Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 23 : « E ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti »


Pene 23

« E ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti »

« Te rahiraa o tatou e faaea muhu ore noa ïa, ma te ite-ore-hia… ma te rave i ta tatou ohipa ma te faata‘i ore i te pû. Outou o te mana‘o nei e… e ere i te mea faahiahia, te parau atu nei au e, ‘E ere to [outou] haamaitai… i te mea iti’ i to te taata faahiahia roa a‘e i roto i to outou mau hoa ».

No roto mai i te oraraa o Howard W. Hunter

Ua itehia te peresideni Howard W. Hunter eiaha ei ti‘a faatere itoito noa e ei peropheta here, ua ite-atoa-hia râ oia no ta’na huru taviniraa muhu ore. Ua ite oia e, o te taviniraa te mea faufaa, eiaha râ te fariiraa i te haapoupouraa. Ua parau Elder Neal A. Maxwell no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo no ni‘a ia’na, « E taata marû te peresideni Howard W. Hunter … Teie â taua taata haehaa ra, a ara mai ai au i muri a‘e i te hoê mahana rohirohi e te repo e o o’na i roto i te hoê ohipa i Aiphiti, tei faaanaana i to’u na tiaa ma te muhu ore, inaha, ua hinaaro oia e faaoti i te reira ma te ite-ore-hia ».1

Ua ite te peresideni Thomas S. Monson i te huru taviniraa haehaa a te peresideni Hunter i te taime a haamo‘ahia ai te hiero no Los Angeles Kalifornia i te matahiti 1956, e rave rahi matahiti hou a piihia ai raua toopiti ei aposetolo. Te faahaamana‘o ra oia :

« To’u… iteraa i te peresideni Hunter, i te taime ïa a tavini ai oia ei peresideni no te tĭtĭ no Pasadena Kalifornia, o o’na ho‘i te taata haapa‘o no te faanahonaho i te tereraa o te ohipa haamo‘araa o te hiero no Los Angeles (Kalifornia). Ua fana‘o vau i te mea e, na’u e nene‘i i te mau titeti. E ohipa rahi roa ino ta’na. Ta’u noa i ite, o te tuhaa ïa no ni‘a i te mau titeti, ua tapa‘ohia i te ‘û, ua taamuhia e ua tanumerahia ma te nehenehe maitai ia au i te hoê raveraa aita â vau i ite a‘enei. Ua arue oia i te ohipa a vetahi ê, e ua haapapû eiaha to’na i‘oa ia ite-rahi-roa-hia, noa’tu e, o’na te tumu rahi i muri i teie mau ohipa rarahi ».2

I muri a‘e , ua parau o Elder James E. Faust no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti : « Aita oia i hinaaro i to’na iho roo. I roto i to’na paari taatoa, ua ti‘a ia’na ia parahi i rotopu i to’na mau taea‘e e ia parau iti rii noa. Ua hau oia ia’na iho ».3

Ua ite te peresideni Hunter e, e mea faufaa te mau ohipa taviniraa atoa i mua i te aro o te Atua, noa’tu te mataro-ore-hia e tei hunahia i te mata taata. E rave rahi hepetoma hou a faaru‘e mai ai te peresideni Hunter, ua ui atu te hoê hoa e, « e te peresideni here e, e aha te ti‘araa e aore râ, te piiraa teitei roa a‘e—te hoê anei hoa herehia e te ti‘aturihia, e aore râ, te hoê anei peropheta o te Atua? » I to’na faarooraa i te reira uiraa, « ua feruri maite a‘era te peresideni ma te muhu ore no te tahi tau minuti ; i muri iho, ua tape‘a marû maira i te rima o to’na hoa e ua fariu ti‘a maira to‘na upoo i ni‘a i to‘na hoa, ma te hoê roimata tei tahe i ni‘a i to‘na paparia, ua pahono maira oia, ‘e nau piiraa mo‘a no te ti‘aturi toopiti atoa ra’ ».4

Hōho’a
e taata e te tamaiti e te popo

Te ravehia nei te ohipa taviniraa taui oraraa e te taata e rave rahi « aita i itehia i raro a‘e i te mau mori purapura, aore i tau‘ahia e to te ao ».

