Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 24 : Te Mau mana‘o no ni‘a i te Misioni a Iesu Mesia


Pene 24

Te Mau Mana‘o no ni‘a i te Misioni a Iesu Mesia

« Te ti‘aturi paatoa nei tatou i ni‘a ia Iesu Mesia, i ni‘a i to’na haereraa mai i roto i te ao nei no te iriti i te e‘a e nehenehe ai e noaa ia tatou te hau, te oaoa e te faateiteiraa ».

No roto mai i te oraraa o Lorenzo Snow

I te ava‘e Atopa 1872, ua faaue te peresideni Brigham Young i to’na Tauturu Matamua, te peresideni George A. Smith, ia tere atu i te mau tufaa fenua no Europa, e i te mau Fenua Hitiaa o te Râ i Ropu. I roto i te hoê rata i te peresideni Smith, ua parau te peresideni Young e to’na Tauturu Piti, te peresideni Daniel H. Wells, « Te hinaaro nei maua ia hi‘opo‘a maitai oe eaha te mau fenua i matara i teie nei, e aore râ i hea e matara ai, no te faahaereraa i te Evanelia i roto i te mau fenua huru rau ta oe e tere atu ». E hope ïa te tere i te Fenua Mo‘a, i reira te peresideni Smith e « pûpû ai e e haamo‘a‘i i taua fenua ra i te Fatu ». Ua papa‘i te mau peresideni Young e Wells, « Te pure nei maua e ia paruruhia oe e ia tere oe ma te hau e te pe‘ape‘a ore, ia haamaitai-rahi-hia mai oe e te mau parau paari e ia matara ta oe parau i roto i ta oe mau aparauraa no ni‘a i te Evanelia Mo‘a, ma te ti‘avaru atu i te mana‘o hape e ma te tutava i te faatupu i te parau-ti‘a i rotopu i te taata ».1 Ua rave te peresideni Smith i te hoê pŭpŭ na‘ina‘i no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei na muri ia’na e tae noa’tu ia Lorenzo Snow, e melo ho‘i oia i taua taime ra no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. Tei roto atoa te tuahine o Elder Snow o Eliza R. i te pŭpŭ, o te tavini ra i taua taime ra ei peresideni rahi no te Sotaiete Tauturu.

I roto i to’na mau tere, ua papa‘i pinepine o Elder Snow i te mau rata faaiteraa i te huru o te fenua, te mau fare, e te mau peu e te mau huru oraraa o te mau taata. Area râ i to’na e to’na mau hoa mata‘ita‘iraa i te mau vahi i te Fenua Mo‘a, ua taui te huru o ta’na mau rata. Ua huri atu to’na mau mana‘o i te Tamaiti a te Atua, tei tere ho‘i na taua mau vahi ra e rave rahi mau tenetere na mua’tu. Ei hi‘oraa, ua papa‘i oia i te ohipa tei tupu ia’na i te ava‘e Febuare 1873 a fatata atu ai te pŭpŭ i te oire no Ierusalema :

« Hoê hora no te tere… no te afa‘i ia matou i Ierusalema. Ua tere matou e ua pa‘uma i ni‘a i te hoê aivi, e ua hi‘o atu i te ‘Oire Mo‘a’, o Ierusalema. I te atea i te pae atau o te Mou‘a Ziona ïa, te oire no Davida. I te pae aui, taua mou‘a teitei ra, e hi‘oraa taata ore, o te Mou‘a Oliveta ïa, te hoê vahi auhia e to tatou Faaora, e te vahi hopea i taahihia e To’na na avae mo‘a hou a ho‘i atu ai Oia i To’na ra Metua. E faaûru teie mau vahi faahiahia tei î i te aamu, e to ratou mau auraa mo‘a atoa, i te mau feruriraa e te mau mana‘oraa puai e te hanahana. E, teie o Ierusalema ! I reira ho‘i Iesu i te oraraa e te haapiiraa, e i faasataurohia‘i, i reira ho‘i Oia i te tuoraa ‘Ua oti’, e i te pi‘oraa i To’na upoo e i te poheraa ! Ua tere mârû matou i raro i te aivi na ni‘a i te poromu tipuupuu ma te mana‘ona‘oraa… e tae noa’tu ua tae matou i te oire ».2

