Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20 : E Haere te Basileia o te Atua i Mua


Pene 20

E Haere te Basileia o te Atua i Mua

« E ohipa na te feia e parau hua nei e tei roto ratou i te ohipa a [te Atua] ia rohi, ia haere i mua … A vai noa mai ai te hoê taahiraa i mua o te ti‘a ia ravehia, ia ravehia ïa taua taahiraa ra e ti‘a’i ».

No roto mai i te oraraa o Lorenzo Snow

I te matahiti 1844, a rave ai oia i te hoê ohipa i te Fenua Marite Hitiaa-o-te-râ, ua faaroo o Lorenzo Snow e ua taparahi-pohe-hia te peropheta Iosepha Semita e to’na tuaana o Hairamu. Ua parau oia : « Oia mau, ua tae mai te parau apî no teie ohipa oto mana‘o-ore-hia, e ua putapû roa vau i te maere e te oto rahi, e aita roa e parau e nehenehe e faaite i te reira ». Ma te haapa‘o i te mau faaueraa a te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, ua faaineine oia i te ho‘i i to’na fare i Nauvoo, Illinois.1

Ua haamana‘o oia i muri mai : « Ua mana‘o te tahi mau taata i te tau o Iosepha Semita e eita teie Ekalesia e ruperupe maori râ na Iosepha e arata‘i i te reira, e ia tae i te taime ua faaru‘e mai oia i teie ao ua haere atu i roto i te ao varua ei taata taparahihia no te faaroo, ua pe‘ape‘a rahi roa te Feia Mo‘a i roto i te basileia o te Atua. O te tahi ïa mea mana‘o-ore-hia Aita ratou i ite e eaha râ ïa te tupu mai. Ua ma‘iri mai te hopoi‘a [no te arata‘i i te Ekalesia] i ni‘a i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo ; e na roto i te mau haamaitairaa a te Atua i ni‘a iho ia ratou e te varua no te faaûruraa e vai ra i roto i to ratou mau ouma, e i raro a‘e i te arata‘iraa a te Mana Hope, ua haere te basileia i mua ».2

Ua pohe te piti o te peresideni o te Ekalesia, o Brigham Young, i te matahiti 1877, i muri a‘e i to’na arata‘iraa i te Ekalesia e 33 matahiti te maoro. Ua ite faahou â o Elder Lorenzo Snow, e melo oia i taua taime ra no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, i te hoê tauiraa i roto i te faatereraa o te Ekalesia i te fenua nei. Ua parau oia i muri iho e ua « faaru‘e mai te peresideni Young fatata ma te mana‘o-ore-hia. Aita roa’tu te Feia Mo‘a i ineine no te reira. E ua haere râ te basileia o te Atua i mua ».3

I to John Taylor, te toru o te peresideni o te Ekalesia, poheraa i te matahiti 1887, ua haapapû o Elder Snow i te Feia Mo‘a e, « Ua ite te Fatu e ua tano i teie nei ia pii e ia iriti ê atu i to tatou taea‘e here, te peresideni Taylor, mai roto atu i teie ao tei î i te mauiui rahi e te taparahi-pohe-raa no te faaroo ; e te haere noa ra te Ekalesia i mua ».4

I te matahiti 1898, fatata e 11 matahiti i to’na haapapûraa i te Feia Mo‘a i te oro‘a hunaraa o te peresideni Taylor, ua hinaaro o Lorenzo Snow i taua haapapûraa ra no’na iho. Te tavini ra oia i taua taime ra ei Peresideni no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. Te tavini ra ïa te peresideni Wilford Woodruff ei Peresideni no te Ekalesia, e e mea ma‘i roa oia. Ua ite te peresideni Snow e mai te au i te reni no te monoraa tei haamauhia, e peresideni ïa oia i te Ekalesia mai te mea e ora mai oia i muri mai i te peresideni Woodruff. I te hoê ahiahi ua ite oia i te teimaharaa taa ê no teie mana‘o. No to’na iteraa i to’na ineine ore ia amo i te faatereraa o te Ekalesia, ua haere oia ona ana‘e i te hoê piha i roto i te Hiero no Roto Miti no te pure. Ua ani oia i te Atua ia faaherehere i te oraraa o te peresideni Woodruff, ua fafau atoa râ oia e e rave oia i te mau hopoi‘a atoa ta te Atua e titau ia’na.