Te mau haapiiraa a Howard W. Hunter

1

Te feia e tavini ma te muhu ore e ma te hunahia i te mata taata, « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti » i to te feia e farii ra i te haapoupouraa a to te ao.

Teie tei parauhia no ni‘a i te tapena taure‘are‘a ra e te itoito o Moroni : « Ahiri te taata atoa i ora na, e te ora nei, e e ora a muri atu mai ia Moroni ra te huru, inaha, ua aueue ê na te mana o hade e a muri noa’tu, e e ore hoi to te diabolo e mana i nia i te aau o te tamarii a te taata nei » (Alama 48:17).

Auê ïa parau faateniteni no te hoê taata tu‘iroo e te puai ! Aita ta’u e nehenehe e feruri i te tahi haamaitairaa nehenehe atu no te hoê taata i te tahi atu. E piti irava i muri iho, o te hoê ïa faahitiraa parau no ni‘a ia Helamana e to’na mau taea‘e, tei rave i te hoê ohipa tei itea-rii-noa-hia i mua i ta Moroni i rave : « Inaha ho‘i, e ere to Helamana e to’na mau taea‘e haamaitai i te taata ra i te mea iti i to Moroni ra » (Alama 48:19).

E nehenehe e parau e, noa’tu e, e ere o Helamana i te taata itehia e aore râ ei taata itea-maitai-hia mai ia Moroni te huru, hoê â râ to’na haamaitai i te taata ; oia ho‘i, ua tauturu e ua faufaa atoa oia mai ia Moroni.

Papû maitai e, e maitai rahi te roaa mai ia tatou na roto i te tuatapaparaa i te oraraa o te Tapena Moroni. Ua riro oia ei hi‘oraa no te faaroo, te taviniraa, te pûpûraa ia’na, te fafauraa ia’na iho e e rave rahi atu â mau huru atua to’na. Are‘a râ, eita vau e paraparau rahi atu no ni‘a i teie taata faahiahia, ua faaoti râ vau ia hi‘o i te feia aita i itehia i raro a‘e i te mau mori purapura, aore i tau‘ahia e to te ao, tera râ, « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti », ia au i te faahitiraa a te papa‘iraa mo‘a.

Eita tatou paatoa e riro mai ia Moroni, i te haruraa mai i te mahana taatoa i te haapoupouraa a to tatou mau hoa i te mau mahana atoa. Te rahiraa o tatou, e faaea muhu ore noa tatou, e mau taata ite-ore-hia o te haere mai e e ho‘i atu ma te rave i ta tatou ohipa ma te faata‘i ore i te pû. Outou o te mana‘o nei e, e mea mo‘emo‘e e aore râ, e mea ri‘ari‘a, e aore râ, e ere i te mea faahiahia, te parau atu nei au e, « E ere [to outou] haamaitai… i te mea iti » i to te taata faahiahia a‘e i roto i to outou mau hoa. Outou atoa, e tuhaa outou no te nuu a te Atua.

Ei hi‘oraa, a feruri na i te taviniraa rahi a te hoê metua vahine e aore râ, a te hoê metua tane i roto i te hau ite-ore-hia o te hoê utuafare parau ti‘a no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. A feruri na i te mau orometua haapii no te piha a te feia paari e te feia himene no te Paraimere e te mau arata‘i scout e te mau tuahine hahaere no te Sotaiete Tauturu o te tavini nei e o te haamaitai nei e rave rahi mirioni taata, tera râ, eita roa’tu to ratou i‘oa e haapoupouhia i mua i te taata e aore râ i roto i te mau ve‘a.

E rave rahi tauatini taata ite-ore-hia e te mata taata nei o te faatupu nei i te mau rave‘a e te oaoa no tatou i te mau mahana atoa. Mai ta te mau papa‘iraa mo‘a e parau ra, « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti » i to te feia tei ni‘a to ratou oraraa i te mau api matamua o te mau ve‘a.

Te faatumu nei te mau mori purapura o te tuaaai e te tau‘araa a to te ao i ni‘a i te hoê eiaha râ i ni‘a i te rahiraa. Pinepine te taata i te faataa-ê-hia i to ratou mau hoa e i te faateiteihia ei mau aito. Ua ite au e, teie huru tau‘araa i te taata, o te hoê ïa rave‘a no te faataa i te mea ta te taata e haafaahiahia e aore râ e faariro ei mea faufaa. Tera râ i te tahi taime, aita e tano taua faateiteiraa ra, e aore râ, te faahanahana ra i te mau faufaa ti‘a ore.

