Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 14 : Haapeepee i te ohipa no te aamu utuafare e no te hiero


Pene 14

Haapeepee i te ohipa no te aamu utuafare e no te hiero

« Papû roa e, e riro te Fatu i te turu mai ia tatou mai te peu e faaitoito hope tatou i te amoraa i te faaueraa ia rave i te tuatapaparaa aamu utuafare e te ohipa hiero ».

No roto mai i te oraraa o Howard W. Hunter

Tei roto noa i te aau o te peresideni Howard W. Hunter te aamu utuafare. Mai to’na vai-tamarii-raa mai â, ua faaroo oia i te mau aamu o to’na mau tupuna ma te anaanatae rahi. A paari noa ai oia, ua pûpû oia i te taime tano rahi no te tuatapaparaa i to’na aamu utuafare.1 I te matahiti 1972, a tonohia ai oia i Europa no te ohipa a te Ekalesia, ua tere mata‘ita‘i raua ta’na vahine o Claire i te tahi mau vahi i Dânemâta, no reira mai to’na mau tupuna. I roto i te hoê o te mau oire iti, ua itehia ia raua te fare pure i reira to’na tupuna e hina oia na’na, e to’na i‘oa o Rasmussen, i bapetizohia ai e i reira te fetii e haere ai i te pureraa. Ua faarahi atu â teie ohipa i to te peresideni Hunter mauruururaa i to’na mau tupuna papa raro. Ua na reira atoa oia i te mau fenua Norevetia e Ekotia i reira te tahi atoa mau tupuna e ora ai.2

Te haamana‘o nei te tamaiti a te peresideni Hunter, o Richard, i te here o to’na metua tane i te aamu utuafare :

« E taata tuatapapa hinaaro mau oia i to’na oraraa taatoa. Pinepine oia i te faataa i te tahi taime a ohipa ai oia i roto i te ture no te haere i te fare vairaa buka a te hau i Los Angeles no te ma‘imiimi i roto i te reira tuhaa piha rahi no ni‘a i te tuatapaparaa tupuna. Ua faaherehere oia i ta’na mau ma‘imiraa, te mau tabula tuatapaparaa utuafare, te mau tabula tuatapaparaa tupuna e te tahi atoa faati‘araa aamu ta’na iho i papa‘i i roto i te tahi mau buka rarahi.

« I te tahi taime, e tere au na muri ia’na i te mau amuiraa i tonohia’i oia. E rave mai oia i te tahi o ta’na mau buka rarahi i roto i te afata pereoo, e ia oti te amuiraa tĭtĭ, e parau mai oia, ‘Haere ana‘e i te fare o [teie] fetii, te tahi rii minuti. E mau tai‘o mahana ta’u e hinaaro e haapapû mai’. I reira e haere maua i te fare o tera fetii. E tatara mai oia i te mau buka rarahi i roto i te afata pereoo, e aita e maoro roa, ua apapa noa te mau tabula tuatapaparaa utuafare na ni‘a i te ‘airaamaa.

« E ia hinaaro te hoê fetii ia haapapû e, ua tano mau anei ta’na mau parau a ma‘imi ai oia, e taniuniu e aore râ e papa‘i mai oia ia papa no te haapapû i te mau ohipa, inaha ua ite ratou ua tano ta’na. E ohipa umere rahi ta’na i rave ».3

I te hoê taime, te tavini ra te peresideni Hunter i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, ua haere mai na taea‘e haapii utuafare e ua na ô mai, « ua hinaaro maua ia faaite atu ia oe i ta maua tabula tuatapaparaa utuafare ta maua i faaineine … Eita maua e taimehia no te hi‘o i ta oe i teie pô, ia haere faahou mai râ maua, e hi‘o maua i te reira ».

