Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 2: Te Iteraa Papu o te Peropheta Iosepha Semita


Pene 2

Te Iteraa Papu o te Peropheta Iosepha Semita

Ua ma’itihia te Peropheta Iosepha Semita e te Atua no te faaho’i mai i te îraa o te evanelia i ni’a i te fenua nei.

Aamu o te Oraraa o Joseph F. Smith

I to’na apîraa, ua farii Joseph F. Smith i te iteraa papu e ua ma’itihia te Peropheta Iosepha Semita no te faaho’i mai i te evanelia a Iesu Mesia i teie tau tuuraa evanelia hopea nei. Tau matahiti i muri a’era, ua haamana’o te Peresideni Smith e: “I to’u tamariiraa, ua mâtau vau i te Peropheta Iosepha Semita. I to’u tamariiraa, i faaroo na vau ia’na i te pororaa i te evanelia ta te Atua i tu’u mai ia’na ia haapa’o. I to’u tamariiraa, ua mâtau vau i te mau melo o to’na fare, i to’na atoa utufare, mai ia’u atoa i mâtau i te feia i te utuafare o to’u iho metua tane. Ua mau ia’u te faaiteraa a te Varua o ta’u i farii na a vai tamarii ai au, o ta’u hoi i farii no o mai i to’u metua vahine mo’a ra, o te ti’aturi-papu-raa ïa e, e Peropheta Iosepha Semita na te Atua; ua faaurûhia oia taa ê atu i te mau taata atoa o to’na ra u’i, taa ê atu hoi i te taata e hia hanere matahiti na mua a’era; ua ma’itihia hoi oia e te Atua no te haamau i te mau niu o te Basileia o te Atua ra.”1

A tavini ai oia ei Peresideni, ua faati’a Joseph F. Smith ia ho’ohia mai te mau vahi faufaa o te oraraa o Joseph F. Smith e no te tau o te tupuraa o te Ekalesia, e tae noa’tu i te vahi i fanauhia ai te Peropheta i te oire no Sharon, i te tuhaa fenua Vermont; te fare tape’araa no Tarateti (Carthage), i Illinois; e te fenua faa’apu a Joseph F. Smith, Metua, i te oire ra i Manchester, i te tuhaa fenua no New York.

Ua parau te Peresideni Joseph F. Smith no te ohipa a te Peropheta: “Te faaite atu nei au i to’u nei iteraa papu ia outou e i to te ao atoa nei, ua faati’ahia mai Joseph F. Smith e te mana o te Atua no te haamau i te mau niu o te ohipa rahi i teie mau mahana hopea nei, no te faaite i te îraa o te evanelia i to te ao nei i teie tau tu’uraa evanelia, no te faaho’i mai i te Autahu’araa o te Atua i te ao nei, o te mana ïa e rave ai te taata i te ohipa i roto i te i’oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai, ia fariihia te reira e te Atua ra; e na reirahia na roto i taua mana ra. Te faaite atu nei au i to’u iteraa papu no te reira; ua ite au e, e parau mau ïa.”2

Haapiiraa na Joseph F. Smith

Ua riro te Peropheta Iosepha Semita ei mauihaa ma’itihia i roto i te rima o te Atua no te faaho’iraa mai i te evanelia no te ora.

O Joseph F. Smith te mauihaa i ma’itihia e te Atua e tei faatoro’ahia i to’na mana no te faaho’i mai i te Autahu’araa mo’a, te mana o te Atua no te taati i ni’a i te fenua nei i ni’a atoa i te ra’i ra,—te mana o te Autahu’araa e ti’a ai i te taata i te rave i te mau oro’a o te evanelia a Iesu Mesia no te faaora i te taata nei. Na roto ia Joseph F. Smith i faaho’ihia mai ai te evanelia no te tatarahaparaa, te bapetizoraa i raro i te pape no te faaoreraa i te hara, te bapetizoraa i te Varua Maitai e te auahi, te iteraa e o Iesu te Mesia, te Tamaiti Fanau Tahi a te Atua ra, e faaitehia atu ïa na roto i te varua o te parau mau. E feia ‘aitarahu tatou i teie tavini haehaa o te Fatu, oia ta te Fatu i ma’iti no te haamau i te niu o teie ohipa no te mau oro’a o te evanelia a te Tamaiti a te Atua ra, tei ite-ore-hia i to te ao nei i mutaa ihora e teie nei atoa, o te mea ïa e tahoêhia ai tatou ei utuafare, ei fetii, i raro a’e i te taamuraa o te fafauraa apî e te mure ore, no te mau tau, e no a muri noa’tu.

