Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 11 E Faaora Iesu Mesia i te Feia tei Tatarahapa i te Pohe Varua


Pene 11

E Faaora Iesu Mesia i te Feia tei Tatarahapa i te Pohe Varua

E Faaora te Tara’ehara a Iesu Mesia i te feia o tei tatarahapa e o tei haapa’o maitai i te pohe varua.

Aamu o te Oraraa o Joseph F. Smith

E mea apî roa vau e aita hoi i papu maitai i te oraraa i taua taime ra,” o ta Joseph F. Smith ïa i papa’i a tavini ai oia i roto i ta’na misioni i Hawaii. “E no reira, te hinaaro nei au ia vai haehaa, e ia î i te varua o te pure i mua i te Fatu ia mâ vau no te farii i te mau haamaitairaa e te here o te Atua.” 1 I te omuaraa o ta’na ohipa misionare i Hawaii, ua farii teie misionare api i te hoê iteraa rau no te pae varua o te faahoho’a i te mana tamaraa e te tamahanahanaraa o te roaa mai na roto i te tara’ehara a Iesu Mesia: Ua parau oia e “e mea paruparu oia” i roto i ta’na ohipa misionare e e huru “vêvê, e te ere i te maramarama e te ite ore.”

“Oi vai a’e ai au i roto i taua huru ra, ua moemoeahia vau e te tere ra vau i te hoê vahi e, e mea tia ia’u ia haere vitiviti, e ia haere rû ma to’u puai atoa ia ore au e taere. E a rû ai au i te haere ma to’u puai atoa i ite ai au e, hoê noa iho ta’u puohu, hoê horoi e hoê puohu i roto. Aita i ta’a papu ia’u eaha râ to roto no te mea te ru noa ra vau ; i te hope’a raa, ua tae atu vau i te hoê aorai nehenehe mau, mai te mea e tia ia parauhia e aorai. E au ra e, e mea aano mau, e mea rahi mau o te ore e nehenehe ia parauhia e, e mea hamanihia e te rima taata area râ, ua ite au e, o to’u teie tipaeraa mau. A fatata atu ai au i te aorai ma te haere vitiviti atu, ite atura vau i te hoê parau pia, “Hopuraa Pape”. Taui oioi atura i vau i to’u puromu, tomo atura i roto i te hopuraa pape e tamâiho-ra ia’u. Tatara ihora vau e ite ihora i roto i te puohu na’ina’i na’u ra, te tahi na ahu uouo mâ, te hoê mea o ta’u i ore na i ite e mea maoro i teie nei. … Ua oomo ihora vau i te mau ahu. Horo atu ra vau i te hoê vahi ateatea maitai maite mea ra e, e uputa. Patoto atu ra vau e tatarahia mai ra te opani, e o te Peropheta Iosepha Semita tei farii mai i’au i reira. Hi’o maira oia ia’u ma te mata faahapa rii e teie te mau parau matamua ta’na i parau mai: ‘E Joseph, ua taerehia oe’. Area râ, ua tia papu atu vau e parau atura:

“ ‘Oia mau tera râ, ua mâ vau—E mea mâ vau!’

“… Na taua orama ra, na taua fâraa ra e taua iteraa papu ra o ta’u i farii i taua taime ra, i faariro ia’u mai teie te huru, mai te mea e mea maitai, e mea mâ e e mea parau-tia vau i mua i te Fatu, mai te mea te vai nei te hoê noa a’e mea maitai i roto ia’u nei. Ua tauturu te reira ia’u i roto i te mau tamataraa atoa e te mau fifi atoa.” 2

Haapiiraa na Joseph F. Smith

Na roto i te hi’araa o Adamu i tae mai ai te pohe varua i roto i te ao nei.