I muri i to ratou haereraa’tu i te Anavai no Ioridana, ua papa‘i o Elder Snow : « A inu ai matou i to’na pape haumarû e a tamâ ai matou i roto i to’na pape mo‘a, ua ho‘i to matou mau feruriraa e to matou mau mana‘o i te mau mahana no to matou tamarii-rii-raa, a matau ai matou i te tai‘o i te mau Papa‘iraa Mo‘a o tei faaite mai i te mau ohipa faufaa rahi tei tupu i teie vahi—te tere o te mau tamarii Iseraela i te taime ua marô te anavai, a taahi atu ai te mau tahu‘a i roto i te pape tahe ma te amoraa i ni‘a i to ratou tua te afata mo‘a ; te vahiraahia te pape e Elia a haere atu ai oia na ni‘a i te repo mărô e a ravehia’tu ai oia i te ra‘i mai roto atu i te faa i te tahi atu pae e te hoê mata‘i puâhi‘ohi‘o ; e i to’na huriraa’tu, ua rave o Elisaia i te pereue o Elia tei marua mai e ua ta‘iri i te pape i te na-ô-raa e, ‘Teihea te Atua o Elia o Iehova ?’ o te toruraa ïa te taime i vahihia‘i ai te Ioridana. Te vai ra râ te tahi atu ohipa faufaa rahi tei tupu i teie vahi—o te bapetizoraa ïa o to tatou Faaora, tei faahitihia i roto i teie parau—‘Ua haere maira Ioane Bapetizo i te poro haereraa i te medebara i Iudea ra, e ua haere maira Iesu i Ioridana mai Galilea mai ia bapetizohia oia e Ioane’ ; [a hi‘o Mataio 3] e tei reira matou e aore râ ua fatata’tu i te vahi i reira teie mau ohipa faahiahia i te tupuraa, te ti‘araa i te hiti anavai, te hi‘oraa’tu i raro i roto i te faa, e te hopuraa i roto i te hoê â taheraa pape tei ite i teie mau ohipa hanahana i tupu ».3 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 1 i te api 317.]

Te mau haapiiraa a Lorenzo Snow

Ua haere mai Iesu Mesia i te ao nei no te rave i te hinaaro o te Metua e no te iriti i te e‘a no to tatou hau, to tatou oaoa e to tatou faateiteiraa.

Ua tonohia mai teie evanelia i te ao nei e rave rau te mau taime. Ua itehia e te mau Peropheta. Ua taa papû maitai ia ratou e o Iesu te arenio tei taparahihia mai te faatumuraahia mai â o te ao nei [a hi‘o Apokalupo 13:8 ; Mose 7:47], e e faaite atu oia ia’na iho i te tau mau ra i te mau tamarii a te taata nei, e e pohe ïa oia no ta ratou mau hara, e e faasataurohia oia no te faahope i te opuaraa no te faaoraraa.4

I to Iesu faaea-noa-raa i roto i te phatene, e aiû paruru-ore-hia, aita ïa Oia i ite e o Oia te Tamaiti a te Atua, e ua hamani ho‘i Oia i te fenua i mutaa ihora. I te taime a piahia‘i te faaueraa mana a Heroda, aita Oia i ite i te hoê noa a‘e mea ; Aita To’na e mana no te faaora Ia’na iho ; e ua rave o [Iosepha e o Maria] ia’na e [ua taponi] a‘era i Aiphiti no te paruru Ia’na i te mau ino no taua faaueraa mana ra … Ua tupu atura Oia i te rahi, e i roto i To’na tupuraa ua heheuhia’tu Ia’na e o vai Oia, e no te aha Oia i tae mai ai i te ao nei. Ua faaitehia’tu Ia’na te hanahana e te mana tei mauhia e Ana hou Oia i haere mai ai i te ao nei.5