E feia aitarahu tatou i te Peropheta Iosepha Semita, oia i riro ei mauihaa i roto i te rima o te Fatu, no te ite te mauhia e tatou nei i te ohipa o te titauhia i roto i te fare o te Atua, no te faaoraraa o te feia ora e te faaoraraa o te feia pohe, e no te taatiraa muri ore o te mau taata o te taatihia i roto i teie oraraa nei na roto i te mana o te Atua, i raro a’e i te taamuraa o te fafauraa mure ore. E feia ‘aitarahu tatou i te Peropheta Iosepha Semita, oia i riro ei mauihaa i roto i te rima o te Atua, no te ite e mauhia e tatou nei, oia hoi eita e ti’a i te taata ia faateiteihia i mua i te aro o te Atua ma te farii i te îraa o to’na hanahana, ia faaea otahi noa te taata. Aita te taata i faataahia ia faaea otahi noa, inaha aita te tane i taa ê i te vahine, aita atoa te vahine i taa ê i te tane i te Fatu.3

Te ora nei te Atua, o Iesu te Mesia, te Faaora o te ao nei. E Peropheta Iosepha Semita na te Atua—e peropheta ora, e ere i te peropheta pohe i te mea e, eita roa’tu to’na roo e mou. Ua horo’a mai te melahi o tei haere mai e farerei ia’na i te poro’i a te Atua, ua parau atoa mai e, e haamaitaihia e e faainohia to’na i’oa i rotopu i te mau nunaa atoa [a hi’o Joseph F. Smith—Aamu 1:33]. Te ora nei te Atua, o Iesu te Mesia, te Faaora o te ao nei. E Peropheta Iosepha Semita na te Atua—e peropheta ora, e ere i te peropheta pohe i te mea e, eita roa’tu to’na roo e mou. Ua horo’a mai te melahi o tei haere mai e farerei ia’na i te poro’i a te Atua, ua parau atoa mai e, e haamaitaihia e e faainohia to’na i’oa i rotopu i te mau nunaa atoa [a hi’o Joseph F. Smith—Aamu 1:33]. Ua tohuhia taua parau ra i to’na apîraa, hou te faanahonahoraa i te Ekalesia, hou hoi i faatupuhia ai te mau mea i tupu na. Mai te mea noa’tu â eita taua parau ra e faatupuhia, ua faaitehia mai râ ïa; teie râ, mai te mahana i faahitihia ai te reira e tae roa mai i teie nei, e tae noa’tu hoi i te hopea o teie nei ao, te i’oa o Joseph F. Smith, oia te peropheta o te ahuru ma ivaraa o te tenetere, i porohia na tera i’oa, e e porohia â ïa i roto i te mau nunaa atoa o te ao nei, e faahanahanahia e e faainohia e to te ao nei … ; no te mea hoi, i rave na oia i te ohipa a te Fatu e te rave noa nei â oia i te reira. Ua haamau oia i te mau niu i teie nei tau tu’uraa evanelia no te faaho’iraa i te mau parau tumu o tei haapiihia e te Tamaiti a te Atua, e no taua mau parau tumu ra, ua ora oia, e ua haapii atoa, e ua pohe hoi, e ua ti’a faahou mai mai te pohe mai.4