“Te hinaaro nei au e faahiti hoê e aore râ, e piti parau no ni’a i te tahi atu pohe, o te hoê ïa pohe ri’ari’a mau, hau atu i te pohe o te tino. A amu ai o Adamu, to tatou nei metua matamua i te hotu i rahuihia, a ofati ai oia i te ture a te Atua, a vai ai oia i raro a’e i te faatìtìraa a Satane, ua tiavaruhia oia mai mua atu i te aro o te Atua. … O teie ia te pohe matamua. A ora noa ai oia, ua pohe ra oia—ua pohe i te Atua, ua pohe i te maramamarama e te parau mau, ua pohe oia i te pae varua; ua tiavaruhia mai mua atu i te aro o te Atua; ua tapuhia te mau aparauraa i te Metua e te Tamaiti. Ua tiavaru-mau-hia oia mai mua atu i te aro o te Atua oia atoa o Satane e te mau nuu tei pee atu ia’na. O te pohe varua ïa.3

Te hinaaro nei au e haapapu i te auraa parau e—“I reira [Adamu]i pohe ai i te pohe varua.” Eaha ta’na titauraa a tuuhia ai oia i roto i te Ô i Edene? E ite oia i te Metua. E ti’a oia i mua i to’na ra aro. E hahaere e e paraparau oia Ia’na mai te taata hoi e paraparau te tahi i te tahi, te mata e te mata. O teie ïa te huru o Adamu e o Eva a parahi ai raua i roto i te ô. Area râ, a amu ai raua i te maa hotu i rahuihia, ua hurihia e ua tiavaruhia mai mua atu i te aro o te Atua, … “Na roto i te reira i pohe ai raua i te pae varua, o te pohe matamua ïa.” [PH&PF 29:41] I roto i taua huru ra, eita e nehenehe ia Adamu ia tatara ia’na i rapae i taua tiaraa ra. Tei roto oia i te rima o Satane. … Ua “pohe oia i te pae varua”—ua tiavaruhia mai mua atu i te aro o te Atua. E ahani aita e rave’a no te ora tei faaineinehia no’na, e riro ïa to’na pohe ei hoê pohe tamau, ei pohe hopea ore e te mure ore, e aore e tiaturiraa no te hoê tara’ehara.4

E ore roa te hoê taata i roto i te hara e faaorahia i roto i te Basileia o te Atua.

E ore roa te hoê taata i roto i te hara e ô i mua i te aro o te Atua, e ore hoi te hoê taata e nehenehe e farii i te faaoreraa hara maori râ, ia tatarahapa e ia [tanuhia]oia e te Mesia atoa [a hi’o Roma 6:4]. No te mea, ua horo’a te Atua i te tiamâraa no te ma’iti mai te au i to tatou iho hinaaro, te maitai e aore râ, te ino, te haereraa na roto i te maramarama e aore râ, i te poiri, e ua faaue oia i te reira, ia nehenehe tatou ia riro mai Ia’na ra te huru, e mai te mea e faaite tatou i to tatou mâ no te ora i te hoê oraraa mure ore e te hanahana i mua ia’na na roto i te tatarahaparaa i tatou mau hara e na roto i to tatou haapa’oraa e te faaturaraa i Ta’na ra mau faaueraa.5

E ore roa te hoê taata i roto i te hara e faaorahia i roto i te basileia o te Atua. E ore roa te mau hara a te hoê taata e faaorehia e te Haava parau-tia maori râ, ia tatarahapa oia i ta’na mau hara. E ore roa te hoê noa a’e taata e faatia-mâ-hia i te mana o te pohe varua maori râ, ia fanau-faahou-hia oia mai ta te Atua Mana Hope i haamana.6