A tere ai Oia i ŏ nei i te fenua nei, no te faatupuraa i Ta’na misioni, ua parau o Iesu i te nunaa e aita Oia i rave i te mau semeio Ta’na i faatupu i rotopu ia ratou na roto i To’na iho mana, e aore râ na roto i To’na iho paari ; tei reira râ Oia no te rave i te hinaaro o To’na ra Metua. Aita oia i haere mai no te imi i te hanahana o te taata, e te tura o te taata ; no te imi râ i te tura e te hanahana o To’na ra Metua tei tono mai Ia’na. Ua parau oia, « I haere mai nei au ma te i‘oa o tau Metua, e aore outou i ite mai ia’u ; ia haere mai râ te tahi ma to’na iho i‘oa, e ite outou i te reira ». Ioane 5:43.

Teie nei, te vahi taa ê no Ta’na misioni, e tei faataa ê i te reira i te tahi atu mau misioni, o teie ïa : Ua haere mai oia eiaha no te imi i te hanahana e te tura o te taata, no te imi râ i te tura e te hanahana o To’na ra Metua, e no te faatupu i te ohipa a To’na Metua tei tono mai Ia’na. Tei roto ïa i te reira te parau huna no To’na manuïaraa : e tei roto te parau huna no te manuïaraa o te mau taata atoa o te haa i ni‘a i taua iho parau tumu ra.6

Ua tuuhia o Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua i ni‘a i te hoê ti‘araa o tei titau i te tutavaraa rahi roa a‘e no te rave i te mea i titauhia no te faaoraraa i te mau milioni tamarii a te Atua. Ua titau te reira i te tutavaraa e te faaotiraa teitei roa a‘e tei ti‘a ia faaohipahia hou e nehenehe ai i te Tamaiti a te Atua ia haere atu na roto i teie ohipa fifi roa, te tusia i titauhia.7

Ua tonohia mai o Iesu, te Tamaiti a te Atua, i roto i te ao nei ia nehenehe ia outou e ia’u nei ia farii i teie mau haamaitairaa faahiahia roa. Ua ti‘a ia’na ia rave i te hoê tusia rahi roa. Ua titau te reira i te taatoaraa o te mana i mauhia e Ana e te taatoaraa o te faaroo e nehenehe ia’na ia ani no te rave faaoti i te mea ta te Metua i titau Ia’na … Ua manuïa Oia, noa’tu e mea u‘ana roa te tamataraa i tahe rahi ai To’na ra toto … Eita e noaa i te faahiti i to’na mau mana‘o. Ua parau mai Oia iho ia tatou, mai ta outou e ite tei papa‘ihia i roto i te tufaa 19 no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, e no te rahi o To’na mamae ua faatupu ïa i roto Ia’na « i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa ho‘i : e ua hinaaro ho‘i ia ore Oia ia inu i te au‘a maramara e oriorio atu ». Ua tamau râ Oia i te parau i roto i To’na aau, « E Ta’u Metua, ia tupu râ to Oe hinaaro eiaha to’u ». [A hi‘o PH&PF 19:15–19.]8

Te ti‘aturi paatoa nei tatou i ni‘a ia Iesu Mesia, i ni‘a i to’na haereraa mai i roto i te ao nei no te iriti i te e‘a e nehenehe ai e noaa ia tatou te hau, te oaoa e te faateiteiraa. E ahani aita oia i rave faaoti i teie ohipa e ore roa ïa e noaa ia tatou teie mau haamaitairaa e teie mau faufaa taa ê, tei faataahia na tatou i roto i te evanelia na roto i te arairaa a Iesu Mesia, ua rave faaoti râ oia i te ohipa i titauhia…

Noa’tu e ua faatusia oia ia’na iho e ua haamau i te opuaraa no te faaoraraa i te taata, ia ore ana‘e te taata e haa ia noaa ia ratou taua hoêraa ra i rotopu ia’na e o ratou, eita roa ïa to ratou faaoraraa e tupu.9

Te taa maitai nei ia tatou e mai ia Iesu Mesia i ora i ŏ nei i roto i te hoê tino e ua farii Oia i taua tino ra e i teie nei te parahi nei Oia i roto i to’na huru hanahana, e farii atoa ïa tatou i te hoê â haamaitairaa, te hoê â faateiteraa e te hoê â hanahana.10 [A hi‘o i te mau mana‘o tauturu 2 e 3 i te api 317.]