E ti‘a ia tatou ia ma‘iti ma te paari i to tatou mau aito e te mau hi‘oraa, ma te faaite atoa i te haamauruuru i te mau hoa e rave rahi e te mau taata tivira e ere i te mea tu‘iroo roa, are‘a « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti » i to te mau Moroni o to tatou nei oraraa.5

2

I roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e rave rahi taata tei tavini i raro a‘e i te marû o vetahi ê, e ohipa faufaa ta ratou i rave.

Peneia‘e e nehenehe ta outou e feruri e o vau i te tahi mau taata maitai i roto i te mau papa‘iraa mo‘a tei ore i anapanapa i raro a‘e i te mau mori purapura o te tau‘araa taata, ia au râ i te hi‘oraa maoro o te tuaaai, ua faaite ratou e, e mau aito mau ratou.

E rave rahi tei tai‘o i te aamu o te peropheta rahi o Nephi e aore i haapa‘o maitai i te tahi atu tamaiti itoito a Lehi o Samu to’na i‘oa. O Nephi te taata tu‘iroo i roto i te Buka a Moromona taatoa. E o Samu ïa ? Ahuru ana‘e taime te faahitiraahia te i‘oa o Samu. I to Lehi a‘oraa e haamaitairaa i to’na huaai, na ô atura oia ia Samu :

« E ao to oe e to oe huaai atoa, e riro ho‘i te fenua ia oe mai te reira e riro i to oe ra tuaana, ia Nephi. E e amuihia to oe huaai e to’na atoa ho‘i ; e riro to oe huru mai to to oe tuaana, e riro ho‘i to oe huaai mai to’na huaai ; e e haamaitaihia oe i to oe atoa ra mau mahana » (2 Nephi 4:11).

Te ohipa tumu a Samu o te patururaa ïa e te tautururaa i to’na teina haapoupou-hau-hia a‘e, e i te pae hopea, ua farii atoa oia i te hoê â mau haamaitairaa mai tei fafauhia ia Nephi e to’na huaai. Aore hoê mea i fafauhia ia Nephi tei iriti-ê-hia ia Samu ra tei haapa‘o maitai, are‘a râ, e mea iti roa to tatou ite i te taviniraa e te horo‘araa a Samu. Ua fatata oia aita i itehia i roto i te oraraa nei, tera râ, e mea papû e, e ti‘a faatere manuïa e te upooti‘a oia i roto i te mau papaa parau o te tau a muri atu.

E rave rahi o te rave nei i ta ratou horo‘araa ma te himene-ore-hia to’na roo. Ua ratere Isemaela na muri iho i te utuafare o Nephi ma te faatusia, ma te faaoroma‘i i te « mau ati i te poia, e te poihâ, e te rohirohi » (1 Nephi 16:35). E i rotopu i teie mau ati, ua pohe oia i roto i te medebara. E mea iti roa o tatou o te nehenehe e haamata noa a‘e i te haro‘aro‘a i te tusia o teie taata i taua anotau ra e i taua huru oraraa ra. Peneia‘e, ahiri e fâfâ rii a‘e tatou e e mea haro‘aro‘a rii a‘e, e heva atoa paha tatou, mai ta’na mau tamahine i na reira i roto i te medebara, no te mea ta te hoê taata mai teie te huru i horo‘a—e i faaru‘e !—ia ti‘a ho‘i ia tatou ia farii i te Buka a Moromona i teie mahana.

Te i‘oa e te haamana‘oraa o teie mau huru tane e vahine « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti », eita ïa e hope ia tai‘o i roto i te Buka a Moromona. Te metua vahine Saria anei e aore râ, te vahine atuatu fare Abisa anei, e tavini vahine no te arii vahine ati Lamana, ua horo‘a tata‘itahi ratou i te mau ohipa aore i itehia e te mata taata, aita râ i ite-ore-hia e te mata o te Atua.