Ua pohe te peresideni Woodruff i te 2 no tetepa 1898, aita i maoro roa i muri a‘e i te pure u‘ana a te peresideni Snow i te hiero. Tei Brigham City te peresideni Snow, fatata 100 kilometera te atea i te tufaa Apatoerau no te Oire no Roto Miti a farii ai oia i te parau apî. Ua rave oia i te mau faanahoraa no te ho‘i atu i te Oire no Roto Miti na ni‘a i te pereoo auahi i taua iho ahiahi ra. I to’na taeraa’tu, ua haere faahou oia i te hoê piha taa ê i roto i te hiero no te pure. Ua faaite oia i to’na mau mana‘o no ni‘a i to’na ite ore e ua faaite i to’na hinaaro ia rave i te hinaaro o te Fatu. Ua ani oia i te arata‘iraa e ua tia‘i i te hoê pahonoraa, aore roa râ e pahonoraa i tae mai. No reira ua faaru‘e oia i te piha.

I to’na râ tomoraa’tu i roto i te hoê aroa rahi, ua farii oia i te pahonoraa—e te haapapûraa—ta’na i imi. I mua ia’na ua ti‘a mai te Faaora tei ti‘afaahou mai, tei parau atu ia’na i te mea e ti‘a ia’na ia rave. Ua faati‘a te peresideni Snow i muri mai i ta’na mootua tamahine o Alice Pond i teie ohipa tei tupu. Ua papa‘i o Alice i te aparauraa e to’na papa ruau i roto i te Hiero no Roto Miti :

« Te haere ra vau na mua’tu ia papa ruau i roto i te aroa aano e arata‘i atu i te piha tiretiera, a tape‘a mai ai oia ia’u ma te parau mai : ‘A tia‘i na maa taime iti, e Allie, te hinaaro nei au e parau atu ia oe te tahi mea. I ŏ nei to te Fatu o Iesu Mesia fâraa mai ia’u i te taime i pohe ai te peresideni Woodruff. Ua faaue Oia ia’u ia haere ti‘a i mua e ia faaapî i te Peresideniraa Matamua o te Ekalesia i te reira ihoâ taime e eiaha e tia‘i mai tei ravehia i muri a‘e i te poheraa o te mau peresideni na mua’tu, e e mono vau i te peresideni Woodruff.’

« I muri iho ua tapiri mai o papa ruau e ua faatoro i to’na rima aui ma te parau e : ‘Ua ti‘a oia i ŏ nei, fatata hoê metera i ni‘a‘e i te tahua. E au ra te ti‘a ra Oia i ni‘a i te hoê tahua auro’.

« Ua parau mai o Papa ruau ia’u auê ïa taata hanahana te Faaora e ua faaite mai oia i To’na na rima, na avae, to’na hoho‘a mata e te mau ahu uouo, e mea hanahana te teatea e te anaana o te mau mea atoa e ua fifi oia i te hi‘o atu Ia’na.

« I muri iho ua tapiri faahou mai o [papa ruau] e ua tuu i to’na rima atau i ni‘a i to’u upoo e ua parau mai : ‘Teie nei, e tau mootua tamahine, te hinaaro nei au e ia haamana‘o oe e teie te iteraa papû o to oe papa ruau, e ua parau oia ia oe mai roto mai i to’na iho vaha e ua ite mau oia i te Faaora, i ŏ nei i roto i te Hiero e ua paraparau mata’tu oia Ia’na’ ».5