I te vahi e haamaitaihia ia [te i’oa o Joseph F. Smith], e haamaitai-atoa-hia ïa e te feia i fana’o i te faarooraa i te evanelia o tei tae mai i ni’a i te fenua nei na roto ia’na, e te feia atoa i rava’i to ratou parau-ti’a e to ratou aau haehaa no te farii i te reira. E faahiti ratou i te parau no’na, ma te ite o ta ratou i farii na roto i te faaurûraa a te Varua Mo’a, na roto atoa i te haapa’oraa i te mau parau tumu o ta’na i haapii, ei peropheta, e ei taata faaurûhia hoi. Te arue nei ratou ia’na ma te faahanahana e ma te faatura atoa i to’na i’oa. Te faatura nei ratou ia’na, e ua here ratou ia’na taa ê atu i te hoê taata noa’tu, no te mea e ua ite ratou e ua ma’itihia oia ei mauihaa i roto i te rima o te Mana Hope ia faaho’i mai i roto ia ratou te evanelia no te ora e no te faaoraraa, ia fa’aaraara i to ratou mata i te mau mea e tupu a muri a’e, ia iritihia i te paruru o te mau tau mure ore ia ite to ratou mata. Te feia o tei farii i te mau parau tumu ta’na i poro, ua ite ïa ratou e, e au taua parau tumu ra i to ratou iho ora e te oaoa e te hau, te pae varua e te pae tino, e tae noa’tu hoi i te maitai, te oaoa, te ora e te faateiteiraa o to ratou mau fetii o tei pohe na ma te ite ore i te parau mau.

Ta Joseph F. Smith ohipa i rave, aita i faataa-noa-hia no teie oraraa ana’e, e au atoa râ te reira i te oraraa no muri a’e, e i te oraraa i mairi ra. Te auraa oia hoi, e au i te feia o tei ora na i ni’a i te fenua nei, i te feia atoa e ora nei, e i te feia atoa hoi o te ora a muri a’e. E ere i te hoê mea o te au noa i te taata a parahi ai oia i roto i te tino tahuti nei, e au râ ïa i te utuafare atoa o te taata nei, mai te tau mure ore e te tau mure ore. … Aita atoa te reira i faataa-noa-hia no te hoê ana’e oire, e te hoê ana’e tuhaa fenua, e te hoê ana’e nunaa, e tae râ te reira i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa e te mau nunaa atoa.5

E mea maere roa ia’u e, te vai ra teie rahiraa inoino i faaitehia e to te ao nei ia Joseph F. Smith. Aita roa oia i faaino noa a’e i te taata. Ua riro vau ei ite no te reira, ua mâtau hoi au i to’na oraraa. Ua ite au ia’na i roto i te tino tahuti nei, e ua tai’o atoa vau i ta’na parau. Ua tai’o vau i te mau heheuraa ta te Fatu i horo’a ia’na. Ua mâtau vau i ta’na ohipa, e ua ite hoi au e, aita roa’tu oia i faaino a’e i te taata. Aita oia i hamani ino i to’na taata tupu, ua rahi roa a’e râ ta’na i rave no te faateitei ia ratou. E teie râ te mea maere, te feia o tei ore emâtau ia’na, e tape’a ïa ratou i te mana’o inoino, e te taho’o, e te ino no’na ra. E tupu mai te uiraa i roto i to’u feruriraa e, No te aha ra te reira? I te pae rahi, eita ïa te taata e faatupu i te mana’o mai te reira te huru no te taata haavare e aore râ, no te feia i faatupu i te haapa’oraa apî a te taata. Tera râ, e maere noa’tu â tatou e, e hotu to ratou riri ia faahitihia mai te i’oa o Joseph F. Smith! E mea maere ihoâ te reira i te feruriraa taata nei, ua tû râ te reira i te parau i faaitehia ia’na i te matamua e te hoê o te mau ve’a no te ra’i o tei tonohia no te haapii ia’na… .