« E ohipa teie ua maere roa vau », ua parau te peresideni Hunter. « Hoê ava‘e au i te ohiparaa no te faaineine i te hahaereraa o na haapii utuafare ».4

Mai te matahiti 1964 i te matahiti 1972, ua peresideni Howard W. Hunter i te Sotaiete tuatapaparaa tupuna no Utah (Genealogical Society of Utah) (hi‘o i te api 19). I te matahiti 1994, i roto i te hoê oro‘a faahanahanaraa no te peresideni Hunter e no te 100raa o te matahiti o teie faanahoraa, ua parau oia :

« I te ru‘i hou te va‘u-ahuru-ma-hitu-raa o to’u matahiti, ua hi‘o maere au i muri i teie hoho‘a ha‘une tei raraahia e te Fatu no te faahaereraa i mua i te ohipa no te hiero e no te aamu utuafare. I te tau a peresideni ai au i te Sotaiete tuatapaparaa tupuna no Utaha, e hi‘oraa ta matou no to te reira haereraa puai i mua. I teie nei, te ite nei matou i te hoê mea hanahana e tupu nei na te ao atoa nei. Te haere nei te evanelia i mua e e po‘i te mau fenua atoa, te mau nunaa, te mau reo e te mau taata. Te itehia nei te mau hiero i te mau vahi na te ao atoa nei, e te haaputapu nei te varua no Elia i te aau o te mau melo e rave rahi, o te rave nei i te aamu utuafare e te ohipa no te mau oro‘a hiero i te hoê vitiviti aita i itehia a‘enei ».5

Hōho’a
John e Nellie Hunter

Na metua o Howard W. Hunter, o John William (Will) Hunter e o Nellie Marie Rasmussen Hunter

Te mau haapiiraa a Howard W. Hunter

1

Te patuhia nei te mau hiero no te rave i te mau oro‘a faufaa rahi no te faaoraraa e te faateiteiraa i te mau tamarii a te Atua.

E mea mo‘a te mau hiero no te auhoêraa i rotopu i te Fatu e te feia e farii nei i te mau oro‘a teitei roa a‘e e te mo‘a no te autahu‘araa mo‘a. Tei roto i te hiero te mau mea o te fenua e faatu‘atihia ai i te mau mea o te ra‘i … E riro te utuafare rahi o te Atua i te faatahoêhia na roto i te mau oro‘a faaoraraa o te evanelia. Te ohipa monoraa i te feia pohe e te mau oro‘a no te feia ora, o te reira ïa te fâ o te mau hiero.6

Te evanelia e porohia nei i to te ao e te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, o te evanelia ïa a Iesu Mesia mai tei faaho‘i-faahou-hia mai i ni‘a i te fenua nei i roto i teie tau tuuraa, no te faaoraraa i te taata atoa nei. Ua heheu mai te Fatu Iho i te mea faufaa no te faaoraraa e no te faateiteiraa i ta’na mau tamarii. Hoê o teie mau mea faufaa rahi, oia ho‘i, ia patuhia te mau hiero ia ravehia te mau oro‘a o te ore e ravehia i te tahi noa’tu vahi.

Ia hohorahia’tu te reira i mua i te mau taata e haere mai nei e hi‘o i ta tatou mau hiero na te ao atoa nei, teie te uiraa ta ratou e ui pinepine nei, e aha te mau oro‘a e ravehia nei i roto i te mau hiero ?

Te bapetizoraa no te feia i pohe

No te pahono atu ia ratou, e faataa pinepine tatou na mua roa i te oro‘a tei parauhia te bapetizoraa no te feia i pohe. Ua ite tatou e, te ti‘aturi nei te mau keresetiano e rave rahi e, i te taime e pohe tatou, ua oti atoa ïa to tatou ti‘araa i mua i te Fatu e a muri noa’tu, inaha, aita anei te Mesia i parau ia Nikodemo, « Amene, amene, e parau atu vau ia oe, Ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra » (Ioane 3:5) ? Atira noa’tu, ua ite tatou e, e rave rahi taata tei pohe ma te ore e farii i te oro‘a no te bapetizoraa, e no reira, ia au i te faahitiraa a te Mesia ia Nikodemo, e ore ratou e ô i roto i te basileia o te Atua. E topa mai ïa te uiraa e, e Atua parau ti‘a anei ?

E mea ohie te pahonoraa, oia mau, e Atua parau ti‘a. E mea papû roa e, no teie parau ta te Faaora ia Nikodemo, e ti‘a ïa te mau bapetizoraa ia ravehia no ratou tei pohe e tei ore i bapetizohia. Ua parau mai te mau peropheta i te mau mahana hopea nei e, e oro‘a te bapetizoraa no te tahuti nei, e na te taata ora noa e nehenehe e rave i te reira. E mea nahea ïa ratou tei pohe e bapetizohia ai mai te peu na te taata ora noa e nehenehe e rave i te oro‘a ? O te reira te tumu parau a Paulo a papa‘i ai oia i to Korinetia, a ui ai oia i teie uiraa :