Ua horo’a te Atua i te mau taata atoa te tiamâraa e ua horo’a oia ia tatou te rave’a no te taviniraa e aore râ, te tavini ore raa ia’na, no te rave i te maitai e aore râ, i te ino e ua horo’ahia teie nei rave’a maitai i te mau taata atoa noa’tu eaha ta ratou faaroo, to ratou nunaa e aore râ, te huru o to ratou oraraa. E tiamâraa to te feia ona, oia atoa to te feia vêvê e aita roa te hoê noa a’e taata i faa’erehia e te hoê tura o te Atua e i te mana no te faa’ohiparaa i te reira i roto i to’na îraa e ma te tiamâ hoi. Ua horo’ahia teie tiamâraa i te taato’araa. E haamaitairaa teie ta te Atua i horo’a i te mau nunaa atoa i raro nei, i ta’na mau tamarii atoa i roto i te hoê faito tia mau. Area râ, e titau oia i te hoê ti’aauraa etaeta no te huru o ta tatou faa’ohiparaa i teie nei tiamâraa, e mai tei parauhia no Kaina, oia atoa no tatou; “Ia rave oe i te parau maitai ra, eita anei e itehia mai? E aore i maitai ra, te vai ra te taraehara i te uputa na.” [Mai te mea e rave oe i te maitai ra, e faateitei ïa oe i to oe upo’o i ni’a, e mai te mea e rave oe i te mea ino ra, e tarava ïa te hara i to uputa na] (Genese 4:7).… No te mea hoi e, ua horo’a te Atua i teie tiamâraa no te maiti i te maitai e aore râ, i te ino i te mau taata atoa, noa’tu eaha te huru o to’na oraraa, e farii oia e aore râ, e farii noa oia i te faaoreraa hara a te mau taata atoa mai te mea e haapa’o ratou i te ture. Tei roto te ao nei i te hara e tei raro a’e i te faahaparaa no te mea ua haere mai te maramarama i raro nei e aita te mau taata e hinaaro ia tuu ia ratou i ni’a i te hoê faito au i mua i te Fatu.7

Na te Tara’ehara a te Mesia e faaora ia tatou i te pohe varua na roto i te tatarahapa e te haapa’oraa.

Ua opua te Fatu i te omua-roa-raa, ia tuu i mua i te taata te ite i te maitai e te ino, e ua horo’a ia’na te hoê faaueraa ia rave i te maitai e ia haapae i te ino. Area râ, mai te mea e a’e oia, e horo’a ïa oia i te ture no te tusia e i te hoê Faaora no’na, ia nehenehe oia ia ho’i faahou i mua i te aro e te maitai o te Atua e ia fana’o i te ora mure ore i piha’i iho ia’na. O teie ïa te opuaraa no te faaoraraa tei ma’itihia e tei haamauhia e te Atua Mana Hope hou te taata a tuuhia mai ai i raro nei. E i te hi’araa te taata na roto i te ofatiraa i te ture tei horo’ahia ia’na, ua horo’a te Fatu ia’na te ture no te tusia, e ua haamaramarama maitaihia ia’na e, ua horo’ahia te reira ei faahaamana’oraa ia’na i te ohipa rahi o te tupu i te afaraa o te mau tau, i nehenehe ai ia’na e to’na ra huaa’i ia faatiahia mai te pohe mai na roto i te mana no te faaoraraa e no te ti’afaahouraa, e ia farii i te ora mure ore i piha’i iho i te Atua i roto i to’na ra basileia.8

Ua faanahohia te hoê opuaraa no te faaoraraa ia Adamu. Ua haamana te Atua Mana Hope e, eita oia e farii i te pohe tino e tae noa’tu i te taime ua haapiihia oia i te rave’a no te faatea-ê- raa’tu i te pohe varua tei tae mai i ni’a ia’na na roto i te hara. No reira, ua haere mai te melahi e haapii ia’na i te Evanelia no te ora, ua faaite ia’na te Mesia, te Tara’ehara o to te ao nei, o te haere mai i te afaraa o te mau tau e o tei ahuhia i te mana no te haavî i te pohe e no te faaora ia Adamu e to’na huaai mai roto mai i te hi’araa e te rima o Satane… E mea ti’a i te tahi atu taata ia pou mai no te tauturu e no te faati’a ia’na. Na te hoê mana ê e te rahi atu i to’na e tatara ia’na i rapae i teie ti’araa o ta’na i tuu ia’na iho i roto no te mea, tei raro a’e oia i te faatìtìraa a Satane e aore e mana e aore hoi e tauturaa e ua vaiiho-noa-hia oia ia’na iho.