… Te niu no te ohipa i haamauhia e te Peropheta Iosepha Semita, ua niuhia ïa i ni’a i te parau mau mure ore. Eita e ti’a ia faatiopa i te reira. E au te reira i te fare i patuhia i ni’a i te pâpâ. E tupu maira te vero, e mairi ihora te ûa, e tae maira te mata’i rorofai, e ti’arepuhia ihora te aau o te taata ia riri e ia hamani ino; hoê â râ to’na ‘eta’eta e te ‘eta’eta o te mau mou’a mure ore, i te mea e, ua patuhia i ni’a i te parau mau [a hi’o Mataio 7:24–25]. Te parau-ti’a, te viivii ore, te oraraa mâ, te faaroo i te Fatu ia Iesu Mesia e i To’na ti’a-faahou-raa, te haapa’oraa i te mau faaueraa a te Atua, e mau parau tumu matamua ïa no to tatou ti’aturiraa. Ua ite tatou e, e parau mau te parau haapiiraa.6

Ua riro te Orama Matamua a Joseph F. Smith ei ohipa faufaa roa i tupu mai te Ti’a- faahou-raa mai o te Faaora.

Te ohipa hau roa’tu i te faufaa o tei tupu i roto i te ao nei, mai te ti’a-faahou-raa mai o te Tamaiti a te Atua mai roto mai i te menema e tae atu i to’na revaraa i ni’a, o te fâraa mai ïa o te Metua e te Tamaiti i te tamaiti ra ia Joseph F. Smith, ei faaineineraa i te e’a no te haamauraa i te niu o to’na ra basileia—eiaha te basileia o te taata—o te ore roa e mou, o te ore hoi e faatiopahia. Ua farii au i taua parau mau nei, no reira e mea ohie ia’u ia farii i te tahi atu â parau mau o ta’na e faaite mai. … Aita roa oia i haapii i te hoê parau haapiiraa e ere i te parau mau. Aita oia e faaohipa i te hoê parau haapiiraa o tei ore i faauehia ia’na ia faaohipa. Aita roa’tu oia i a’o i te a’oraa hape. Aita oia i vare. Ua ite to’na mata; ua faaroo to’na tari’a; ua rave oia mai tei au i tei faauehia ia’na; e no reira, e ere na Joseph F. Smith te ohipa tei faaotihia e ana—na te Atua râ. E ohipa ïa na te Fatu, e ere i ta te taata.7

I te omuaraa o te matahiti 1820, ua farii [Joseph F. Smith] i te orama matamua no te ra’i mai. Hoê ahuru ma maha ïa to’na matahiti i reira ra. Eita ihoâ tatou e ti’aturi i te ohipa a te hoê tamaiti hoê ahuru ma maha matahiti, peneia’e eita atoa paha te hoê tamaiti apî mai ia’na e riro ei taata no te mea ua fanauhia e ua paari i roto i te hoê vahi faa’apuraa, tei atea ê i te mau faahemaraa o te mau oire rahi, tei atea ê i te mau taatiraa viivii e te ino. Penei a’e aita oia i faaea ohipa ore noa e paari noa mai ai oia e tae atu i te ahuru ma maharaa o to’na matahiti; no te mea e, ua rave puai to’na metua tane i te ohipa no to’na oraraa e ia imi i te faufaa no roto mai i te repo fenua i to’na iho rima, no te mea e taata veve oia e e utufare rahi hoi to’na no te aupuru.8

No te mau faaiteraa pae varua tei tupu, e nehenehe ia mana’ohia e, e ohipa haavare tei opuahia e teie tamaiti, no ta’na parau i te mea o ta’na i ite e o ta’na i faaroo? Aita; aita atoa te pahonoraa a te ve’a no te ra’i mai i horo’a ia’na i hamani- noa-hia i roto i te feruriraa o taua tamarii ra. Te iteraa papu o ta Joseph F. Smith i faaite no ni’a i ta’na orama hanahana i muri rii mai i to’na oraraa, e mea haehaa, e mea papu, e mea ohie e te haavare ore, e parau na te tamarii; te haapa’o maite, te itoito e te aroha i haamauhia i roto e i roto i te huru o te oraraa o taua tamaiti ra o tei ore i hape e aore râ, i taui i to’na paariraa mai. To’na maramarama, no roto mai ïa i te mau heheuraa ta te Atua i horo’a ia’na.9