Ahuru ma piti ana‘e irava papa‘iraa mo‘a no ni‘a i te oraraa o Mosia, te arii no te fenua Zarahemela e e metua tane ho‘i no te arii tu‘iroo ra o Beniamina. Noa’tu râ i te reira, e ohipa faufaa ta’na i rave no te taata. Ua arata‘i oia i te taata « ma te a‘o e te tohu e rave rahi » e « ua a‘o-pineine-hia ratou e te parau a te Atua » (Omoni 1:13). O Limehi, Amuleka e o Pahorana—oia tei faaite mai i te varua hiro‘a arii no te oreraa e faahapa a pari-hape-noa-hia ai oia—teie ïa te tahi atu mau hi‘oraa taata tei tavini ma te aau tae mau i raro a‘e i te marû o te mau mori purapura a vetahi ê.

Te fa‘ehau Teanekuma, tei horo‘a i to’na iho ora, e aore râ, o Lakoneusa te haavâ rahi tei haapii i te taata ia tatarahapa i te tau o te fifi o te mau taata no Gadianetona, e aore râ, te misionare Omonera e o Himeni, tei ore i faahitihia, e « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti » i to to ratou mau hoa, tera râ, aita to ratou parau i tau‘a-rahi-hia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

Aita tatou i ite maitai i te parau no Sibelona, te tamaiti haapa‘o a Alama, to’na aamu tei ropu ïa i to Helamana, te ti‘a faatere no a muri a‘e, e to Korianotona, te rave hara, tera râ e mea papû maitai e, ua parauhia e, « o te taata parau ti‘a ho‘i oia e te haerea maitai i mua i te Atua » (Alama 63:2). Te peropheta rahi o Nephi, tei faaitehia i roto i te buka a Helamana, e taea‘e to‘na o Lehi te i‘oa, o tei faahiti-poto-noa-hia « aita oia i ma‘iri ia [Nephi] e hoê iti a‘e i ta te parau ti‘a ra ». [Helamana 11:19 ; hi‘o atoa irava 18].6

Hōho’a
Beniamina e o Mosia

I muri a‘e i to Abisa (aui) tape‘araa i te rima o te arii vahine ati Lamana, ua ti‘a a‘era oia i ni‘a (A hi‘o Alama 19:15–29).

3

Noa’tu e, e ere tatou i te mea ite-rahi-hia, e nehenehe ta tatou e rave i te mau ohipa taviniraa rahi i roto i te basileia.

Oia mau, te vai ra te mau hi‘oraa no teie mau taata haamaitai i roto atoa i to tatou nei tau tuuraa. O Oliver Granger te hoê huru taata muhu ore noa e te tauturu o te mau mahana hopea nei, ta te Fatu e haamana‘o nei i roto i te tuhaa 117 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau. E rave rahi paha te taata aore i mataro i te i‘oa o Oliver, no reira, e faaite atu vau ia outou o vai teie pou o te mau taime omuaraa.

Ahuru ma hoê matahiti paari a‘e to Oliver Granger ia Iosepha Semita, e, mai te peropheta ra, no te tuhaa apato‘erau no New York atoa mai oia. No te to‘eto‘e rahi e te puta to‘eto‘e o to’na tino i te toru ahuru ma toruraa o to’na matahiti, ua ma‘ihia te mata o Oliver e ua mohimohi rahi. Noa’tu râ te fifi o to‘na mata, ua tavini oia e toru misioni rave tamau. Ua rave atoa oia i te ohipa i ni‘a i te hiero no Kirtland e ua tavini i roto i te apooraa rahi no Kirtland.

I te taime a ti‘avarûhia ai te rahiraa o te Feia Mo‘a i rapae ia Kirtland, Ohio, e tarahu ta te Ekalesia aita i aufauhia. Ua ma‘itihia o Oliver ei ti‘a no Iosepha Semita e no te Peresideniraa Matamua no te ho‘i i Kirtland no te faaafaro i te ohipa a te Ekalesia. No ni‘a i teie ohipa, ua papa‘ihia i roto i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau : « No reira a tuu atu ia’na ia titau itoito noa no te faaoraraa mai i te Peresideniraa Matamua no ta’u Ekalesia, te na reira mai nei te Fatu » (PH&PF 117:13).

