi lotú mo ʻafioʻi e ngaahi holi ʻo honau lotó. Hili hono maʻu ʻe ha kau ako ha faingamālie ke vahevahé, poupouʻi e kau akó ke nau lotua ʻa e ʻilo ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻenau ngaahi lotú mo ʻafioʻi honau lotó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ʻuhinga ne ʻikai maʻu ai ʻe ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá ʻa e tāpuaki ne talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolú.

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE ala fakatupu fēfē ʻe he manavasiʻí ke ʻoua maʻu ʻe ha taha e ngaahi tāpuakí? Kole ki he kau akó ke nau tali. ʻI heʻenau aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení, hiki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau fakaʻatā ʻa e manavasiʻí ki hotau lotó, ʻe lava leva ke mole meiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuakí.

  • Ko e hā e manavasiʻi ʻoku ala maʻu ʻe he kakaí ʻe lava ke taʻofi ai kinautolu mei hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuakí? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e manavasiʻi ʻe ʻikai tali lelei kita, manavasiʻi naʻa fai ha fehalaaki, manavasiʻi ke liliu ʻenau moʻuí, manavasiʻi ʻi he taʻe-malavá, manavasiʻi ʻi he fakatomalá, mo e alā meʻa pehē.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi manavasiʻi, te nau ala taʻofi kinautolu mei he ngāue ʻi he tuí. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fetongi ʻenau ilifiá ʻaki ʻa e tuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:4–9

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke maʻu ai ʻe he kaumātuʻá ha fakamoʻoni ki he ngaahi fakahaá ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau poupouʻi hotau kau taki ʻo e Siasí neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke nau haohaoa?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:5. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ongo naʻe maʻu ʻe he kaumātuʻá fekauʻaki mo e ngaahi fakahā ʻe pulusi ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. (Mahalo te ke fie fakamanatu ange ki he kau akó naʻe ui ʻa e ʻuluaki tātānaki ʻo e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Naʻe pulusi ʻi he 1835 ʻa e tohí ʻi he hingoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.)

  • Ko e hā naʻe ongoʻi ʻe he kaumātuʻá fekauʻaki mo e ngaahi fakahaá? (Naʻe “fai ha fakamoʻoni molumalu” ʻe he kaumātuʻa toko lahi ki hono moʻoni ʻo e ngaahi fakahaá. Ka neongo ia, “ne ʻi ai ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e lea naʻe ngāue ʻaki ʻi he ngaahi fakahaá.” Fakatatau ki he veesi 5, naʻe fakakaukau ʻa e kaumātuʻa ʻe niʻihi te nau lava “ʻo faʻu leva ʻo lelei ange ʻi he lea [ʻa Siosefa Sāmitá].”)

Fakamatalaʻi ange naʻe hohaʻa ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá fekauʻaki mo e lea ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai e ngaahi fakahaá. Mahalo ne nau ongoʻi naʻe fie maʻu ha fakatoutonu lahi ʻi he ngaahi fakahaá ke teuteuʻi ke pulusí, pea mahalo kuo nau manavasiʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe he ngaahi fili ʻo e Siasí ki he ngaahi fakahaá ʻi he taimi ʻe pulusi aí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:4–5. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi e tali ʻa e ʻEikí ki he ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e lea ʻo e ngaahi fakahaá.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá?

Fakamahinoʻi ange ne ʻikai haohaoa ʻa e ngaahi taukei lea ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻikai ke pōtoʻi lea maʻu pē ʻi heʻene faʻa leá. Ka neongo ia, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní kiate ia mo fakaʻatā ia ke fakahā ia ʻi he lelei taha te ne lavá.

  • Ko e hā nai ʻe tokoni ai ke ʻiloʻi naʻe fakahā ʻe he ʻEikí Hono finangaló kia Siosefa Sāmita neongo naʻá Ne ʻafioʻi naʻe ʻikai ke haohaoa ʻa Siosefa?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko fā ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:6–9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ʻa e tukupā naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu naʻa nau fakaangaʻi ʻa e lea ʻo e ngaahi fakahaá.

  • Ko e hā e tukupā naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu naʻa nau pehē te nau lava ʻo faʻu lea ʻo lelei ange ʻi he lea ʻo e ngaahi fakahaá?