E no reira, ua porohia te Evanelia ia’na, e ua horo’ahia ia’na te hoê rave’a no te faatea-ê-raa’tu i taua pohe varua ra. Taua rave’a, o te faaroo ïa i te Atua, te tatarahaparaa, te bapetizoraa ia matara te mau hara, e te horo’araa i te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima. Ua farii oia i te hoê iteraa no te parau mau e i te hoê iteraa papu no Iesu Mesia, e ua faaorahia oia i te pohe varua tei tae mai i ni’a iho ia’na, oia hoi te pohe matamua, o te hoê pohe mau e te papu maitai, e te huru hoi o te varua, noa’tu e te ora ra oia, e nehenehe ia’na ia hautiuti e ia vai i roto i to’na huru matamua hou te amuraa i te maa hotu i rahuihia ra, e ua pohe i te pae varua; te vai ra hoi to’na ihotaata e to’na faanahonahoraa; tera râ, ua pohe oia i te pae varua e e mea ti’a ia faaorahia oia mai roto atu i taua huru oraraa ra.9

Ua ti’a ia Adamu… ia faaorahia i te [pohe varua] e te toto o te Mesia, e na roto i te faaroo e te haapa’oraa i te mau faaueraa a te Atua. E mea na reira to Adamu faaoraraahia i te pohe matamua, e i faahoi-faahou-hia ai i mua i te aro o te Atua, e i mua i te maitai o te Atua Mana Hope, e i ni’a i te e’a o te haere raa mure ore i mua.10

Mai te mea ua heheu mai te Fatu i to te ao nei te faanahonahoraa no te ora e no te faaoraraa i te hara e na reria hoi te mau taata ia faateitei faahouhia i mua i to’na aro e ia fana’o i te ora mure ore i piha’i iho ia’na, te faaite uana nei au, e aita teie aniraa e ti’a ia pato’ihia, e ore roa te taata nei e faateiteihia i mua i te aro o te Atua e e farii i te îraa o te hanahana e te oaoa i roto i to’na basileia e i mua i to’na aro maori râ, ia haapa’o oia i te faanahonahoraa ta te Atua i opua e i heheu mai.11

Mai te mea e ora tatou mai te au i te mau opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra, e mai te mea e fariu to tatou aau Ia’na e i to tatouTuana, te Tamaiti a te Atua, to tatou Tara’ehara hanahana, e mea na roto ïa Ia’na tatou e ti’a faahou ai mai te pohe mai e, e faaora-atoa-hia ai e aore râ, e ti’a ai ia faaorahia i te pohe varua, e ia faaho’i-faahou-hia i mua i te aro o te Atua.12

Ua pi’ihia te Mesia e ua faahaerehia mai i raro nei e te Atua no te tatara i te taata nei i te hara na roto i te tatarahaparaa, no te tatara i te taata nei i te pohe tei riro ei tufaa na’na na roto i te hara te [hi’araa] o te taata matamua. Te tiaturi nei au i te reira ma to’u aau atoa.13

Ia rave ana’e tatou i te hoê hara, e mea titauhia tatou ia tatarahapa e ia faaho’i atu i te reira mai te mea e nehenehe. Ia ore ra tatou e faaafaro i te ino o ta tatou i rave, e tia ia tatou ia ani i te maitai e te aroha o te Atua no te tamâraa i taua ino ra.