Ua riro te farereiraa o te peresideni Snow i te Faaora ei hoê haapapûraa mo‘a no te hoê parau mau ta’na i ite e rave rahi matahiti—e o Iesu Mesia te upoo o te Ekalesia. Ma te Faaûruhia e teie nei parau mau, ua faaite pinepine te peresideni Snow i to’na iteraa papû e e tamau noa te Ekalesia i te haere i mua noa’tu te pato‘iraa. Ua faaite oia i to’na mauruuru no te haamaitairaa taa ê i te raveraa i te ohipa no te faahaereraa i mua i te ohipa a te Fatu i te mau mahana hopea nei. I te amuiraa rahi no te ava‘e Atopa 1898, i reira ho‘i oia i paturuhia‘i ei Peresideni no te Ekalesia, ua parau oia : « E faaoti na tatou i roto i to tatou aau, e faaite papû na tatou i roto ia tatou iho i te Fatu, e e riro tatou ei nunaa maitai a‘e, e nunaa hoê a‘e i roto i ta tatou Amuiraa i mua nei hau atu i to tatou huru i teie mahana. Teie te huru o te mana‘o e te faaotiraa e ti‘a ia vai i roto i te mau tane e te mau vahine atoa tei tae mai i teie amuiraa hanahana. Te ite nei au i roto i to’u aau e e tamata ïa vau i te riro ei taata itoito atu â i to’u itoito na mua‘e no te maitai o te basileia o te Atua e te faatupuraa i Ta’na mau opuaraa ».6 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 1 i te api 276.]

Te mau haapiiraa a Lorenzo Snow

Ei faati‘araa i te tohuraa, ua faaho‘i mai te Fatu i Ta’na Ekalesia i ni‘a i te fenua nei.

Ei tavini na te Atua te faaite papû nei au no ni‘a i te heheuraa o To’na hinaaro i roto i te ahuru-ma-iva-raa o te tenetere. Ua tae mai te reira na roto i To’na iho reo mai te ra‘i mai, na roto i te fâ-roa-raa mai Ta’na Tamaiti e te utuuturaa a te mau melahi mo‘a. Te faaue nei oia i te mau taata atoa i te mau vahi atoa ia tatarahapa, ia faaru‘e i ta ratou mau peu ino e to ratou mau hinaaro parau-ti‘a ore, ia bapetizohia no te matararaa o ta ratou mau hara, ia nehenehe ia ratou ia farii i te Varua Maitai e ia apiti atu Ia’na. Ua haamata Oia i te ohipa no te faaoraraa tei parauhia e te mau peropheta mo‘a atoa, te mau taata paari e te mau hi‘o o te mau tau atoa e o te mau nunaa taata atoa.7

Aita te ‘Faaroo Momoni’, te hoê i‘oa pii no te haapa‘oraa mau a te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e parau hua nei e ohipa apî teie, maori râ no teie u‘i. Te faaite nei râ e o ona iho te opuaraa matamua no te faaoraraa, tei haamauhia i te ra‘i hou i hamanihia‘i te ao nei, e tei heheuhia mai e te Atua i te taata i te mau tau atoa. E ua farii o Adamu, Enoha, Noa, Aberahama, Mose e te tahi atu feia mo‘a tahito i teie haapa‘oraa faaroo, i roto i te mau tau tuuraa, ta tatou, ei nunaa, e ti‘aturi mau nei … Ei haapotoraa, te faaroo Momoni, o te faaroo matamua Keresetiano ïa tei faaho‘ihia mai, te Evanelia tahito tei faaho‘i-faahou-hia mai—i teie taime no te omuaraa i te tau tuuraa evanelia hopea, no te omua i te tau Mileniuma, e te faahoperaa i te ohipa faaoraraa no teie palaneta.8

E nehenehe ta tatou e ite i te rima o te Mana Hope i te haamauraa i te hoê basileia tei parauhia i te mau tau roa i ma‘iri a‘enei e Daniela te peropheta,—te hoê basileia o te tupu mai i te rahi e tae atu i te faaî i te ao taatoa [a hi‘o Daniela 2:44], i te taime e ninii-rahi-hia mai ai te maramarama e te ite e e ore ai e titau-faahou-hia‘i i te taata ia parau atu i to’na taata tupu e, « Ia ite ho‘i outou ia Iehova, e ite paatoa ho‘i ratou ia’u, o tei haehaa e o tei rahi » ; [a hi‘o Ieremia 31:34] e i te taime e niniihia’tu te Varua o te Fatu i ni‘a i te taata atoa e e tohu ai ta ratou mau tamaroa e ta ratou mau tamahine, e taotootoahia ai to ratou mau taata paari, e ite ai to ratou mau taata apî i te orama [a hi‘o Ioela 2:28], i te taime aore e mea e rave ino e aore râ e haamou i te mou‘a mo‘a a te Fatu ra [a hi‘o Isaia 11:9].9 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 2 i te api 276.]

