Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 16 : « Ia Hoê Tatou e ti‘a’i »


Pene 16

« Ia Hoê Ana‘e Tatou »

« Ua pii mai te reo o te Mana Hope ia tatou mai roto mai i te arepurepu… no te faatupu i te hoê tahoêraa e te hoê autaea‘eraa nehenehe, i roto i te reira e ti‘a’i ia tatou ia here te tahi e te tahi mai ia tatou e here ia tatou iho ».

No Roto mai i te Oraraa o Lorenzo Snow

Hou te Feia Mo‘a i ti‘avarûhia‘i mai Nauvoo mai, ua putuputu te mau taea‘e faatere o te Ekalesia i roto i te hiero. Ua fafau ratou e « E ore roa ratou e faaea i [ta ratou] mau tautooraa, na roto i te mau rave‘a e te mana atoa i roto [i to ratou rima], e tae noa’tu i te taime e tapae ai, te Feia Mo‘a tei faahepohia ia faaru‘e ia Nauvoo, i te tahi vahi haaputuputuraa no te Feia Mo‘a ».1Ma te faaotiraa ia tape‘a i teie fafauraa, ua haamau te peresideni Brigham Young i te matahiti 1849 i te Tufaa Moni Tamau no te Faahaeraa mai i te taata i te Fenua Marite. I raro a‘e i teie faanahoraa, e horo‘a tarahu te Ekalesia i te moni i te Feia Mo‘a e haere mai nei i te Fenua Marite ma te iteraa e e faaho‘i te mau taata i ta ratou moni aitarahu i muri a‘e i to ratou taeraa i Utah e a itehia ai ta ratou ohipa.

Ua pii te peresideni Young ia Lorenzo Snow e te tahi atu mau taata ia imi i te moni no teie tautooraa. E mea fifi roa na Elder Snow ia ani i te Feia Mo‘a i te moni—e mea vĕvĕ ho‘i ratou iho, ua ti‘avarûhia ho‘i ratou mai tera vahi e tera vahi hou a faaea‘i i roto i te Afaa no Roto Miti. Ua papa‘i oia i roto i ta’na buka aamu : « I te raveraa i te misioni ia ani i te moni i te Feia Mo‘a o tei rave, i muri a‘e i to ratou eiâraahia e to ratou faaereraahia, na roto i te puai, i ta ratou mau tao‘a i te hoê tere hau atu i te 1.600 kilometera te atea, tei faaea noa iho nei i roto i te hoê vahi pape ore e te taata ore no te ‘Medebara rahi no Marite’, ua ite au ia’u iho i roto i te hoê ohipa fifi roa. Na roto i te tahi noa mau taata rii, e mea iti roa te tao‘a a te mau taata, e aore râ aore roa e tao‘a i nehenehe ia ratou i te haaputu, ». Are‘a râ, te mau vahi atoa ua haere o Elder Snow, ua horo‘a te nunaa i te mau mea atoa e maraa ia ratou. Ua faaite oia : « Te mau tautooraa e te hinaaro, tei itehia i te mau vahi atoa, no te faataa i te hiti te hoê tufaa no te iti o te moni—te mana‘o horo‘a e te faahiahia o te aau, ta’u i ite i te mau vahi atoa i roto i te vĕvĕ, te mau fariiraa oaoa ta’u i farii i te mau vahi i reira ho‘i te vĕvĕ, ua î ïa to’u aau i te popou rahi. Ua onoono te hoê taata i te rave i ta’na ana‘e ra puaatoro, ma te parau e ua faaora te Fatu ia’na, e ua haamaitai ia’na i te faaru‘eraa i te fenua tahito e te haereraa mai i te hoê fenua hau ; e na roto i te horo‘araa i ta’na ana‘e ra puaatoro, ua ite oia e te rave noa ra â oia i te hopoi‘a i titauhia, e te mea ta’na e titau ia vetahi ê, ahani ua taui te huru ohipa ».