Ua haere mai o Iesu Mesia i te fenua nei i te mau mahana hopea nei, ma te heheu mai i te mau parau mau no te ra‘i mai no ni‘a i to tatou faaoraraa.

Taua Taata ra tei ora i te Ra‘i, tei faatere i reira hou te ao nei i hamanihia‘i, tei hamani i te fenua nei, e tei pou mai i raro, i te afaraa ti‘a o te mau tau, no te haamaitai roa e no te faaora i te mea Ta’na i hamani, ua fâ mai ïa oia i te mau taata i teie nei tau.11

Te faaite nei matou i to te ao taatoa nei e ua ite matou, na roto i te heheuraa no te ra‘i mai, e na roto atoa i te mau faaiteraa a te Varua Mo‘a, e o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora, e ua heheu mai Oia ia’na iho ia Iosepha Semita ra mai ta’na i na reira i ta’na mau aposetolo i mutaa iho, i muri a‘e i to’na ti‘a-faahou-raa, e ua faaite atu ia’na i te mau parau mau no te ra‘i e na reira ana‘e ho‘i e orai te taata nei.12

E piti taata tei ite Ia’na i roto i te Hiero i Ketelani … Ua fâ mai te Tamaiti a te Atua ia raua ra, o Oia tei taparahihia e te Ati Iuda, e ua parau raua, « ua iritihia mai te paruru no to maua na feruriraa, e ua faarahihia mai te mau mata no to maua ite, e ua ite mata’tura maua i te Fatu i te tiaraa mai i nia i te paruru o te fata i mua ia maua » … I raro a‘e i to’na na aniao te vai ra te hoê aroa i ohipahia i te auro mau ra. Ua anaana maira To’na mata e ua hau a‘e i te anaana o te mahana. E o To’na re‘o ra mai te taheraa ïa o te pape rahi. O te re‘o o Iehova, i te na oraa mai e, « O vau nei te matamehai e te hopea ra. O vau nei ho‘i Oia o te ora nei. O vau nei Oia o tei taparahihia. O Vau nei ho‘i to outou arai i te Metua ra. Inaha, ua faaorehia to orua mau hara. Ua mâ roa orua i mua ia’u nei ; no reira, a faateitei mai i to orua na upoo i nia e a oaoa. Ua faatia mai outou i teie fare nei i to’u nei i‘oa. E farii ïa vau i teie fare nei, e e ninii atu ïa vau i To’u Varua i ni‘a i te mau taata o te haapa‘o i ta’u mau faaueraa, e ore ïa vau e faati‘a i ta’u fare mo‘a ia haaviiviihia ». [A hi‘o PH&PF 110:1–8.] Teie ïa te reo o taua iho taata ra ta te mau ati Iuda i pato‘i, e ua itehia Oia i reira. Teie nei ua ite au e teie mau mea e mau mea mau ïa mai te Atua i riro ei taata mau. Aita râ te mau fenua no te ao nei i ite i te reira, e ua haere mai o Iesu, te Tamaiti a te Atua, e ua fâ mai i te mau taata, e ua faaahu ia ratou i te mana no te poro i te Evanelia e no te fafau i te Varua Maitai i te mau taata atoa o te ti‘aturi e o te haapa‘o i teie mau ture e o te ti‘a ia farii i te hoê iteraa e e parau mau teie mau ture.13 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 4 i te api 318.]

E ho‘i faahou mai te Faaora e e ti‘a ia tatou ia faaineine ia tatou iho no To’na taeraa mai.