ʻEke ki he kau akó pe ko e hā ʻoku nau manatuʻi mei he lēsoni kimuʻá fekauʻaki mo Uiliami E. Makaleliní. Fakamatalaʻi ange naʻe fakakaukau ʻa Uiliami ke ne fai e tukupā ʻa e ʻEikí ke hiki ha fakahā tatau mo kinautolu kuo maʻu ʻe Siosefa Sāmitá. Hili iá pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻení mei he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Naʻe feinga ʻa Uiliami E. Makalelini, ko e tangata poto tahá, ʻi heʻene fakakaukau pē ʻaʻaná, ʻi heʻene maʻu ha ako lahi ange ʻi heʻene fakakaukau leleí, ke tohi ha taha ʻo e ngaahi fekau siʻi ʻa e ʻEikí, ka naʻe ʻikai lava; ko ha fatongia fakamanavahē ia ke tohi ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Naʻe fakafoʻou e tui ʻa e kaumātuʻá mo kinautolu kotoa pē ne ʻi aí ki he kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau mamata ki he feinga taʻeʻaonga ko ʻeni ʻa ha tangata ke faʻifaʻitaki ki he lea ʻa Sīsū Kalaisí, pea ki he moʻoni ʻa e ngaahi fekaú mo e ngaahi fakahā ʻa ia kuo foaki ʻe he ʻEikí ki he Siasí ʻo fakafou ʻi heʻeku ngāué; pea naʻe fakahā ʻe he Kaumātuʻá ha loto fiemālie ke fai ha fakamoʻoni ki honau moʻoní ki he māmaní kotoa” (ʻi he History of the Church, 1:226).

Fakamatalaʻi ange ne hili ʻa e meʻa ko ʻení naʻe hokó, naʻe fakamoʻoni hingoa ha niʻihi ʻo e kaumātuʻa ne ʻi aí ʻi ha fakamatala fakapepa ʻo fai ʻenau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi fakahā ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe lava ai ʻe Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe ʻikai lahi ʻene ako fakaʻatamaí, ʻo ʻomi ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení, ka naʻe ʻikai lava ia ʻe Uiliami E. Makalelini, naʻe ako leleí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo hono fakamāuʻi hotau kau takí koeʻuhí ko ʻenau ngaahi tōnounoú?

Tuhu ki he fehuʻi ʻi he palakipoé fekauʻaki mo e muimui ʻi he kau taki ʻoku ʻikai haohaoá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ʻi he fehuʻí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:10–14

ʻOku faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kau muimuí fekauʻaki mo e founga ke teuteu ai ke kātaki ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻi heʻetau faʻa kātaki ʻiate kitautolu mo e niʻihi kehé? Fakaafeʻi e kau akó ke nau tali.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení, naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“ʻI he ngaahi taʻu 1960 tupú, naʻe kamata ai ʻe ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Sitenifōtí hono siviʻi ʻo e kātaki ʻa e fānau taʻu faá. Naʻá ne tuku ʻi muʻa ʻiate kinautolu ha foʻi lole fōlahi peá ne talaange ʻe lava pē ke nau kai ia he taimi pē ko iá, ka ʻo kapau te nau tatali ʻi ha miniti ʻe 15 ʻe ʻoange ke ua ʻenau foʻi lolé.

“Naʻá ne tuku leva e fānaú ai ka ne fakasio mai mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e sioʻatá pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Naʻe kai ʻe he fānau ʻe niʻihi e foʻi lolé he taimi pē ko iá; ko e niʻihi naʻa nau lava ʻo tatali ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē pea nau kai. Ko e peseti pē ʻe 30 naʻa nau lava ʻo tatalí” (Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,”Ensign pe Liahona, Mē 2010, 56).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e kaunga ʻo e sivi mo e ola naʻe maʻu ʻe he palōfesa ko ʻení kiate kitautolú?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu koeʻuhí ko hoʻo kātakí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tā ha saati ʻotu ʻe ua ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Kole ange ke nau fakahingoa e ʻotu ʻuluakí ko e Palé pea ʻotu hono uá ko e Founga ke Maʻu ai ʻa e Palé. Vahe e kalasí ke nau tauhoa. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:10–14 mo honau ngaahi hoá pea fekumi ki he ngaahi pale ne talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí mo e ngaahi ngāue ʻoku fie maʻu ke maʻu ai ʻa e ngaahi palé. Fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he ʻotu totonú ʻi he ʻenau sātí.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako mo aleaʻi ʻa e potufolofolá, fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ʻi laló ke tokoni ke nau lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú ki he kalasí.

  • Ko e hā ha ngaahi pale naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻa ko ʻení?

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ke fai ʻe he kaumātuʻá kae lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi pale ko ʻení? (ʻI he lave ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea ko e “kātakiʻi ʻa e nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”, te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea kātakiʻí ke kātaki pe hokohoko atu ʻi ha feituʻu pau.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku kaunga ʻa e potufolofola ko ʻení kiate kitautolu kotoa pē. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau toʻo meiate kitautolu ʻa e meheká mo e ilifiá, fakavaivaiʻi kitautolu, pea hokohoko atu ʻi he faʻa kātakí, te tau lava ʻo kātakiʻi ʻa e nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau faʻa kātaki ʻi heʻetau feinga ke moʻui taau ke kātakiʻi ʻa e nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe maʻu mei he sivi ki he lolé, ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻUkitofá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e hoko ʻo haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Ka naʻe ʻosi atu ha ngaahi taimi mo e kei siofi pē [ʻe he palōfesá] ʻa e fānaú pea kamata leva ke ne fakatokangaʻi ha fakafekauʻaki mālie naʻe hoko: ko e fānau ko ē naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tatalí, naʻa nau fepaki mo e faingataʻa lahi ʻi he konga kimui ʻo ʻenau moʻuí pea ʻi ai mo ʻenau ngaahi palopalema fakaʻulungaanga, ka ko kinautolu naʻe tatalí, naʻa nau lelei ange pea ʻi ai ʻenau taumuʻa, lelei ange ʻenau akó mo ʻenau paʻanga hū maí, pea lelei ange honau ngaahi vā fetuʻutakí.