Ua patuhia te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i ni‘a i te hoê niu papû, e e tamau noa te reira i te haere i mua noa’tu te pato‘iraa.

Te mau taea‘e e te mau tuahine, ua haamau te Atua i Ta’na Ekalesia e Basileia i ni‘a i te fenua nei no te maitai e te haamaitairaa no te utuafare taata, no te arata‘i ia ratou i roto i te e‘a no te parau mau, no te faaineine ia ratou no te faateiteiraa i mua i To’na ra aro e no To’na tae-hanahana-raa mai e no To’na basileia i ni‘a i te fenua nei. E faatupuhia ïa ta’na mau opuaraa noa’tu te taatoaraa o te pato‘iraa e afa‘ihia mai i ni‘a i te reira e te mau taata ino e te mau mana no te pouri. E tatara-ê-hia ïa te mau mea atoa e ti‘a mai i ni‘a i te e‘a o teie ohipa. Aore e mea e nehenehe e tape‘a i To’na mana, te mau mea atoa râ Ta’na i faaoti e tupu hope maitai roa ïa. E tamau noa e e vai noa te here o te Atua i To’na nunaa e e upooti‘a ratou i roto i To’na ra puai.10

E paraparau na tatou i teie nei no ni‘a i teie basileia o tei haamouhia ! … No te aha outou, e tamata ai i te ooti mai i te mau feti‘a mai te ra‘i mai e aore râ te ava‘e e aore râ te mahana mai to’na vahi ohuraa ! Eita roa ïa te reira e nehenehe i te ravehia, no te mea e ohipa te reira na te Mana Hope.11

Te haere nei te basileia o te Atua i mua ma te puai e te mana, e ma te manuïa rahi e te hanahana.12

Ua patuhia teie ohipa i ni‘a i te hoê niu papû, patuhia ho‘i i ni‘a i te păpă o te mau tau … Noa’tu o vai tei mo‘e e ua mou ho‘i to ratou faaroo, e haere noa â te Ekalesia i mua.13

E ti‘a noa teie Ekalesia, no te mea tei ni‘a te reira i te hoê niu papû. E ere te reira na te taata ; e ere te reira no roto mai i te tuatapapararaa i te Faufaa Apî e aore râ te Faufaa Tahito ; e ere te reira i te hotu no te haapiiraa ta tatou i farii i roto i te mau fare haapiiraa teitei e aore râ te mau haapiiraa faaroo, no ô roa mai râ te reira i te Fatu ra. Ua faaite mai te Fatu i te reira ia tatou na roto i te parau tumu o te heheuraa a te Varua Mo‘a no te maramarama e e nehenehe i te mau taata atoa ia farii i taua varua atoa ra

… Ua horo‘a Oia ia tatou te hoê iteraa no te mea ta tatou e rave, mai te mea ua ineine tatou i te faatusia i to tatou mau oraraa eiaha râ ia hahi ê atu i taua iteraa ra. Ua iriti oia no tatou i te mau parau aro no te basileia tiretiera, e te faaite tamau noa mai nei oia ia tatou i te mau mea tei ore i itehia e tatou na mua’tu. E te tamau noa ra teie ite e teie maramarama i te tupu i roto ia tatou

… Ua rahi roa te ite ta tatou i farii ia tape‘ahia i roto i ta tatou mau opuaraa. O ratou o te hinaaro nei i te hamani ino e te faaore i te faaroo Momoni, a vaiiho ia ratou ia haere e rave i ta ratou ohipa … Ta tatou ohipa ia tupu ïa i roto i te ite o te Atua, ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua, ia haapa‘o maitai e ia tamau noa i te rahi e ia riro ei mea maitai roa’tu a paari ai tatou.14 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 3 i te api 276.]

E nunaa tatou na te Atua, e e paruru ïa Oia ia tatou a haere ai tatou i mua e a rave ai tatou i te mau mea atoa Ta’na e titau nei ia tatou.