Te na ô ra te feia te faaino ia tatou e, e fâraa mai ta te Peropheta Iosepha i ite area râ, aita oia i parau mai te reira. Ua parau oia e, na taata tei fâ mai ia’na, e na taata mau.… Ua ite tatou i te parau no te fanauraa, te oraraa e te ohipa a te Mesia, aita atoa hoi hoê parau i roto i te tuatapaparaa o tei faatupu i te mana’o ti’aturi mai te aamu o Joseph F. Smith. I to’na pouraa, mai te ra’i mai, 1900 ti’ahapa matahiti a’enei, ua haere te Mesia i rotopu i to’na mau hoa, e ua paraparau e ua a’o hoi ia ratou. Te vai ra anei te hoê tumu e ore ai oia e ti’a ia pou faahou mai, ia tae faahou mai â i ni’a i teie fenua ma te paraparau faahou i te taata? Mai te mea e te vai ra tera tumu, a faaite mai na. Tera te mea o ta’u i hinaaro i te haapapu atu ia outou, e taata mau te Atua, e taata tino i’o e te ivi, mai ia outou na e mai ia’u atoa nei. Hoê â huru te Mesia, area te Varua Maitai râ, e tino varua to’na.10

Ua iriti te Peropheta Iosepha Semita i te Buka a Moromona na roto i te horo’araa e te mana o te Atua.

Ia tae [Joseph F. Smith] i te area matahiti 17 e tae mai i te 18 matahiti, ua farii oia i te tahi â orama no te ra’i mai, e ohipa rahi e te hanahana tei heheuhia ia’na, e i na matahiti tataitahi e maha, ua farereihia oia e te hoê ve’a no te ra’i mai. … Tera taata, te na ô ra oia e, ua heheu mai i te mana’o e te hinaaro o te Fatu, ma te faaite atoa mai ia’na i te huru o te ohipa rahi mau ta’na e rave, ei mauihaa na te Atua, no te haamauraa i ni’a i te fenua nei, ia tae i te tau mau ra. O te ohipa te reira i ravehia e te melahi Moroni, i roto i te area matahiti 1823 e tae mai i te matahiti 1827. I te matahiti 1827, ua farii oia, mai roto mai i te rima o te melahi Moroni, te mau ‘api auro, mai roto mai i te reira i iritihia ai e ana teie buka (Buka a Moromona) na roto i te faaurûraa a te Mana Hope, e na roto atoa i te horo’araa e te mana o te Atua ia’na. …

I roto i na matahiti e toru, mai te matahiti 1827 e tae atu i te matahiti 1830, a ohipa ai Joseph F. Smith ia roaa mai te tahi oraraa haehaa noa, a ‘ape ai oia i to’na mau enemi, a horo tapuni ai oia i te feia o te imi ra i te rave’a no te haamou ia’na e i te opaniraa ia ore oia ia faaoti i ta’na misioni, a faaruru ai oia i te turoriraa huru rau e te aau taiâ i te faaotiraa i te iritiraa i te buka, e i roto i taua na matahiti ra, e ti’a anei ia’na ia riro ei taata ino e te viivii? Ua mana’o vau, aita. I te otiraa ia’na i te iriti i te Buka a Moromona, te vai apî noa ra oia, e na roto i te reira, ua roaa ia’na te ite no te pae o te mau aamu i mutaa ihora, te mau tohu, te mau heheuraa, te mau parau faaite ateahia, te mau iteraa papu e te mau parau haapiiraa, te mau faaueraa e te mau parau tumu o te ore roa e roaa i te mana e te paari o te feia maramarama o te ao nei ia rave ei hoho’a e aore ra ia pato’i. E ere o Joseph F. Smith i te tamaiti ite e tae noa’tu hoi i te haapiiraa a te ao nei. Ua haapiihia ra oia e te melahi ra o Moroni. Ua farii oia i te haapiiraa no ni’a mai, no o mai i te Atua Maha Hope, eiaha ra no o mai i te mau faanahoraa a te taata; tera râ, ia faahapahia oia no to’na vai poiriraa, e mea tano ore e te hape atoa; aita te hoê taata, aita atoa te hoê pùpù taata e mau ra i te ite hau atu i to’na, aita atoa hoi e ti’a i te paari e te ite o to’na ra tau ia tapiri i ta’na ohipa. E ere oia i te taata i faaea noa i roto i te poiri, inaha ua haapiihia oia e taata no reira mai te mau maramarama atoa. Ua roaa ia’na te ite o te Atua ra e no ta’na ture, e no te oraraa mure ore.11