No te mea ho‘i e, ua rave oia i teie ohipa ma te maitai roa i piha‘i iho i te feia i tarahuhia, ua papa‘i te hoê o ratou e : « I roto i te faatitiaifaroraa i te ohipa oti ore a te mau taata tei reva i te Pae Too‘a o te râ, no te faaora i ta ratou mau fafauraa e no te tape‘a maite ho‘i i to ratou huru parau ti‘a, ua riro te faatereraa a Oliver Granger i taua ohipa ra ei faatereraa faahiahia mau, ua tupu i roto ia’u te faatura rahi roa ino no’na, e te mauruuru rahi atoa » (Horace Kingsbury, mai tei faahitihia i roto Joseph Smith, History of the Church, 3:174).

I te taime a parahi ai Oliver i Kirtland, ua imi te tahi mau taata, tae roa’tu i te tahi mau melo mauruuru ore o te Ekalesia, i te hape o te Peresideniraa Matamua e ia faahapa i to ratou huru parau ti‘a na roto i te haaparareraa i te mau pariraa haavare. E oia mau tei tupu, « ua faaora o Oliver Granger i te Peresideniraa Matamua » na roto i ta’na taviniraa maitai … Na ô atura te Fatu no ni‘a ia Oliver Granger : « E vai noa to’na i‘oa i roto i te haamana‘oraa mo‘a mai tera u‘i atu i tera u‘i ra, e a muri e a muri noa’tu » (PH&PF 117:12). « E faatia mai au i ta’u tavini o Oliver, e e faatupu ho‘i i te hoê i‘oa rahi no’na i ni‘a i te fenua nei, e i rotopu i te taata nei, no te huru parau ti‘a o to’na varua » (Aamu o te Ekalesia, 3:350).

I to’na faaru‘eraa mai i te matahiti 1841, noa’tu e mea iti te Feia Mo‘a i Kirtland e te tahi nau hoa iti o te Feia Mo‘a, e rave rahi taata no te mau oire tapiri mai tei tae mai i te hunaraa o Oliver Granger.

Noa’tu e, e ere o Oliver Granger i te taata itehia i teie mahana mai te tahi atu mau ti‘a faatere tahito o te Ekalesia, ua riro râ oia ei taata rahi e te faufaa i roto i te ohipa ta’na i rave no te basileia. Noa’tu e o te Fatu ana‘e tei haamana‘o ia’na, ua nava‘i ïa taua haamaitairaa ra no’na—e no tatou tata‘itahi atoa ho‘i.7

4

Ua riro Nephi ei hi‘oraa no te haamana‘oraa i te Atua ei tumu no to’na puai e to’na mau haamaitairaa.

Te mana‘o nei au e, e mea ti‘a ia tatou ia ite e, te vai ra te hoê fifi i te pae varua no te feia e hape i te huru hi‘oraa i te vai-tamau-noa-raa i raro a‘e i te mau mori pura. E riro ratou i te nounou i te roo hanahana, e i reira, mo‘e atu ai te auraa no te parau o te raveraa i te ohipa taviniraa.

Eiaha tatou e vaiiho ia tatou iho ia faatumu i ni‘a i te purapura morohi o te roo rahi, e aore râ, ia rave i taua anapanapa ‘ume‘ume ra no te mono i te faufaa o te ohipa mau o te pinepine ho‘i i te ite-ore-hia, o te horo‘a mai râ i te tau‘araa a te Atua, noa’tu e, aita e haapurorohia i ni‘a i te api matamua o te mau ve‘a. E nehenehe te mau huroraa e te tau‘araa e riro mai te uaua avae o te aito ra Achille i te pae varua, noa’tu e o te taata aravihi roa a‘e i rotopu ia tatou.

Ahiri noa’tu e ma‘iri mai te mau mori purapura no te roo rahi i ni‘a ia outou i te hoê taime o to outou oraraa, e mea tano ia pee outou i te hi‘oraa o te feia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a tei fana‘o i te roo nui. O Nephi te hoê o te mau hi‘oraa rahi. I muri a‘e i te mau mea atoa ta’na i rave, to’na tereraa i roto i te medebara e to’na utuafare, ua rotahi noa to’na huru i ni‘a i te mau mea faufaa a‘e. Ua parau oia e :

« E ia hinaaro vau ia oaoa, te autâ ra ta’u aau no ta’u mau hara ; area râ, ua ite au ia’na ta’u i ti‘aturi ra.