I muri a‘e i to’na ohiraa i te mau ô i Utah apatoerau, ua parau o Elder Snow, « Ua matara te mau aau o te Feia Mo‘a, e, ia hi‘ohia to ratou mau huru oraraa, ua horo‘a hua e ua horo‘a rahi ratou, e oia mau ma te oaoa ».2

Noa’tu e mea iti ta te taata tata‘itahi i horo‘a, ua haamaitai râ ta ratou mau tautooraa amui e rave rahi mau oraraa. Ua rahi te Tufaa Moni Tamau no te Tereraa, hau atu i tei opua-matamua-hia, no te tautururaa i te mau melo no te Ekalesia tei parahi i Nauvoo e te tahi atu mau taata. Ua tamau noa teie tufaa moni e 38 matahiti te maoro, i te tautururaa e rave rahi tauasini mau melo faafariûhia no te mau fenua e rave rahi tei amui atu i te Feia Mo‘a. [A hi‘o i te mana‘o tauturu 1 i te api 227.]

Te mau haapiiraa a Lorenzo Snow

Ia hoê ana‘e tatou i roto i te evanelia, e faaite ïa te Fatu i to te ao nei i To’na huru na roto atu ia tatou.

Ua pure o Iesu i to’na Metua ia hoê te mau taata Ta’na i horo‘a’tu ia’na mai roto atu i te ao mai ia’na e te Metua i hoê, e ua parau oia, Te pure nei au e ia horo‘a oe ia ratou i te hoê â here to oe no‘u, ia hoê au e ratou e oe i roto ia’u, ia hoê paatoa ana‘e te taatoaraa. Te vai nei te tahi mea faufaa rahi roa i roto i teie mau parau, e e ti‘a ia tatou ia faaohipa i te reira e tae noa’tu e hoê tatou mai te Metua e te Tamaiti, e hoê i roto i te mau mea atoa.3

Na roto mai i te mau irava ta’u i tai‘o [Ioane 17:19–21] ua faaitehia mai ïa te faufaa rahi e te titauraa ia hoê te mau Aposetolo, ia manuïa te mau opuaraa a te Fatu i roto i te ao nei. Ia ore ana‘e te mau Aposetolo e te feia tei ti‘aturi ia ratou ei hoê, eita ïa to te ao nei e ti‘aturi i te misioni e te mau opuaraa a te Faaora. No reira ua pure o Iesu i te Metua ia hoê te feia atoa ta te Metua i horo‘a Ia’na mai Ia’na e te Metua i hoê, ia ti‘aturi to te ao nei e ua tono mai te Metua Ia’na. Oia mau teie ïa ta te Fatu i opua i te rave na roto ia Iseraela i te faahaereraa mai ia ratou i rapae au i te faatîtîraa no Aiphiti ; ua hinaaro Oia ia faariro ia ratou ei nunaa hoê, ei nunaa taa ê, ei nunaa taata ta te Atua e nehenehe e faahanahana e e faatura ia nehenehe i to te ao nei ia ti‘aturi, e ia farii atoa ratou i te mau haamaitairaa Ta’na i hinaaro i te ninii atu i ni‘a iho ia ratou no te mea ho‘i e mau huaai ana‘e te utuafare taata no te Atua ; e ahani Iseraela i rave i Ta’na mau titauraa, e mea papû roa e haamaitai-rahi-hia ïa te ao nei, e hope ïa te mau opuaraa a te Atua i te faaotihia. Ua hinaaro te Fatu i te faaite i To’na huru taata, e te huru o te mau ra‘i, e ua hinaaro oia i te faatae i To’na aroha e Ta’na mau haamaitairaa na roto ia Iseraela i te taatoaraa o te utuafare taata ; ua haapa‘o ore râ Iseraela e aita i faaroo i To’na reo…

Mai te mea te vai nei te hoê amahamaharaa i rotopu ia tatou ; mai te mea e amahamaha tatou i te pae varua e aore râ i te pae tino, e ore roa ïa e nehenehe ia tatou ia riro ei nunaa taata ta te Atua i opua e ia riro tatou, eita atoa e nehenehe ia tatou ia riro ei mauhaa i roto i To’na rima no te faati‘aturi i to te ao nei e ua faaho‘ihia mai te Autahu‘araa Mo‘a e tei ia tatou ra ho‘i te evanelia mure ore. Ia nehenehe ia tatou ia faatupu i te mau opuaraa a te Atua e ti‘a ïa ia tatou ia rave mai ta Iesu i rave—ia faaau i to tatou hinaaro tata‘itahi i te hinaaro o te Atua, eiaha i roto ana‘e i te hoê mea, i roto râ i te mau mea atoa, e ia ora ia vai mai te hinaaro o te Atua i roto ia tatou.4 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 2 i te api 227.]