« Aore râ, e aha ihora te feia i bapetizohia no te feia i pohe ra, ia ore roa te feia i pohe ra ia ti‘a faahou ? e aha ihora ratou i bapetizohia’i no tei pohe ? » (1 Kor. 15:29).7

E mea huru tano anei no te mau taata tei ora i ni‘a i te fenua nei e tei pohe ma te ere i te bapetizoraa ia opanihia te reira no ratou i roto i te mure ore ? Te vai anei te hoê mea tano ore i roto i te raveraa te taata ora i te mau bapetizoraa no te feia i pohe ? Peneia‘e te hi‘oraa rahi roa a‘e no te ohipa no te feia pohe, o te Fatu iho ïa. Ua horo‘a Oia i to’na ora ei mono taraehara, ia ora faahou mai pauroa te taata pohe a ora noa’tu ai. Ua rave Oia no tatou i te mea eita e noaa ia tatou ia rave no tatou iho. Na reira atoa, e nehenehe ta tatou ia rave i te mau oro‘a no te feia tei ore i fana‘o i te reira i roto i to [ratou] oraraa.8

Te oro‘a hiero

Te oro‘a hiero, o te tahi faahou ïa oro‘a e ravehia i roto i te mau hiero. E piti tuhaa no te reira : a tahi, te mau arata‘iraa, e a piti, te mau parau fafau e aore râ te mau fafauraa ta te taata e farii nei i te oro‘a hiero e rave—e mau parau fafau, ia ora parau tiʻa e ia auraro i te mau titauraa a te evanelia a Iesu Mesia. Ua riro te oroʻa hiero ei oro‘a no te haamaitairaa rahi o te Feia Mo‘a—te feia ora e te feia pohe. E no reira, o te hoê atoa oro‘a e rave te taata ora ei mono no te taata i pohe ; e e ravehia te reira no ratou tei oti te ohipa no te bapetizoraa.

Faaipoiporaa tiretiera

Te tahi atoa oro‘a o te hiero, o te faaipoiporaa tiretiera ïa, i reira te vahine e taatihia ai i te tane, e te tane i te vahine e a muri noa’tu. Ua ite tatou e, e parau papû ho‘i, e hope te faaipoiporaa tivira ia tae mai te pohe ; te faaipoiporaa mure ore râ tei ravehia i roto i te hiero, e vai noa ïa e a muri noa’tu. Te mau tamarii tei fanauhia e te tane e te vahine i muri mai i te faaipoiporaa mure ore, ua taatihia ïa ratou i to ratou na metua e a muri noa’tu. Mai te peu ua fanauhia te mau tamarii na mua a taatihia ai te vahine i te tane, te vai ra te hoê oro‘a taatiraa hiero e nehenehe e taati i teie mau tamarii i to ratou na metua e a muri noa’tu, e na reira atoa te mau tamarii e taatihia, na roto i te ohipa monoraa, i to ratou na metua tei faaru‘e mai …

E mea faufaa te taatoaraa o teie nei mau oro‘a autahu‘araa no te faaoraraa e no te faateiteiraa i te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra ».9

Hōho’a
E taata faaipoipo, e te hiero i muri ia raua

« Oia ihoa, aita e ohipa mai teie e ravehia nei i roto i te hiero ».

2

Te fâ o te ohipa aamu utuafare, o te haamatararaa ïa i te mau haamaitairaa o te hiero i te mau taata atoa.

E mea papû no tatou tei teie pae atu i te paruru, e ohipa rahi ta tatou ia rave… E auraa hohonu to te paturaa hiero no tatou e no te taata atoa, e te papû noa’tu ra ta tatou hopoi‘a. E ti‘a ia tatou ia rave faaoti i te ohipa o te mau oro‘a autahu‘araa no te hiero, tei titauhia no to tatou iho faateiteiraa ; e ia oti, e ti‘a ia tatou ia rave i te ohipa tei titauhia no te feia tei ore i fana‘o i te rave‘a no te farii i te evanelia i roto i teie oraraa. Te raveraa i te ohipa no vetahi ê, e piti ïa tuhaa i reira : a tahi, te tuatapaparaa aamu utuafare no te haapapû mai i te hui tupuna ; e a piti, te raveraa i te mau oro‘a hiero no te horo‘a ia ratou i teie mau rave‘a e fana‘o nei te feia ora.