“… Ko e malava ko ia ke tatalí—ke faʻa kātakí—ko ha tefitoʻi ʻulungaanga mahuʻinga ia te ne lava ke tala ʻa e ngaahi lavameʻa ʻoku muiaki mai ʻi he moʻuí. …

“… Ka ʻikai ke tau faʻa kātaki, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahōifua ki he ʻOtuá; he ʻikai ke tau hoko ʻo haohaoa. Ko e moʻoní, ko e faʻa kātakí ko ha founga fakamaʻa ia ʻokú ne fakaleleiʻi ʻa e mahinó, fakalahi ʻa e fiefiá, ʻai ke tuku taha ʻetau tokangá ʻi he ngāue ʻoku tau faí, pea ʻomi ʻa e ʻamanaki lelei ki he melinó” (“Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” 56–57).

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sivi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau faʻa kātakí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto mo lotu fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻenau moʻuí ʻa ia ʻoku fie maʻu ke nau kātakiʻi lahi ange ai kinautolu mo e niʻihi kehé. Poupouʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ʻe tokoni ke nau hoko ʻo taau ke kātakiʻi ʻa e nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:3. “Ngaahi manavahē ʻi homou lotó”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Manatuʻi he ʻikai lava ke nofo fakataha e tuí mo e veiveiuá ʻi ha ʻatamai tatau, taimi tatau pē, he ʻe tuli ʻe he taha ʻa e tahá. Kapusi ki tuʻa ʻa e loto veiveiuá. Tanumaki ʻa e tuí” (The Call to Serve,”Ensign, Nov. 2000, 49).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:5. “Kuo mou ʻilo hono ngaahi melé”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku totonu ke tau tali ʻakí ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tōnounou ʻi he kakai ʻoku tau feohí:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“Ko hono moʻoní, ʻoku uiuiʻi ʻe hotau ʻEiki haohaoá ʻa e kakai taʻe haohaoá ke tokoni ʻi Heʻene ngāué. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki ha kaungā-ngāue pau ʻo Siosefa Sāmita naʻá Ne ʻiloʻi kuo nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi mele iiki ʻia Siosefá. Ka neongo iá, naʻe fakamoʻoniʻi leva ʻe he ʻEikí naʻe moʻoni ʻa e ngaahi fakahā naʻe fai mai ʻi he Palōfitá! (Vakai, T&F 67:5, 9.)

“ʻOku ʻikai ha ofo, ko ia ai ʻoku tau fakatokangaʻi e ngaahi vaivaí. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fakafiefiaʻi kinautolu. Tuku ke tau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi fakalakalaka iiki ʻoku tau fai mo e niʻihi kehé, kae ʻikai fiefia ʻi he tōnounoú. Pea ʻi he hoko ʻa e ngaahi fehalākí, ke nau hoko ko ha faifakahinohino, kae ʻikai fakatupu ʻauha.

“ʻOku ou mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi lea angaʻofa ko ʻeni mei he palōfita lavameʻa kae loto fakatōkilalo, mo e ʻētita lelei ʻaupito ko Molonaí:

“ʻʻOua ʻe fakahalaʻi au koeʻuhí ko ʻeku ngaahi halá, pe ko ʻeku tamaí, koeʻuhi ko ʻene ngaahi fehalākí, pe ko kinautolu kuo tohi kimuʻa ʻiate aú; ka mou ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene fakahā kiate kimoutolu ʻa ʻemau ngaahi fehalākí, koeʻuhi ke mou ako ai pea mou poto ange ai ʻiate kimautolu.’ (Molomona 9:31; tānaki atu e fakamamafá.)

“Kapau ʻoku pehē ʻa ʻetau tōʻonga fakakaukaú, ʻe siʻi ange ai ʻetau ʻitá.

“Pea ko e tahá, kapau ko e fili ʻi hono fakalakalaka ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí pe ko kitautolu peé, ʻoku ʻi ai moʻoni nai ha fehuʻi fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku totonu ke tau kamata aí? Ko e meʻa mahuʻingá ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaí pea tukunoaʻi ʻa e ngaahi fehalaaki ʻa e niʻihi kehé—kae ʻikai ko e founga ʻe tahá! ʻOku ʻikai ʻaupito ke tukuange kitautolu ʻe he ngaahi vaivai ʻa e niʻihi kehé mei he fie maʻu ke tau ngāue ki hotau ngaahi vaivaí” (“A Brother Offended,” Ensign, Mē 1982, 38–39).