« O ta’u Atua tei tauturu mai ia’u ra ; ua arata‘i mai oia ia’u na roto i to’u ra mau ati i roto i te medebara ; e ua faaora oia ia’u i ni‘a iho i te moana.

« Ua faaî oia ia’u i to’na ra aroha, e ia paruparu to’u nei tino.

« Ua haamamu oia i to’u ra mau enemi, i rurutaina‘i ratou i mua ia’u. » (2 Ne. 4:19–22).

Aore roa te mau mori purapura i haamatapo ia Nephi no ni‘a i te tumu o to’na puai e to’na mau haamaitairaa.8

5

I te taime e maramarama tatou no te aha tatou e tavini nei, eita ïa tatou e haape‘ape‘a i te vahi i reira tatou e tavini ai.

I te mau taime a tau‘ahia mai e a itehia mai ta tatou ohipa, e tano atoa ia tatou ia pahono i te uiraa e, No te aha tatou e tavini ai ? I te taime e maramarama tatou i te no te aha, eita ïa tatou e haape‘ape‘a i te vahi i reira tatou e tavini ai.

Ua haapii te peresideni J. Reuben Clark, Jr., i teie parau tumu faufaa rahi i roto i to’na iho oraraa. I roto i te amuiraa rahi no eperera 1951, ua paturuhia te peresideni David O. McKay ei Peresideni no te Ekalesia i muri a‘e i te faaru‘eraa mai te peresideni George Albert Smith. Tae mai i taua taime ra, ua tavini te peresideni Clark ei tauturu matamua no te peresideni Heber J. Grant e i muri iho, no te peresideni George Albert Smith. Ua riro na te peresideni McKay ei tauturu piti no teie na taata toopiti.

I roto i te tuhaa pureraa hopea o te amuiraa, ia hope te mau ohipa a te Ekalesia i te ravehia, ua piihia te taea‘e Stephen L. Richards i roto i te Peresideniraa Matamua e ua paturuhia ei tauturu matamua. E ua paturuhia te peresideni J. Reuben Clark, Jr., ei tauturu piti. I muri a‘e i te patururaa o te feia faatere o te Ekalesia, ua faataa mai te peresideni McKay no te aha oia i ma‘iti ai i to’na na tauturu ia au i taua ana‘iraa ra. Ua parau oia e :

« Ua feruri au e, hoê ture arata‘i i roto i teie ma‘itiraa maori râ, te haapa‘oraa ïa i te matahiti paari a‘e i roto i te Pŭpŭ [no te Tino Ahuru Ma Piti]. Ua parahi teie na taata e piti i ni‘a i to raua parahiraa i roto i taua tino faatere ra o te Ekalesia, e ua mana‘o vau e, e mea tano ia tape‘a noa i te reira ti‘araa matahiti paari i roto i te Pŭpŭ apî o te Peresideniraa Matamua » (I roto i te Conference Report, 9 no eperera 1951, api 151).

I muri iho ua anihia i te peresideni Clark ia paraparau i muri a‘e i te peresideni McKay. E mea poto roa to’na mana‘o i taua taime ra, tera râ ua haapii mai oia i te hoê haapiiraa puai : « I roto i te ohipa a te Fatu, e ere te vahi e tavini ai outou, o te huru râ o te taviniraa. I roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e rave te hoê taata i te ti‘araa i piihia’i oia, te hoê ti‘araa e ore roa te taata e imi, e aore râ e pato‘i. Te fafau nei au i te peresideni McKay e i te peresideni Richards e haapa‘o maite au ma te pûpû ia’u i te mau tuhaa ohipa e faataahia na’u mai te au i to’u puai e to’u aravihi hopea, e mai te au i ta raua e faati‘a mai ia’u ia rave, atira noa’tu to’u nava‘i ore » (Ibid., api 154).

Teie haapiiraa ta te peresideni Clark i haapii mai, ua faahitihia ïa na roto i te tahi parau ê i roto i teie pehepehe papa‘ihia e Meade McGuire, tei faahitihia e rave rahi taime :

« E te metua, i hea vau e rave ai i te ohipa i teie mahana ?

E ua manii ‘u‘ana atura to’u here ma te mahanahana.