Teie râ, e rave rahi melo no te Ekalesia, e tomoraa taotiʻa noa ta ratou e fana‘o nei, no te tomo i roto i te mau hiero. E rave ratou te noaa ia ratou. E faaitoito ratou i te tuatapaparaa aamu utuafare e na te tahi atu taata e rave i te mau oro‘a hiero. I te tahi atu pae, te vai ra te tahi mau melo e faaô nei ia ratou i roto i te ohipa hiero ma te ore e rave i te tuatapaparaa aamu utuafare no to ratou iho paparaa tupuna. Noa’tu â te rave ra ratou i te hoê taviniraa hanahana na roto i te tautururaa i te tahi atu mau taata, te ere nei ratou i te hoê haamaitairaa no te oreraa e ma‘imi i to ratou fetii pohe mai tei faauehia mai e te mau peropheta i te mau mahana hopea nei.

Te haamana‘o nei au i te hoê ohipa i tupu tau matahiti i teie nei, mai te reira rii te huru. I te hoperaa te hoê pureraa haapaeraa maa e te iritiraa manaʻo, ua parau te episekopo, « e pureraa rahi i te pae varua ta tatou i fana‘o na roto i te faarooraa i te mau iteraa papû tei horo‘ahia mai e tera e tera taata. Te tumu, no te mea ïa ua haere mai tatou ma te haapae i te maa ia au i te ture a te Fatu. Eiaha na râ tatou e haamo‘e e, e piti tuhaa i roto i teie ture : e haapae tatou i te maa e te inu e e horo‘a’tu tatou i ta tatou i haapae i te fare vairaa tao‘a a te episekopo no te maitai o te feia tei ore e fana‘o ». I reira ua parau faahou oia : « Maitai e, eita hoê o tatou e faaru‘e i teie vahi i teie mahana ma te afa haamaitairaa noa ».

Ua haapii au e, te mau taata e faaô ia ratou i roto i te tuatapaparaa aamu utuafare, ei reira e haere atu ai e rave i te ohipa no te mau oro‘a hiero no teie mau i‘oa ta ratou i ite mai, e ite mai ïa ratou i te tahi faahou popou o na afaraa e piti o te haamaitairaa.

Hau atu, te anaanatae noa nei te feia i pohe i te tia‘iraa i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia ma‘imi i to ratou i‘oa e ia haere i roto i te mau hiero no te faatere atu ei mono no ratou, ia faaorahia mai ratou i to ratou fare tape‘araa i te ao varua. E ti‘a ia tatou paatoa ia ite mai i te popou i roto i teie ohipa rahi no te here.10

Te fâ o te ohipa aamu utuafare, o te haamatararaa ïa i te mau haamaitairaa o te hiero i te mau taata atoa, te feia ora e tei pohe. A haere ai tatou i te hiero e a rave ai i te ohipa no te feia pohe, te rave faaoti nei tatou i te fafauraa maramarama hohonu atu â i te Atua na reira atoa te hoê haro‘aro‘araa tano a‘e no ta’na faanahoraa faaoraraa i te nunaa taata nei. Te haapii nei tatou ia here i to tatou mau taata tupu mai ia tatou atoa nei. Oia ihoa, aita e ohipa mai teie e ravehia nei i roto i te hiero.11

3

Ia faaitoito noa tatou i te haapeepee i ta tatou ohipa aamu utuafare e ta tatou ohipa hiero.

A rave ai tatou i te ohipa hiero no te feia tei faaru‘e atu, te faahaamana‘ohia nei ia tatou te parau a‘o faaûru a te peresideni Joseph F. Smith tei parau e : « Na roto i ta tatou mau ohipa e ofatihia ai te mau fifi o te tape‘a nei ia ratou, e ore te pouri, e e tae mai te maramarama i ni‘a ia ratou e e ite ratou i tera ao varua ra i te ohipa i ravehia no ratou e ta ratou mau tamarii i ô nei, e e oaoa ratou » [i roto Conference Report, Atopa 1916, 6].12

E ti‘araa rahi to teie ohipa mo‘a [te aamu utuafare e te ohipa hiero] i roto i te aau e te mana‘o o te Peresideniraa Matamua e o te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti. Te parau nei au no te mau Taea‘e atoa ia haamauruuru ana‘e au i te feia tei tauturu rahi mai i roto i te faafana‘oraa i te mau oro‘a faaoraraa ia ratou i ô mai i te paruru … Ua mauruuru matou i teie nuu taata aufau-ore-hia e faahaere nei i teie ohipa puai i mua na te ao atoa nei. Mauruuru no te mau mea atoa ta outou e rave maitai roa nei.