E mea faufaa rahi te hoêraa i roto i te Ekalesia e i roto i to tatou mau utuafare.

E ti‘a ia vai mai te tahoêraa rahi a‘e i rotopu ia tatou hau atu i ta tatou e ite nei i teie mahana Te vai nei te hoê hoêraa maitai i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. Aita anei e tahoêraa maitai roa i roto i taua pŭpŭ ra ? Oia mau roa, e parau te mau taata atoa e E, te hoê hoêraa maitai roa i roto i te pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo … E te vai atoa nei te hoê hoêraa maitai roa i roto i te Peresideniraa Matamua, e no te aha e ore ai ? E parau te mau taata atoa, e mea papû roa ia vai mai te hoêraa e ti‘a’i. E no te aha e ore ai e vai mai te hoê hoêraa maitai roa i roto i na peresideni e hitu no te mau Hitu Ahuru ? E ti‘a ia vai mau ; te parau nei tatou E. E ti‘a anei ia vai mai te hoê hoêraa e te mau Apooraa Teitei no te mau Tĭtĭ huru rau no Ziona ? Oia mau e ti‘a ia vai mai, e te vai nei te hoê rave‘a no te faatupu i taua tahoêraa ra. E hoê â huru e te mau faanahonahoraa e te mau pŭpŭ autahu‘araa ê atu. Eita anei e ti‘a ia vai mai te hoêraa maitai roa i te mau peresideniraa o te mau Tĭtĭ ? Oia mau, e ahani e peresideni au no te hoê Tĭtĭ, eita ïa vau e faafaaea i te ao e aore râ i te pô e tae noa’tu e hoê au e to’u na tauturu. E ti‘a anei ia vai mai te hoê hoêraa i te Episekopo e to’na nau Tauturu ? Oia mau roa e ti‘a ia vai mai taua hoêraa ra.

E, no te aha e mea hau roa’tu i te faufaa ? E ti‘a anei ia vai mai te hoêraa i roto i te utuafare ? … Oia mau roa e ti‘a ia vai mai te reira hoêraa. E no te aha e ti‘a’i i te hoê taata ia oaoa, e ti‘a’i i te tane faaipoipo e te metua tane no te hoê utuafare ia faaea oaoa e tae noa’tu ua faatupu oia i te hoê tahoêraa maitai roa, eaha ho‘i te atearaa e nehenehe ai i te hoê tahoêraa maitai roa e tupu ? E i roto i teie ohipa e ti‘a ïa i te metua tane ia haamaitai roa ia’na mai ta te hoê tane e nehenehe i roto i teie oraraa ia maitai roa i mua i to’na utuafare. E ti‘a atoa i te vahine faaipoipo ia haamaitai atoa ia’na mai te nehenehe i te hoê vahine ia maitai roa i roto i teie nei oraraa. E i reira e ineine ai raua i te haamaitai roa i ta raua mau tamarii mai te mea e hinaaro ratou e e nehenehe ia ratou ia haamaitai-roa-hia. E ti‘a i te metua tane e i te metua vahine ia haapa‘o maitai. Eiaha roa te vahine faaipoipo e parau ma te faatura ore i ta’na tane faaipoipo i mua i ta’na mau tamarii. Mai te mea e mana‘o oia e ua hape ta’na tane (ua na reira paha oia), eiaha roa ïa oia e faahiti i te reira i mua i ta’na mau tamarii. E ti‘a râ ia’na ia arata‘i ê atu ia’na i te aro o ta’na mau tamarii e i reira a parau atu ia’na i ta’na mau hape, ma te au maitai, eiaha roa râ i mua i te aro o te mau tamarii ia parau ma te faatura ore i te metua tane. E na reira atoa te metua tane. Aita to’na e ti‘araa ia parau ma te faatura ore i ta’na vahine faaipoipo i mua i ta’na mau tamarii. E te pure nei au i te Atua ia horo‘a i te tane e i te vahine faaipoipo te varua e te ite ia faatitia‘ifaro ia raua iho i roto i taua mau mea ra. Ua ite au e te mau fifi e rave rahi e fâ mai nei i teie nei, e te faatura ore ta tatou e ite nei i roto i te Autahu‘araa, i rotopu i te feia apî, ua tupu mai ïa na roto i teie ohipa, e te vai nei te mau fifi i roto i te utuafare, e te vai nei te faatura-ore-raa tei faaitehia i mua ia ratou, e te metua tane no te metua vahine, e te metua vahine no te metua tane. Ua ite au i teie nei e te vai nei teie mau mea.5 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 3 i te api 228.]