Eita e nehenehe i te taata ia faa’ore i ta ratou iho mau hara; eita e nehenehe ia ratou ia tamâ ia ratou iho i te mau utu’a no ta ratou ra mau hara. E nehenehe i te taata ia faaea i te rave i te hara e ia rave i te ohipa ti’a i muri iho mai te mea e farii-au-hia ta ratou mau ohipa i mua i te Fatu e ia itehia mai ratou e ana. Tera râ, na vai e faatitiaifaro i te mau ohipa ino ta ratou i rave ia ratou iho e ia vetahi ê, te mau hapa o te ore e matara ia ratou iho ia faatitiaifaro? Na roto i te Tara’ehara a Iesu Mesia, e tamahia te mau hara a te mau taata tatarahapa; noa’tu e, ua uraura noa’tu mai te faai’o ra, e riro ïa mai te vavai ra i te teatea [a hi’o Isaia 1:18]. O teie te fafauraa i horoa hia ia outou.14

Na roto i te Tara’ehara e na roto i to tatou haapa’o maitairaa, i nehenehe ai tatou ia riro ei feia tufaa e te Mesia.

E ti’a tatou i mua i te haavaraa a te Atua ia haavahia e ana. Te na reira mai ra te Bibilia, te Buka a Moromona e te mau heheuraa tei farii-ti’a-hia mai e te Peropheta Iosepha Semita. E i reira, o ratou atoa o tei ore i auraro i te ture tiretiera ra e o tei ore i haapa’o, e ore ratou e faaorahia e te hanahana tiretiera. E o ratou o tei ore i auraro i te ture teretetiera e o tei ore i haapa’o, e ore ratou e faaorahia e te hanahana teretetiera ra. E o ratou o tei ore i auraro i te ture tiretia ra e o tei ore i haapa’o, e ore ratou e faaorahia e te hanahana tiretia ra area râ, e farii ratou i te hoê basileia ê atu e aore e hanahana.15

E pi’i pauroahia mai te mau tino e tarava ra i roto i te mau menema; eita ra te taato’araa e ti’a mai i te ti’a faahouraa matamua e aore râ, i te po’ipo’i o te ti’a faahouraa matamua penei a’e ra, i te ti’a faahouraa hope’a. E titauhia i te mau varua tata’itahi ia tia atu i mua i te haavaraa a te Atua e ia haavahia mai te au i te mau ohipa i ravehia i roto i te tino nei. Mai te mea e mea maitai ta’na mau ohipa, e farii ïa oia i te utu’a maitai; mai te mea râ e mea ino [te mau ohipa], e ti’avaruhia ïa oia mai mua atu i te aro o te Fatu.16

E ora ïa tatou i reira; eita tatou e pohe; aita tatou e tia’i nei i te pohe e tia’i ra tatou i te ora, te tahuti ore, te hanahana, te faateiteiraa, e e faaanaanahia tatou e te hanahana o te basileia tiretiera ra, e e farii tatou i te ïraa o taua hanahana ra: O to tatou ïa tapaeraa hopea; teie ïa te tiaraa faateiteihia e nehenehe e noaa ia tatou e aore roa e mana e nehenehe ia faa’ere ia tatou e aore râ, ia haru ê atu i te reira mai te mea e faaite tatou i to tatou haapa’o maitairaa e to tatou vai tia- noa- raa i te fafauraa o te evanelia.17

Te fâ o to tatou oraraa i te fenua nei oia hoi, ia roaa ia tatou te îraa o te oaoa, e ia riro tatou ei mau tamaroa e ei mau tamahine na te Atua to’na auraa mau, ei feia tufaa e te Atua e e feia tufaa e Iesu Mesia, ia riro ei mau arii e ei mau tahu’a i te Atua ra, no te farii i te hanahana, te mana faatere, te faateiteiraa, te mau terono e te mau mana atoa e te mau maitai atoa i faarahihia e i fatuhia e to tatou Metua i te Ao ra. Teie ïa te tumu o to tatou oraraa i ni’a i teie fenua. No te farii i teie ti’araa i faateiteihia, e mea tia ia tatou ia haere na roto i te oraraa tahuti nei e aore râ, na roto i te tamataraa, ia nehenehe tatou ia faaite i to tatou mâ, na roto i te tautururaa a to tatou nei tuana o Iesu.18

E faaorahia e e faateiteihia te mau taata i roto i te basileia o te Atua na roto i te parau-tia ana’e, e no reira e mea ti’a ia tatou ia tatarahapa i ta tatou mau hara e ia haere na te maramarama mai te Mesia i roto i te maramarama ra, ia nehenehe i to’na ra toto ia tamâ ia tatou i ta tatou atoa mau hara, e ia hoa tatou e te Atua e ia farii tatou i to’na hanahana e te faateiteiraa.19

Na roto i te amuraa i te oro’a e haamana’o ai tatou ia Iesu Mesia e Ta’na Tara’ehara.