Ua parau te peropheta Iosepha Semita e, « te hopoi‘a rahi roa‘e i roto i teie ao ta te Atua i tuu mai i ni‘a iho ia tatou o te ma‘imiraa ïa i to tatou feia tei pohe » [Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 540]. Ua parau atoa oia e : « Te feia mo‘a tei ore i haapa‘o i te reira no to ratou mau fetii tei pohe, e na reira ïa ratou no to ratou iho pohe » [Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita, 536].

No to’na haruraa i te hoê â hi‘oraa no teie heheuraa faufaa rahi, ua parau te peresideni Brigham Young : « E ohipa e ti‘a ia tatou ia rave, e ohipa faufaa rahi i to’na vairaa, mai te ohipa a te Faaora i to’na vairaa. E ore to tatou mau tupuna e maitai roa ia ore tatou ; e ore tatou e maitai roa ia ore ratou. Ua rave ratou i ta ratou ohipa e ua ta‘oto atura i teie nei. I teie nei, te piihia nei tatou ia rave i ta tatou ; oia ho‘i te ohipa rahi roa a‘e ta te taata e riro i te rave i ni‘a i te fenua nei » (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1941, api 406).

Pauroa te mau peropheta tei arata‘i i teie ekalesia mai te tau o Iosepha Semita e tae noa mai i teie mahana, ua parau noa mai ratou i teie parau mau nehenehe. Ma te arata‘ihia e teie mau parau mau, ua faaô te Ekalesia ia’na, mai te haamataraa mai â o teie tau tuuraa, i roto i te ohipa no te faaoraraa e te faateiteiraa i te mau tamaiti e te mau tamahine atoa a te Atua, ma te hi‘o ore i te tau ua ora ratou i ni‘a i te fenua nei.

Tatou e ora nei i teie mahana, o tatou ta te Atua i faataa hou te fanauraa no te riro ei ti‘a no’na i ni‘a i te fenua nei, i roto i teie tau tuuraa. No roto mai tatou i te utuafare o Iseraela. Tei roto i to tatou nei rima te mau mana mo‘a no te riroraa ei mau faaora mau i niʻa i te Mouʻa no Ziona [hi‘o Obadia 1:21].

No ni‘a i te ohipa hiero e te aamu utuafare, e poro‘i rahi hope ta’u : Ia haapeepeehia teie ohipa e ti‘a’i. Te ohipa toe e rave, e mea maere rahi ïa e eita e roaa i te feruriraa taata ia apo mai. I te matahiti i ma‘iri a‘enei [1993] ua rave tatou i te mau oro‘a hiero, ei feia mono, no te tahi pae milioni taata e te afa, e i tera atoa matahiti, fatata pae ahuru milioni taata tei faaru‘e mai. E nehenehe te reira e faatae mai i te mana‘o faufaa ore i mua i te ohipa e toe ra, eiaha râ tatou ia mana‘o faufaa ore. Papû roa e, e riro te Fatu i te turu mai ia tatou mai te peu e faaitoito hope tatou i te amoraa i te faaueraa ia rave i te tuatapaparaa aamu utuafare e te ohipa hiero. Ia parare atu â te ohipa rahi no te hiero e no te mau ohipa e turu nei i te reira e ti‘a’i. E mea titau-roa-hia ! …

E au mau taea‘e e au mau tuahine, ia faaitoito noa tatou i te haapeepee i ta tatou ohipa aamu utuafare e ta tatou ohipa hiero. Te na ô mai nei te Fatu e : « A tuu atu ia rave-noa-hia te ohipa no ta’u hiero, e te mau ohipa atoa ta’u i faataa atu ia outou na, e eiaha ho‘i ia faaea ; e tuu atu ia faarahihia’tu to outou itoito, e to outou faaitoito-noa-raa e to outou faaoromai e ta outou mau ohipa ho‘i, e e ore roa’tu ïa e mo‘e atu ia outou na to outou utu‘a, te na reira mai nei te Fatu Sabaota ra » (PH&PF127:4).