Ua iritihia te Buka a Moromona na roto i te horo’araa e te mana o te Atua, na roto i te tautururaa a te hoê taure’are’a apî; eiaha na roto i te hoê taata i haapiihia, te hoê taata i roaa te parau tu’ite, na roto râ i te hoê tamaiti parau tu’ite ore, tei mâtau ore i te peu o te ao nei, e tamaiti hara ore! E taua tamaiti parau tu’ite ore, taua tamaiti tei mâtau ore i te peu o te ao nei, taua tamaiti hara ore ra, o Joseph F. Smith ïa. Aita to’na e paari, aita e ite, aita atoa e aravihi no te huriraa i roto i te reo Peretane te mau mea i ootihia mai ni’a mai i te mau ‘api o tei huna-ê-hia e te feia i tahito ra no teie fenua. Aita roa oia i parau e, ua iriti oia i taua mau parau tahito ra na roto i to’na iho paari. Area râ, ua tamau noa oia i te parau e, e mea na roto i te horo’araa e te mana o te Atua i tu’uhia mai ia’na.12

Taa ê atu ia Iesu, ua hau te ohipa ta Joseph F. Smith i rave no te faaoraraa i te taata nei i tei ravehia e te tahi ê noa’tu taata.

Ua iriti [Joseph F. Smith] i to’na apîraa i te uputa ia paraparau te taata i to te ra’i. Ua faahaere mai oia i te Buka a Moromona, tei roto i te reira te îraa o te evanelia; e te mau heheuraa i roto i te Buka o te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau; ua faaho’i mai oia i te Autahu’araa mo’a i te taata nei; ua haamau e ua faanahonaho oia i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te Mau Mahana Hopea Nei, te hoê faanahonahoraa tei ore i ai faito i te mau faanahoraa atoa o te ao nei, te hoê atoa faanahoraa tei ore roa e ti’a ia faatupuhia na roto i te ite e te paari o te mau taata o te mau tau atoa. Ua haamau oia i te mau fenua aiharu i roto i te tuhaa fenua no New York, no Ohio, no Missouri e no Illinois, e ua faaite oia i te e’a no te haaputuputuraa i te Feia Mo’a i te Mou’a Ofafa’i; ua faatae i te pororaa evanelia i Europa ma e i te mau motu o te moana; ua haamau oia i te oire no Kirtland i Ohio, e ua patu oia i te hoê hiero i reira o tei titau e rave rahi tauasini tara; ua haamau oia i te oire no Nauvoo i rotopu i te tau hamani-ino-raa; ua haaputuputu mai oia i Nauvoo e i te mau vahi i piha’i mai na taata 20.000 ti’ahapa, e haamata ihora i te patu i te hiero i reira, e oti a’era i te patuhia, hoê milioni tara tei haamau’ahia; e na roto i to’na raveraa i te reira, ua ‘aro oia i te mau mana’o iino o to’na anotau, e ua ‘aro atoa atu i te mau peu hamani inoraa, e te mau naho’a taata iino, e te pari haavareraa e aita e faito tei hurihia mai i ni’a ia’na e te mau taata e rave rahi. Te auraa ra, i roto noa i te area ahuru ma maha e te piti ahuru matahiti te maoro, ua hau atu ta’na ohipa i rave no te faaoraraa i te taata i tei ravehia e te tahi noa’tu taata i parahi i ni’a i te fenua nei, maori o Iesu ana’e [a hi’o PH&PF 135:3], e noa’tu â ïa, ua parihia oia e te mau enemi o te Ekalesia ei taata faatau e te faufaa ore!