E iteraa papû to matou no ni‘a i te Mesia, e e ho‘i mai Oia i te fenua nei no te faatere arii.14

E e tae mai Iesu, e e fâ mai Oia i rotopu ia tatou, mai Ia’na i fâ atu i te taime i parahi ai Oia i rotopu i te mau ati Iuda, e e amu e e inu Oia e o tatou e e paraparau mai Oia ia tatou, e e haamaramarama mai Oia i te mau parau aro no te Basileia, e e parau mai Oia ia tatou i te mau mea tei ore i faati‘ahia ia paraparau i teie nei.15

Mai te mea tei ni‘a outou i te hoê pereoo auahi, ia vai parahi noa outou i ni‘a i to outou parahiraa e afa‘i ïa taua pereoo auahi ra ia outou i te vahi ta outou e hinaaro i te haere atu ; mai te mea râ e pou atu outou i rapae au i te pereoo auahi e mea ataata ïa, e e mea roa paha te taime na mua a‘e te tahi atu pereoo auahi e tere mai ai. Hoê â atoa ia tatou nei—mai te mea e ora afaro tatou, ma te raveraa i ta tatou ohipa, te haere ra ïa tatou, e mai te mea e haapa‘o tatou i ta tatou mau fafauraa, te rave ra ïa tatou i te ohipa a te Atua e te faatupu ra ïa tatou i Ta’na mau opuaraa, e ineine ïa tatou no te taime e tae mai ai Iesu te Tamaiti a te Atua i roto i te tura e te hanahana, e e horo‘a’tu ïa Oia i te mau taata atoa tei haapa‘o maitai i te taatoaraa o te mau haamaitairaa tei tia‘ihia, e e tauasini atu taime…

Te parau nei au i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e, mai te mea te vai ra te hoê o outou e taoto ra, a tai‘o i te mau parau ta te Faaora i parau a parahi ai Oia i ni‘a i te fenua nei no ni‘a i na paretenia e hoê ahuru, e pae e mea paari tei rave i te hinu no ta ratou mau lamepa e i to te Tane faaipoipo haereraa mai i reira te afa noa tei ineine no te haere atu e farerei Ia’na [a hi‘o Mataio 25:1–13 ; PH&PF 45:56–59]. Eiaha te reira ia tupu ia tatou ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. E tamata na tatou i te haapa‘o i te mau fafauraa mure ore ta tatou i rave e ia vai noa tatou i te Atua ra. Ia haamaitai mai te Atua i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e ia ninii mai Oia i To’na Varua i ni‘a iho ia outou. Ia vai haapa‘o maitai noa outou i to outou Atua, ia vai haapa‘o noa outou i to outou mau utuafare, e ia faatere outou ia outou iho ma te paari i roto i te mau mea atoa, e ia haa outou no te maitai o te basileia o te Atua, e ia ore outou e itehia i rotopu i te mau paretenia maamaa, ia itehia râ outou i rotopu i te mau taata o te faakoronohia ei mau arii e e mau arii vahine no te faatere arii e a muri noa’tu.16 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 5 e 6 i te api 318.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xi.

  1. A feruri hohonu i te mau parau a te peresideni Snow no ni‘a i te mau ohipa i tupu i ni‘a ia’na i te Fenua Mo‘a (api 310). I to outou mana‘o no te aha to’na mau feruriraa e to’na mau mana‘o i riro ai « ei mea faahiahia e te hanahana » i to’na faaearaa i reira ? Nahea e nehenehe ai ia tatou ia faatupu atoa i taua mau huru mana‘o ra no ni‘a i te Faaora, ma te ore e tere atu i te Fenua Mo‘a ?

  2. A tuatapapa i te tufaa o te haamata i te api 312, ma te feruri i te mea ta Iesu Mesia i rave no outou. A feruri noa’i outou i te hinaaro o te Faaora ia « imi i te tura e te hanahana o To’na ra Metua », a feruri i te mea e ti‘a ia outou ia rave no te pee i te hinaaro o te Atua.