Te faaitoito nei au ia outou i roto i ta outou mau tautooraa ma teie mau parau a te peropheta Iosepha Semita : « E au mau taea‘e e, e ere anei i te mea ti‘a ia tatou ia haere â i roto i te hoê ohipa rahi roa mai teie te huru ? A haere i mua e eiaha râ ia haere i muri. A rohi, e au mau taea‘e e ; a haere â, a haere â e tae noa’tu i te taime e upootia’i ra ! A tuu atu na ia oaoa to outou mau aau, e ia oaoa rahi roa. Ia tupu mai te reo himene no te fenua nei. Ia parau mai te feia i pohe ra i te mau himene no te arueraa mure ore o te Arii ra o Emanuela, o tei faataa mai, hou roa te fenua nei i vai mai ai, i taua mau mea ra o te faatia mai ia tatou ia faaora mai ia ratou ra no roto mai to ratou tape‘araa ra ; no te mea e faatiamâhia ïa te feia i tape‘ahia ra » (PH&PF 128:22).

Ua here au i teie ohipa. Ua ite au e horo‘a mai te Fatu i te mea atoa e titauhia no te rave faaoti i te reira a rave ai tatou i ta tatou tuhaa ma te pûpû ia tatou iho. Ia haamaitai mai te Fatu ia tatou tata‘itahi a rave ai tatou i ta tatou tuhaa i roto i teie ohipa rahi, o te ti‘a ia tatou ia rave faaoti i to tatou nei anotau.13

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • A feruri i te pereota omuaraa o te tuhaa 1. Nahea te raveraa i te mau oro‘a i roto i te hiero i te tautururaa ia outou ia haafatata i te Atua ? E aha te mau haamaramaramaraa i roto i teie tuhaa e riro i te tauturu ia outou ia faataa’tu i te fâ o te mau hiero i te hoê taata aita e maramarama nei i te reira ?

  • Nahea outou i te iteraa i « na afaraa e piti o te haamaitairaa » no te tuatapaparaa aamu utuafare e no te ohipa hiero ? (A hi‘o i te tuhaa 2). Nahea tatou i te faaô mai i te mau tamarii e te tahi atoa mau melo utuafare i roto i teie ohipa faufaa rahi ?

  • A hi‘o faahou ai outou i te mau haapiiraa a te peresideni Hunter i roto i te tuhaa 3, a feruri i te faufaa rahi ta te Fatu e tuu nei i ni‘a i te aamu utuafare e te ohipa hiero. E mea nahea te aamu utuafare e te ohipa hiero e haapeepee nei i teie mahana ? Nahea e ti‘a ai ia tatou ia haamaraa i ta tatou raveraa i teie ohipa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Isaia 42:6–7 ; Malaki 4:5–6 ; 1 Petero 3:18–20 ; 4:6 ; PH&PF 2 ; 110:12–15 ; 124:28–30 ; 128:15–18 ; 138:57–59

Tauturu haapiiraa

No te faatuʻati i te mau parau a te peropheta i ni‘a ia tatou, a feruri nahea ta’na mau haapiiraa e tano ai no outou (hi‘o Te haapiiraa : Aita e piiraa teitei a‘e [1999], 179) I roto i ta outou tuatapaparaa, a feruri ia ani ia outou iho nahea te reira mau haapiiraa e nehenehe ai e tauturu ia outou i roto i ta outou mau mana‘ona‘oraa, mau uiraa e mau tamataraa o te oraraa.

Te mau nota

  1. Hi‘o Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 186.

  2. Hi‘o Francis M. Gibbons, Howard W. Hunter: Man of Thought and Independence, Prophet of God (2011), 16–18.

  3. Parau nene‘i-ore-hia na Richard A. Hunter.

  4. I roto Knowles, Howard W. Hunter, 192.

  5. « We Have a Work to Do », Ensign, Marti 1995, 64.

  6. « The Great Symbol of Our Membership », Ensign, Atopa 1994, 2.

  7. « A Temple-Motivated People », Ensign, Fepuare 1995, 2.

  8. « Elijah the Prophet », Ensign, Titema 1971, 71.

  9. « A Temple-Motivated People », 2, 4.

  10. « A Temple-Motivated People », 4-5.

  11. « We Have a Work to Do », 65.

  12. Pure haamo‘araa no te hiero no Bountiful Utah, i roto « ‘Magnificent Edifice’ Consecrated to [the] Lord », Church News, 14 no tenuare 1995, 4.

  13. « We Have a Work to Do », 64–65.