E haere tatou i hea e imi ai i te tahi atu taata o tei faaoti hoê tuhaa i ni’a i te tauasini o te maitai tei ravehia e Joseph F. Smith? . … Aita e taata i roto i te ahuru ma ivaraa o te tenetere maori râ o Joseph F. Smith ana’e, o tei afai mai i to te ao nei te ite i te mau taviri e te mana o te Autahu’araa mo’a e aore râ, te mau oro’a o te evanelia, no te feia ora anei e aore râ, no te feia pohe. Na roto ia Joseph F. Smith, ua heheu mai te Atua i te mau mea e rave rahi o tei hunahia mai te faatumuraa mai â o te ao nei, ei fatupuraa i te mau parau a te mau peropheta. … E ua tû te reira i te opuaraa e te huru o teie ohipa rahi mau o te mau mahana hopea nei, no te faaoti i te mau tumu e te mau faanahoraa a te Atua no te tau tu’uraa evanelia no te îraa o te mau tau.13

Ua riro Iosepha te Peropheta … ei rave’a, no te opuaraa a te Atua, no te faaho’i i te parau tahito mau o te evanelia mure ore a Iesu Mesia, oia hoi te rave’a no te ora, e mea tahito atu hoi te reira i te utuafare o te taata nei. Parau mau atoa, e mea apî ta’na mau haapiiraa i te taata i to’na ra anotau i te mea e, i taiva na ratou i te parau mau—area te mau parau tumu o te evanelia râ, o te parau tahito mau roa’tu ïa te reira. E mea apî te reira i to Iosepha u’i, mai to tatou atoa nei u’i, no te mea e, i taiva na te taata, e te painu noa ra, ma te aueue noa i tera mata’i e tera mata’i i te parau a te taata nei—o te feia ïa tei parauhia te imi ra i te maramarama apî. No reira, ua riro te Peropheta Iosepha ei taata tei faaho’i mai, eiaha ei taata tei haamou, i te parau tahito mau. E ere hoi tera i te tumu no to tatou faarueraa i te mau parau tumu papu e te matamua o te evanelia, a tapapa atu ai i te mau haapiiraa e te mau mana’o apî.14

Te faaite mau nei au ia outou ma te haavare ore, na roto i te onoono o to’u nei aau e, te ti’aturi nei au ma to’u aau atoa i te misioni mo’a a Joseph F. Smith te Peropheta, e ua putapu roa i roto i te mau vahi atoa o to’u nei tino e, ua faati’a te Atua ia’na no te faaho’iraa mai i ni’a i te fenua nei te evanelia a te Mesia, o te reira mau â te mana o te Atua no te ora. Te faaite papu atu nei au e, ua riro Joseph F. Smith ei mauihaa i roto i te rima o te Fatu no te faaho’iraa mai i te parau mau a te Atua i te ao nei, e tae noa’tu hoi i te Autahu’araa mo’a, o to’na ïa mana i horo’ahia mai i te taata nei. Ua ite au e, e parau mau te reira, e te faaite papu atu nei au i te reira. Ia’u nei, o te taatoaraa ïa te reira; o to’u ïa ora, o to’u ïa maramarama; o to’u ïa ti’aturiraa, e to’u hoi ïa oaoa; e horo’a mai te reira ia’u i te faapapuraa no to’u faateiteiraa, no to’u ti’a-faahou-raa mai te pohe mai, i piha’i iho i te feia o ta’u i here e i faaherehere i roto i teie oraraa, e o ta’u i ati atu i teie nei ao—te mau taata tura, e te viivii ore, e te haehaa, o tei haapa’o i te Atua e ta’na mau faaueraa, o tei ore i haama i te evanelia a te Mesia, aita atoa i haama i to ratou ti’aturiraa e to ratou ite i te parau mau o te evanelia; te mau taata tei au i te feia o tei pohe no to ratou faaroo, te ti’a i te mau taime atoa ia pûpû i to ratou ora no te Mesia, e no te evanelia, mai te mea e hinaarohia, o ta ratou i farii i roto i to ratou aau na roto i te faaiteraa a te Varua Mo’a. Ua hinaaro vau i te farerei faahou i taua mau taata ra ia oti ta’u ohipa i ô nei. Ia oti ta’u misioni i ô nei, te hinaaro nei au i te haere ê atu i roto i te ao varua tei reira ratou i te parahiraa, e i te farerei faahou atu ia ratou. Na te evanelia a te Tamaiti a te Atua i horo’a ia’u to’u nei ti’aturiraa i taua farerei-faahou-raa e i te faatupuraa i to’u nei hinaaro no te haere na taua e’a ra. Ua ti’aturi hope roa vau i te evanelia, aita hoi au i rave faufaa ore noa i te reira. Ua ite au o vai ta’u i ti’aturi. Ua ite hoi au e, te ora nei to’u Faaora, e ia tae i te hopea ra e ti’a mai ai Oia i ni’a i te fenua nei.15