I muri a’e i to’na huriraahia i rapae i te ô, ua faauehia Adamu ia pûpû i te mau tusia i te Atua; ei faahaamana’oraa ia’na e ia ratou atoa o te pûpû i te mau tusia e, e taipe teie no te Faaora o te haere mai no te faaora ia ratou i te pohe e mai te mea aita te Tara’ehara, e faatea-roa-hia ratou mai mua atu i te Atua. Area râ, na roto i To’na fanauraa e To’na poheraa, ua tupu teie faaueraa; e ua haamau oia i te Oro’a e ua faaue i Ta’na mau pìpì ia rave tamau noa i te reira i muri mai, ia haamana’o noa ratou ia’na, ia vai noa te reira i roto ia ratou e, ua faaora oia ia ratou, e ua fafau atoa ratou ia haapa’o i ta’na ra mau faaueraa e ia pee ia’na ia faaapîhia ratou. No reira, e mea ti’a ia tatou ia rave i te oro’a no te faaite e, e haamana’o â tatou ia’na, e te hinaaro nei tatou i te haapa’o i te mau faaueraa ta’na i tu’u mai ia tatou e ia vai noa to’na Varua i roto ia tatou—e tae noa’tu i te hopea, e ia tapea maite noa i te faaoreraa o ta tatou mau hara.20

I to Iesu haereraa mai e a mauiui ai “te taata parau-tia no te feia parau-tia ore”, te taata hara ore no te taata hara, tei farii i te faautu’araa a te ture o ta te mau taata hara i ofati, i reira te ture no te tusia i rave faaotihia ai, e ua monohia e te tahi atu ture o ta tatou e parau i teie nei te “Oro’a o te amuraa ma’a a te Fatu,”ei haamana’oraa na tatou i to’na oraraa e a muri noa’tu, i ta’na misioni, i to’na pohe, i to’na ti’afaahouraa e i te tusia rahi ta’na i pûpû no te faaora i te taata nei, no te mea, ua parau oia, “e na reira outou… ei mana’oraa ia’u, ua amu ana’e outou i teie nei pane, e ua inu ana’e i teie au’a, ua faaite â ïa outou i te pohe o te Fatu, e tae noa mai oia ra.” No reira, no tatou teie ture e eaha te ture o te pûpûraa tusia i te feia tei ora na hou te tae matamuaraa-mai o te Tamaiti a te Taata e tae noa’tu i to’na hoi faahouraa mai. No reira, e mea tia ia tatou ia faatura e ia haamo’a noa i te reira, no te mea hoi e, e faautu’araa tei faataahia ia ofati ana’ehia te reira ture. [a hi’ol Korinetia 1:25–29].21

Te oro’a o te amuraa ma’a hope’a a te Fatu… o te hoê ïa parau tumu no te Evanelia o te titauhia i te feia faaroo atoa ia haapa’o i te tahi noa’tu oro’a no te evanelia. Eaha ïa to’na tumu? Ia haamana’o tamau noa tatou i roto i to tatou varua i te Tamaiti a te Atua tei faaora ia tatou i te pohe mure ore e o tei faahoi mai ia tatou i te ora na roto i te mana o te Evanelia. Hou te taeraa mai o te Mesia i te fenua nei, ua faahaamana’ohia te reira i te mau taata e noho ra i te reira tau i te ao nei e i porohia atu hoi te Evanelia i te tahi atu oro’a oia hoi, te pûpûraa i te ora o te animala ei taipe no te tusia rahi e tupu i te afa tia o te mau tau ra.22

Mana’o Tauturu i te Haapiiraa

  • Eaha te Tara’ehara? Eaha te taime outou i ite ai i te mana o te Tara’ehara i roto i to outou nei oraraa?