E riro tatou ei hoê ia tauturu ana‘e tatou te tahi i te tahi ia farii i te hau e te oaoa.

Te tau‘a parau rahi nei tatou no ni‘a i te parau tumu no te hereraa i to tatou mau taata tupu mai ia tatou e here ia tatou iho ; te tau‘a parau nei tatou no ni‘a i te reira e te mana‘ona‘o nei tatou no ni‘a i te reira i te tahi mau taime, are‘a râ te tomo ra anei tatou i roto i te varua o teie mau mea e te ite ra anei tatou i te fifi e vai nei i roto ia tatou iho ? E ti‘a ia tatou ia ite e e ti‘a ia tatou ia rave mai te au i te tahi mau parau tumu e nehenehe ai ia tatou ia taati ia tatou iho ei hoê nunaa, ia taati i to tatou mau mana‘o ia nehenehe ia tatou ia hoê, e e ore roa ïa te reira e tupu mai te mea eita te tahi mau mea e ravehia, e te mau mea e titau nei ia tatou ia tautoo.

Nahea ïa outou ia haa no te faatahoê ia outou ? Nahea ïa te hoê taata e haa ai no te faatahoê ia’na i to’na ra taata tupu ? Mai te mea e apiti e piti taata tei ore roa i matau na mua‘e, nahea ïa raua i te rave no te farii i te hoaraa o te tahi, te auraa e te here o te tahi no te tahi ? No te aha e ti‘a’i te tahi mea ia ravehia, eiaha na te hoê noa pae, ia ravehia râ e na pae e piti atoa ra. Eita ïa i te mea tano na te hoê noa e rave i te ohipa ; eita atoa i te mea tano na te hoê noa e pahono i taua mau mana‘o ra e ia rave oia iho i te ohipa, ia hoê râ raua i roto i to raua mau mana‘o e to ratou here—e titauhia ïa ia haa raua toopiti atoa ra…

E ti‘a ia ravehia te tahi mea e raua toopiti atoa ra ia noaa to te tahi hoaraa e no te faatahoê ia tatou ei nunaa taata…

Ia faarahihia to tatou mau feruriraa no te ta’a e no te hi‘o i te maitai o to outou mau hoa na piha‘iho ia tatou, e mai te mea te vai ra ta outou rave‘a no te haamaitai i to outou mau hoa, a na reira, e ia na reira outou e ite ‘oi‘oi ïa outou i taua mau maitai ra e hinaarohia ra e outou o ta outou ho‘i e ore e farii ‘oi‘oi ahani ua ha’a noa outou i te titauraa i te reira mau mea no outou noa iho ma te tau‘a ore i te maitai o to outou mau hoa. Ua ite au e e parau tumu maitai e te faufaa rahi teie…

Ua ti‘a ia tatou ia ite e e ohipa na tatou ia haapii i te titau i te hau e te oaoa no te mau taata i piha‘iho ia tatou, e eiaha roa e rave i te hoê e‘a e taataahi i te mau mana‘o e te mau ti‘araa o to tatou mau taata tupu. A vaiiho i te hoê taata ia haere e taataahi i te mau ti‘araa o te hoê taea‘e e eaha ïa te maororaa e titauhia ia’na no te haamou i taua mana‘o ti‘aturiraa ra i vai na i roto ia raua na mua’tu ? E ia mou te reira eaha ïa te roaraa te taime e titauhia no te haamau faahou i taua mana‘o ra i vai na i roto ia raua ? E titauhia ïa te hoê tau roa. I ni‘a ïa i teie mea e ti‘a ai ia tatou ia haamau i to tatou mata ; Ia mana‘o ana‘e au, i roto i to tatou mau feruriraa atoa, to tatou mau tereraa atoa, e i roto i to tatou mau feruriraa hohonu, e hinaaro ïa tatou ia feruri i te maitai o te mau taata e haati ra ia tatou ; e ia haamana‘o e te vai ra to ratou mau ti‘araa e e mau haamaitairaa taa ê mai ia tatou atoa ; e ti‘a ia tatou ia haamau papû i te reira i roto i to tatou mau feruriraa.