Faatoro atura oia i te hoê vahi na‘ina‘i

E na ô maira, « e haapa‘o oe i tera no’u ».

Pahono oioi atura vau e, « eiaha ; eiaha tera !

Inaha, aore roa e taata e ite mai,

Noa’tu te huru te maitai o ta’u ohipa i rave ;

Eiaha tera vahi na‘ina‘i no’u ».

Teie atura te parau Ta’na i parau mai, e ere ïa i te mea teimaha ;

Pahono marû mai nei Oia ma te here :

« Ah, e aiû iti e, a imi i to aau.

No ratou e aore râ no’u anei oe e rave ai i te ohipa ?

E vahi na‘ina‘i o Nazareta,

Oia atoa o Galilea ».

[A hi‘o Best-Loved Poems of the LDS People, comp. Jack M. Lyon and others (1996), 152].

Ua parau te arii Beniamina e : « Inaha, e parau atu vau ia outou, i parau a‘enei au ia outou e, ua hope o’u pue mahana i te taviniraa ia outou ra, aita râ vau i hinaaro i te faaahaaha, te tavini noa ho‘i au i te Atua ra. E inaha, e faaite atu vau ia outou na i taua mau mea nei, ia ite outou i te paari ia ite ho‘i outou e, a tavini ai outou i te taata nei, te tavini ra ïa outou i to outou Atua ra » (Mosia 2:16–17).9

Hōho’a
e mau vahine te rave nei i roto i te fare tapunuraa maa

Ia « apiti [tatou i to tatou] mau hinaaro i te tautururaa ia vetahi ê ma te tauturu ia ratou ia itehia to ratou haerea », o tatou « ïa te taata oaoa e te manuïa roa a‘e ».

6

E tavini tatou ma te haapa‘o maitai e te muhu ore, ma te ara i te arueraa a vetahi ê.

Te taata e apiti i to’na mau hinaaro i te tautururaa ia vetahi ê ma te tauturu ia ratou ia itehia to ratou haerea, o oia ïa te taata oaoa e te manuïa roa a‘e.

E ti‘a i te tapa‘o i te vahi maaraa purumu o te faaara ra ia tatou ia faaea, ia hi‘o e ia faaroo, ia riro ei arata‘i no tatou. A faaea ia rû tatou i roto i te oraraa. A hi‘o i te mau mea au e te marû e te faatura o ta tatou e nehenehe e rave, e i te mau hinaaro ha‘iha‘i atoa o te taata ta tatou e nehenehe e pahono atu. A faaroo ia vetahi ê e a haapii mai i ta ratou mau tia‘iraa e to ratou mau fifi ia ti‘a ho‘i ia tatou ia tauturu maa vahi iti i to ratou manuïa e te oaoa.10

Ua parau te peresideni Ezra Taft Benson e, « na te taviniraa mai te Mesia te huru e faateitei … Ua parau fafau mai te Fatu e, te feia e tuu i to ratou ora no te tavini ia vetahi ê ra e itea mai ïa. Ua parau te peropheta Iosepha Semita ia tatou e, e ti‘a ia tatou « ia faahope i to tatou oraraa » no te faatupuraa i te opuaraa a te Fatu (PH&PF 123:13) » (Ensign, Novema 1989, api 5–6).

Mai te mea e, te mana‘o ra outou e, aita te rahiraa ohipa ta outou e rave ra e faariro nei ia outou ei taata tu‘iroo, a faaitoito noa te aau. Te rahiraa o te mau taata maitai tei ora na, aita atoa ratou i tu‘i rahi te roo. A tavini e a tupu i te rahi, ma te haapa‘o maitai e te muhu ore. A ara i te arueraa a te taata. Ua parau Iesu i roto i te haapiiraa i ni‘a i te mou‘a :

« E ara o te rave outou i ta outou parau maitai i mua i te aro o te taata ia hi‘ohia e ratou a ore e noaa ta outou utua i to outou Metua i te Ao ra.

« Ia horo‘a râ oe i ta oe tao‘a aroha eiaha e na mua i te faaoto i te pu mai ta te feia haavare i te mau sunago e te mau aroâ ra ia haamaitaihia ratou e te taata. Oia mau ta’u e parau atu ia outou na ua noaa ta ratou utu‘a.