  • Eaha te pohe varua? No te aha te reira i riro ai ei pohe ri’ari’a atu i te pohe tino?

  • Ahiri e “aita e rave’a no te faaora i horo’ahia” no Adamu e to’na ra huaai, eaha ra ïa te mau utu’a no tatou?(A hi’o atoa 2 Nephi 9:6–9.)

  • Eaha ta te Faaora i rave i nehenehe ai tatou ia hemo i rapae i te pohe varua? Eaha te mea e tia ia tatou ia rave ia upoo-ti’a i ni’a i te pohe varua? Nahea tatou ia “titau i te maitai e te aroha no te tamâ ia tatou i te… hara? 29

  • Eaha te mau haamaitairaa o ta outou i farii no to outou iteraa e, e nehenehe ta Iesu Mesia e tamâ i te mau hape ta outou i rave ia outou iho e ia vetahi ê? Mea nahea to outou iteraa i teie iho â mau haamaitairaa i roto i te oraraa o vetahi ê?

  • Eaha te auraa o te parau ia faaanaanahia? Nahea tatou ia faaanaana ana’ehia i roto i te varua i teie nei? (A hi’o Mose 6:64-68.) Eaha te mau haamaitairaa e tae mai i te feia i “faaanaanahia i te hanahana Tiretiera” (A hi’o atoa PH&PF 88:28-29.)

  • Nahea te amuraa i te oro’a i te tautururaa ia tatou ia upoo-ti’a i te pohe varua? Nahea tatou ia haamana’o noa i te Faaora? Eaha te mea ta tatou e rave no te faatura i te oro’a e ia haamo’a noa i te reira?

  • Nahea tatou ia farii ma te mauruuru i te tao’a horo’a o te Tara’ehara i roto i to tatou nei oraraa?

Faahororaa

  1. Te Oraraa o Joseph F. Smith], haaputuhia e Iosepha Fielding Semita (1938), api 180–81.

  2. Gospel Doctrine, te 5raa o te neneiraa, (1939), api 542–43.

  3. Gospel Doctrine, api 432.

  4. Te Ve’a Deseret Evening News, 9 no Febuare 1895, api 9.

  5. “E pee te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea Nei i te mau Haapiiraa a te Faaora,” Scrap Book of Mormon Literature, 2 Buka, (n.d.), buka 2, api 563.

  6. Gospel Doctrine, api 250.

  7. Gospel Doctrine, api 49.

  8. Gospel Doctrine, api 202.

  9. Te Ve’a Deseret Evening News, 9 no Febuare 1895, api 9; paratarafa ê atu.

  10. Te Ve’a Deseret Evening News, 9 no Febuare 1895, api 9.

  11. Gospel Doctrine, api 6.

  12. Deseret News: Ve’a afa hepetoma, 6 no Febuare 1893, api 2.

  13. Gospel Doctrine, api 420.

  14. Gospel Doctrine, api 98–99.

  15. Gospel Doctrine,api 451.

  16. Te Ve’a Deseret Evening News, 9 no Febuare 1895, api 9.

  17. Gospel Doctrine, api 443.

  18. Gospel Doctrine, api 439.

  19. Gospel Doctrine, api 250–51.

  20. Gospel Doctrine, api 103–4.

  21. Gospel Doctrine, api 204.

  22. Deseret News: Ve’a afa hepetoma, 19 no Febuare 1878, api 1.

Hōho’a
Christ in Gethsemane

Te Hoho’a Te Mesia i Getesemane, penihia e Harry Anderson. Na roto iTa’na Tara’ehara, ua faaora o Iesu Mesia i te mau taata atoa i te pohe tino. Ua faaora atoa oia i te taata tatarahapa i te hara.