Teie nei e rave outou i te hoê taata o te haapa‘o tamau noa i te maitai o te mau taata e haati ra ia’na, e ia vaiiho ia’na ia ite i te haamaitai i te mau mea atoa a to’na mau taea‘e, e e haamau ïa oia na roto i teie raveraa i te oaoa i roto ia’na iho e na piha‘iho ia’na. A vaiiho na i te hoê taata ia rave i te tahi ê atu e‘a e eita oia e haamaitai e e haa no te maitai o vetahi ê, e imi râ oia i te hapa i roto ia ratou e e faaino oia ia ratou, e noaa anei ia’na taua mau haamaitairaa atoa ra ? E mea papû roa eita ïa

Mai te mea te ite nei tatou e e hopoi‘a na tatou ia haa maitai atu â i ta tatou i haa na no te titau i te ti‘aturiraa, e haa ïa tatou mai te mea râ e tei ia tatou ra te puai no te faatupu i te mau haamaitairaa e te mau maitai pae tino no te haapapû i te hoaraa o te feia e haati ra ia tatou. Na roto i teie raveraa e aita’tu e rave‘a ê atu e nehenehe ai ia tatou ia vai hoê e ia faaite e e mana‘o maitai e e mana‘o autaea‘eraa to tatou.—E ti‘a ia tatou ia faaiteite i teie mana‘o na roto i ta tatou mau ohipa… eiaha râ na roto i te aroha rimaraa i te hoê taata e te parauraa’tu e ia haamaitai mai te Atua ia oe e to’u hoa maitai, e i te mahana i muri mai e tau‘a ore tatou i te mea ta tatou i parau na mua’tu e taataahi râ i to’na mau mana‘o maitai roa ra.6

Aita ana‘e te hoê taata e hinaaro i te faatusia no te maitai o to’na mau taea‘e, e ia ite oia e te na ni‘a’tura oia i te mau mana‘o o to’na mau taea‘e… e ere ïa taua taata ra i te mea afaro i mua i te Fatu, e tei hea ho‘i te here o taua taata ra no to’na taea‘e ?

Ia ore ana‘e te hoê taea‘e e hinaaro e mauiui no to’na taea‘e, nahea ïa oia i te faaite na roto i to’na iho puai e e here to’na no to’na taea‘e ? Te parau atu nei au e eita tatou e faaoroma‘i i to tatou mau taea‘e i roto i to tatou ma’ama’a e to tatou paruparu, mai te mea râ e taahi ratou i ni‘a i to tatou mau ti‘araa e ‘oi‘oi ïa tatou i te tahoo, e mai te mea e taahi ratou i ni‘a i to tatou mau manimani avae e ou‘a ‘oi‘oi atu ïa tatou i ni‘a i to ratou mau manimani avae … Ia ite ana‘e au i te hoê taea‘e tei faainoinohia, e e fariu mai oia i muri iho e e ou‘a atu i ni‘a i te taata hamani ino, e parau ïa vau i reira eaha te atearaa taua taea‘e ra i te e‘a no te hopoi‘a, e e parau ïa vau ia’na e ti‘a ia oe ia haapii i te haavî ia oe iho oi ore roa oe e faaorahia i roto i te basileia o te Atua.7

E tai‘o ïa vau i te tahi mau irava i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau :

« Ua imi ta’u mau pĭpĭ, i mutaa ihora, i te rave‘a ia pari te tahi i te tahi e aita ho‘i ratou i faaore i ta te tahi ra hara i roto i to ratou ra mau aau, e no taua ino ra ratou i roohia‘i i te ati e i faautu‘a-roa-hia‘i ho‘i.