« Are‘a oe, ia horo‘a i ta oe tao‘a aroha, eiaha to rima aui ia ite i ta to rima atau e rave ra :

« Ia mo‘e ta oe horo‘araa tao‘a aroha e na to Metua iho tei ore roa i mo‘e te hoê mea ia’na ra ore noâ oia iho i te itea e faautu‘a faaite mai ia oe » (Mataio 6:1–4).

Ia na reira noa to tatou Metua i te Ao ra ia outou.11

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • E aha ta te peresideni Hunter e tamata nei i te tauturu ia tatou ia haro‘aro‘a na roto i te haapapûraa mai no ni‘a ia Helamana e to’na mau taea‘e e « e ere to [ratou] haamaitai… i te mea iti » i to te Tapena Moroni ? (A hi‘o i te tuhaa 1). Nahea e ti‘a ai i teie haro‘aro‘araa i te tauturu ia outou ?

  • E aha ta te mau hi‘oraa papa‘iraa mo‘a i roto i te tuhaa 2 e nehenehe e haapii ia tatou ? Nahea teie mau hi‘oraa i te faaûru i to tatou mau mana‘o a tavini ai tatou ? E mea nahea outou i te haamaitairaahia e te tahi taata tei tavini ma te muhu ore e te himene-ore-hia to’na roo ?

  • E aha ta tatou e apo mai i roto i te aamu ta te peresideni Hunter i faati‘a no ni‘a ia Oliver Granger ? (A hi‘o i te tuhaa 3). No te aha eiaha tatou e feruri ia farii i te haamauruururaa a tavini ai tatou ?

  • Nahea « te mau mori purapura no te roo rahi » e aore râ te roo nui e nehenehe ai e riro mai ei atâtaraa ? (A hi‘o i te tuhaa 4). E aha ta te hi‘oraa o Nephi e ti‘a ia haapii mai ia outou no ni‘a i te vai « rotahi noa… i ni‘a i te mau mea faufaa a‘e »?

  • A hi‘o faahou i te aamu o te peresideni J. Reuben Clark Jr. i roto i te tuhaa 5. E aha te mea ta outou e faahiahia no ni‘a i te huru e te mau parau a te peresideni Clark ? A feruri i ta outou pahonoraa i te uiraa « No te aha vau e tavini ai ? » Nahea e ti‘a ai ia tatou ia faatupu i te huru no te horo‘araa i te maitai hope i roto ia tatou, ma te hi‘o ore i te vahi e tavini ra tatou ?

  • I roto i te tuhaa 6, te faahiti ra te peresideni Hunter i te parau fafau a te Fatu e, o « te tuu noa i to ratou ora no te tavini ia vetahi ê ra, e ora ïa » (a hi‘o Mataio10:39 ; 16:25). E aha te auraa no teie parau ? E mea nahea to outou iteraa e, e parau mau te reira ? Nahea te taviniraa i te horo‘araa mai ia outou i te oaoa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 6:2–7, 24 ; 20:25–28 ; Iakobo 1:27 ; PH&PF 76:5–7 ; 121:34–37

Tauturu haapiiraa

« A faaite i te mea o ta outou i apo mai. A rave ai outou i te reira, e maramarama mai to outou mau feruriraa e e rahi atu to outou puai no te tape‘araa mai » (Te haapiiraa : Aita e piiraa teitei a‘e [1999], 17).

Te mau nota

  1. Neal A. Maxwell, « Meek and Lowly » (pureraa i Brigham Young University, 21 no atopa 1986), 8 ; speeches.byu.edu.

  2. Thomas S. Monson, « President Howard W. Hunter: A Man for All Seasons », Ensign, Eperera 1995, 31.

  3. James E. Faust, « Howard W. Hunter: Man of God », Ensign, Eperera 1995, 27.

  4. Jon M. Huntsman Sr., « A Remarkable and Selfless Life », Ensign, Eperera 1995, 24.

  5. « No Less Serviceable », Ensign, Eperera 1992, 64–65.

  6. « No Less Serviceable », 65.

  7. « No Less Serviceable », 65-66.

  8. « No Less Serviceable », 66.

  9. « No Less Serviceable », 66-67.

  10. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 267.

  11. « No Less Serviceable », 67.