Mana’o Tauturu i te Haapiiraa

  • E mea nahea to te Peropheta Iosepha Semita riroraa “ei mauihaa i roto i te rima o te Fatu”? E mea naeha outou i te haamaitairaahia i roto i te mau mea ta te Fatu i heheu mai na roto i te Peropheta Iosepha Semita?

  • No te aha e mea faufaa ia roaa te iteraa papu e, e Peropheta Iosepha Semita na te Atua i roto i teie nei tau tu’uraa evanelia?

  • Eaha te parau faufaa mau ta Joseph F. Smith i haapii na roto i te Orama Matamua? Eaha te parau faufaa mau ta outou i haapii na roto i te Orama Matamua? E mea nahea te iteraa papu o te Orama Matamua i te riroraa ei niu no te fariiraa i te tahi atu â parau mau o te evanelia?

  • Eaha te faufaa no te iteraa e, ua iritihia te Buka a Moromona “na roto i te horo’araa e te mana o te Atua”?

  • Eaha te mau vahi i “hau atu [ai te] ohipa [ta Joseph F. Smith] i rave no te faaoraraa i te taata i tei ravehia e te tahi noa’tu taata i parahi i ni’a i te fenua nei, maori o Iesu ana’e”?

  • Eaha te faufaa no te iteraa e ua riro te Peropheta Iosepha Semita “ei taata tei faaho’i mai, eiaha ei taata tei haamou, i te parau tahito mau”?

  • Mea nahea outou i te haapuai-raa-hia na roto i te amuiraa atu i te mau tane, te mau vahine e te mau tamarii e mau iteraa papu puai e o tei ore hoi i “haama i te evanelia a te Mesia”? E mea nahea tatou ia faaitoito ia vetahi ê na roto i to tatou iteraa papu?

  • Eaha te mea tei haaputapû roa i to outou aau no roto mai i to Joseph F. Smith mau iteraa papu no te Peropheta? Eaha to outou iho iteraa no te misioni mo’a a te Peropheta Iosepha Semita?

Faahororaa

  1. Gospel Doctrine, 5raa o te neneiraa (1939), api 493.

  2. Gospel Doctrine, api 168–69.

  3. Gospel Doctrine, api 478–79; e paratarafa ê atu.

  4. Gospel Doctrine, api 479.

  5. Gospel Doctrine, api 480–81.

  6. No roto mai i te Oro’a Haamo’araa i te Ti’i Haamana’oraa o Joseph F. Smith: i Sharon, te Oire no Windsor, i Vermont, i te 23 no Ditema 1905, api 41–42.

  7. Gospel Doctrine, api 495–96.

  8. Gospel Doctrine, api 482.

  9. Gospel Doctrine, api 488–89.

  10. Gospel Doctrine, api 478.

  11. Gospel Doctrine, api 483–84.

  12. No roto mai i te Oro’a Haamo’araa i te Ti’i Haamana’oraa o Joseph F. Smith, api 41–42.

  13. Gospel Doctrine, api 484–85.

  14. Gospel Doctrine, api 489.

  15. Gospel Doctrine, api 501.

Hōho’a
Joseph Smith

Ua faaite te Peresideni Joseph F. Smith e, ua riro te Peropheta Iosepha Semita “ei mauihaa ma’itihia e te Atua, o tei vehihia i to’na tura ia haamau i te Autahu’araa mo’a” (Gospel Doctrine, api 478).