  3. I te api 313, ua faaite mai te peresideni Snow i te « parau huna no te manuiaraa ». Nahea teie parau huna e tano ai no tatou ?

  4. A tai‘o i te tuhaa e haamata i te api 314. Nahea to outou iteraa papû no Iesu Mesia e haamaitai ai i to outou oraraa ? A feruri i te mau huru rave‘a e nehenehe ai ia tatou ia rave i ta tatou tufaa no te faaite i to te ao nei i te iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia. Ei hi‘oraa, eaha ta tatou e nehenehe e rave no te faaite i to tatou iteraa papû i to tatou mau utuafare ? i te mau taata ta tatou e hahaere nei ei mau taea‘e hahaere e aore râ ei mau tuahine hahaere ? i to tatou mau taata tupu ? i te mau taata ta tatou e farerei nei i te mau mahana atoa ?

  5. Nahea tatou ia faaineine ia tatou iho no te Tae-Piti-raa mai o Iesu Mesia ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 315–16.) Nahea tatou ia tauturu ia vetahi ê ia faaineine ?

  6. Nahea to te mau haapiiraa a te peresideni Snow haamaitairaa i to outou iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia ? A imi i te mau rave‘a no te faaite i to outou iteraa papû i te mau melo no te utuafare e ia vetahi ê.

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Luka 12:31–48 ; 2 Korinetia 8:9 ; 2 Nephi 2:7–8 ; 25:23, 26 ; Alama 7:11–13 ; PH&PF 35:2 ; Iosepha Semita—Aamu 1:17

Tauturu Haapiiraa : « A ani i te mau pihai ia ma‘iti i te hoê tufaa e ia tai‘o mamu noa i te reira. A ani ia ratou ia haaputuputu tata‘i piti e aore râ, tata‘i toru i roto i te pŭpŭ tei ma‘iti i te hoê â tuhaa e ia aparau i te mea ta ratou i apo mai » (i te api xi o teie buka).

Te mau nota

  1. Rata na Brigham Young e Daniel H. Wells ia George A. Smith, i roto Correspondence of Palestine Tourists (1875), 1–2.

  2. I roto Correspondence of Palestine Tourists, 205.

  3. I roto Correspondence of Palestine Tourists, 236–37.

  4. Deseret News, 24 no tenuare 1872, 597.

  5. I roto i te Conference Report, Eperera 1901, 3.

  6. Deseret News, 8 no titema 1869, 517.

  7. I roto i te Conference Report, Atopa 1900, 2.

  8. Millennial Star, 24 no atete 1899, 531.

  9. Deseret News, 11 no mati 1857, 3; i roto i te ve‘a matamua, ua hape te api 3 i te tapa‘ohia ei api 419.

  10. Deseret News, 22 no novema 1882, 690.

  11. I roto Journal History, 5 no eperera 1884, 9.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 23 no tenuare 1877, 1.

  13. Millennial Star, 18 no eperera 1887, 245.

  14. Deseret News, 11 no eperera 1888, 200; no roto mai i te hoê a‘oraa ta Lorenzo Snow i horo‘a i te amuiraa rahi no eperera 1888.

  15. I roto i te Conference Report, Eperera 1898, 13–14.

  16. Millennial Star, 18 no eperera 1887, 244–46.

« Te faaite papû nei matou i to te ao taatoa e ua ite matou, na roto i te heheuraa no te ra‘i mai, e na roto i te mau faaiteraa a te Varua Maitai, e o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora ».

I te hopea o te matahiti 1872 e te omuaraa o te matahiti 1873, ua tere atu o Elder Lorenzo Snow e te tahi atu mau taata i te Fenua Mo‘a.

Ua faaitoito te peresideni Snow i te Feia Mo‘a ia pee i te hi‘oraa o na paretenia paari e pae i roto i te Parabole a te Faaora no ni‘a i na paretenia e hoê ahuru.