« No reira, te parau atu nei au ia outou e, e mea ti‘a roa ia outou ia faaore outou te tahi i ta te tahi ra hapa ; no te mea o oia o tei ore i faaore i te hapa a to’na ra taea‘e ua vai faahapahia oia i mua i te Fatu ; no te mea tei roto noa ia’na te hara rahi a‘e ». PH&PF 64:8–9.]…

Mai ta’u i tai‘o i ŏ nei, te vai ra te hoê mea ta te mau pĭpĭ a te Faaora i ore i rave—aita ratou i manuïa i te haamauraa i taua hoêraa ra o te varua e o te mana‘o tei ti‘a ia ratou i te farii, e ua faahapaha te Fatu ia ratou. Te titau nei te Fatu e ia faaore te mau taata i te hapa a vetahi ê, e tae noa’tu i te hitu taime e hitu ahuru. E noa’tu eita te tahi e ani i te faaoreraa hapa, e ti‘a ia tatou ia faaore i te hapa … Ua parauhia tatou e o oia o te ore e faaore i ta to’na taea‘e hapa, e vai ïa i roto ia’na te hara rahi a‘e—oia ho‘i, e taata hara rahi a‘e oia i te taata tei faainoino ia’na. Te titau nei te Fatu ia tatou ia here i to tatou taata tupu mai ia tatou iho—te hoê ohipa fifi roa i roto i te mau huru hi‘oraa atoa ; e ti‘a râ ia tatou ia tapae i taua maitai-roa-raa ra, e e noaa ïa ia tatou te reira.8 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 4 i te api 228.]

A riro ai tatou ei hoê i roto i te evanelia, e rahi ïa to tatou maramarama e te ite e e faaineine ïa tatou no te parahi i mua i te aro o te Atua.

E ti‘a ia tatou ia hoê e ia rave mai ia Davida e Ionatana ma te aau hoê [a hi‘o 1 Samuela 18:1], e ia tapu-ê-hia to tatou rima i to tatou mau tino eiaha râ e hamani ino i te tahi e te tahi. Auê ïa e nunaa puai ia tatou mai te mea tei roto tatou i teie huru, e ti‘a ia tatou ia riro mai te reira, noa’tu eaha te ha‘iha‘i o to tatou mau mana‘o faahoaraa i teie taime. E nehenehe noa ta’u e parau atu e e tae mai te mahana e ti‘a’i ia tatou ia riro ei hoê mai te mea e ti‘a ia tatou ia hi‘o atu i te aro o te Atua. E haapii ïa tatou i te here i to tatou mau taata tupu mai ia tatou e here ia tatou iho. E ti‘a ia tatou ia na reira, noa’tu eaha te atearaa tatou i te reira huru i teie nei taime, e ti‘a ia tatou ia haapii mai i teie mau parau tumu e ia haamau i te reira i roto i to tatou mau ouma. Teie te mea ta’u e nehenehe e ite maitai, e o tera ïa te tumu vau e paraparau ai no ni‘a i teie mau mea mai ta’u i rave, no te mea te hinaaro nei au i te tanu i te reira i roto i te feruriraa o te Feia Mo‘a, e ia vai teie mau mea i roto i to ratou mau mana‘o i te mau mahana atoa.9

Ua pii te reo o te Mana Hope ia tatou mai roto mai i te arepurepuraa, oia ho‘i o Babulonia, no te faatupu i te hoê hoêraa e te hoê autaea‘eraa nehenehe, i roto i te reira e ti‘a’i ia tatou ia here te tahi i te tahi mai ia tatou i here ia tatou iho. Ia hahi ê ana‘e tatou i teie tumu, e faatea ê atu ïa te Varua o te Atua ia tatou i te hoê â atearaa. Mai te mea râ e tamau noa tatou i te haapa‘o i taua mau fafauraa ra ta tatou i rave a farii ai tatou i te Evanelia, e rahi atoa ïa te maramarama e te ite, e te vai nei ïa te hoê faaineineraa puai no te mea e tae mai. E no to tatou haapa‘o maitai e to tatou haapa‘oraa i te mau fafauraa ta tatou i rave, e riro ïa te niu ta tatou e ti‘a nei ei mau pou no te ra‘i—aueue ore.10 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 5 i te api 228.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tautururaa, a hi‘o i te mau api vi–xi.

  1. A tai‘o faahou i te aamu o Lorenzo Snow e te Tufaa Moni Tamau no te Tereraa (te mau api 219–20). I roto i te Ekalesia i teie mahana, eaha te mau taime e horo‘a tatou i te moni e aore râ te mau tauhaa no te tauturu ia vetahi e ? Nahea teie mau tautooraa e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia riro ei hoê ?

  2. A feruri i te mau haapiiraa a te peresideni Snow no ni‘a i te tumu e hinaaro ai te Fatu ia tatou ia hoê (te mau api 220–21). I to outou feruriraa no te aha te tahi atu mau taata e farii ai i te hoê iteraa papû no te Fatu e Ta’na Ekalesia tei faaho‘ihia mai ia ite ana‘e ratou e e mea tahoê tatou ? Nahea to ratou mau mana‘o e taui ai mai te mea e ite ratou e e mea amahamaha tatou ?

  3. A tai‘o faahou i te tuhaa e haamata i raro i te api 221. Nahea teie a‘o e tano ai i roto i to tatou mau utuafare ? A feruri eaha ta outou e nehenehe e rave no te faatupu atu â i te hoêraa i roto i to tatou mau auraa utuafare.

  4. Nahea tatou e nehenehe e ite i te hoêraa i roto i ta tatou Sotaiete Tauturu e aore râ pŭpŭ autahu‘araa, noa’tu e te vai nei to tatou mau hinaaro e mana‘o huru rau ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 223–26.) Nahea outou i haamaitaihia‘i no te hoêraa i roto i to outou utuafare ? i roto i te Ekalesia ? i roto i to outou oire iti ?

  5. I to outou mana‘o no te aha te here i te tahi e te tahi e nehenehe ai e faariro ia tatou ei « hoê nunaa puai » ? Nahea te here no vetahi ê e haamaitai ai i te huru o to tatou oraraa ? A feruri ai outou e aore râ a tuatapapa ai outou i teie mau uiraa, a tai‘o faahou i na paratarafa hopea i roto i te pene (te mau api 226–27).

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Salamo 133 ; Ioane 13:34–35 ; Roma 12:5 ; Mosia 18:21 ; 4 Nephi 1:15–17 ; PH&PF 51:9 ; Mose 7:18

Tauturu Haapiiraa : « E itehia te mana pu‘ohu, te haapapûraa e te faafariuraa o te haapiiraa evanelia ia parau ana‘e te hoê orometua haapii faaûruhia, ‘Te ite nei au na roto i te mana o te Varua Maitai, na roto i te mau heheuraa a te Varua Mo‘a i to’u aau, e te mau haapiiraa ta’u i haapii e parau mau ïa’ » (Bruce R. McConkie, faahitihia i roto i te Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, 43).

Te mau nota

  1. Faahitihia i roto Brigham Young, Heber C. Kimball, e Willard Richards, « Important from Roto Miti », Millennial Star, 15 no eperera 1850, 120; a hi‘o atoa Eliza R. Snow Smith, Te Oraraa e te Buka Utuafare a Lorenzo Snow (1884), 107.

  2. I roto Te Oraraa e te Buka Utuafare a Lorenzo Snow, 108.

  3. Deseret News, 14 no tenuare 1857, 355.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 23 no tenuare 1883, 1.

  5. I roto i te Conference Report, Atopa 1897, 32–33.

  6. Deseret News, 11 no mati 1857, 3–4; i roto i te nene‘iraa matamua, te api 3 ua topa-hape-hia ei api 419.

  7. Deseret News, 14 no tenuare 1857, 355.

  8. I roto i te Conference Report, Eperera 1898, 61, 63.

  9. Deseret News, 11 no mati 1857, 4.

  10. Deseret Semi-Weekly News, 4 no tiunu 1889, 4.

Hou te Feia Mo‘a i faaru‘e ai i Nauvoo, ua fafau te mau faatere autahu‘araa i te tauturu i te Feia Mo‘a atoa tei hinaaro i te amui atu i te tereraa.

Hou te Feia Mo‘a i faaru‘e ai i Nauvoo, ua fafau te mau faatere autahu‘araa i te tauturu i te Feia Mo‘a atoa tei hinaaro i te amui atu i te ratereraa.

« E ti‘a anei ia vai mai te hoêraa i roto i te utuafare ? … E mea papû maitai e ti‘a ia vai mai ».