I roto i te mau taime e rave rahi… a fatata ai te nunaa o te Atua i te haamouhia, e aita e e‘a no te horo atu… ua tupu ta‘ue noa mai te tahi mea e aore râ te tahi atu mea tei faaineinehia no to ratou faaoraraa no te paruru ia ratou i te haamouraa. E ite tatou i te reira i roto i te aamu o te mau tamarii no Iseraela a arataihia‘i ratou e Mose. I to ratou taeraa i te Miti Uteute, e a imi ai te nuu Aiphiti i te haamou ia ratou i muri, e au ra e aita e rave‘a no te horo atu, i taua iho râ taime a titauhia‘i te faaoraraa, inaha, ua fâ mai te reira e ua faaorahia ratou [a hi‘o Exodo 14:10–25].

Ua tupu te reira e e tupu â te reira ia tatou. Noa’tu paha te rahi o to tatou mau fifi ia hi‘ohia’tu, te vai ra ïa te rave‘a e horo‘ahia mai no te faaora ia tatou mai te mea e rave tatou i te mau hopoi‘a tei tuuhia mai i ni‘a ia tatou ei mau tamarii na te Atua. Mai te mea e titauhia te reira i te mau mahana i mua nei—e teie te mea ta’u e hinaaro i te parau—no te tahi o te Feia Mo‘a ia rave ïa i te tufaa a Esetera, te arii vahine, e ia hinaaro i te faatusia i te mau mea e te mau mea atoa e titauhia ia ratou no te haa no te faaoraraa i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

A tahi, e ti‘a ia tatou ia ite e e nunaa tatou na te Atua … E ohipa na tatou ia ti‘a’tu mai ia Esetera, e ia hinaaro i te horo‘a i te mau mea atoa no te faaoraraa i te nunaa. Ua parau o Esetera i te raveraa i ta’na ohipa, « E ia pohe au ra, pohe noa’tu vau ». [A hi‘o Esetera 4:3–16.]… Eita râ te nunaa o te Atua e pohe. E vai noa ra ïa te hoê mamoe oni i roto i te aru no te faaora ia ratou [a hi‘o Genese 22:13]…

Ua parau te Fatu, « Ua tăpŭ vau i roto i to’u aau, e e tamata vau ia outou i roto i te mau mea atoa, e haapa‘o anei outou i ta’u fafauraa, e tae noa’tu i te pohe, ia itehia e ua au maitai outou ; no te mea ia ore outou ia haapa‘o maitai i roto i ta’u fafauraa aore ïa outou i au ia’u nei ». [A hi‘o PH&PF 98:14–15.] Ua nava‘i te tumu ia hinaaro tatou ia ora, te vai nei râ te tahi atu â tumu e horo‘a‘i tatou i to tatou mau oraraa no te Fatu. Aita râ e pohe i roto i teie mau mea. Te vai nei te faaoraraa e te vai nei te ora mai te mea e haapa‘o te nunaa o te Atua—o ratou tei pii ia ratou iho i te i‘oa o te Fatu ia Iesu Mesia—i Ta’na mau faaueraaa e e rave ratou i te mea au i mua i To’na aro. E ere te opuaraa a te Mana Hope ia faati‘a e ia haamouhia To’na nunaa. Mai te mea e rave tatou i te mea ti‘a e e haapa‘o ho‘i i Ta’na mau faaueraa e mea papû ïa e e faaora Oia ia tatou mai roto mai i te mau fifi atoa.15 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 4 i te api 276.]

Ua tae i te taime no tatou ia faahaehaa ia tatou iho i mua i te Atua e ia rave i te ohipa Ta’na i horo‘a mai ia tatou.

E ohipa na te feia e parau hua nei e tei roto ratou i Ta’na ohipa, ia rohi, ia haere i mua… ma te mutamuta ore e aore râ ma te faahamana‘o-ore-hia ; a vai noa mai ai te hoê taahiraa i mua o te ti‘a ia ravehia, ia ravehia ïa e ti‘ai.16

Ua tae i te taime no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia faahaehaa ia ratou i mua i te Mana Hope … Ua tae i te taime no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia ite eaha te mea ta ratou i faaoti i te rave e i te riro mai ; teie te taime no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i tatarahapa i ta ratou mau hara e ta ratou mau ohipa maamaa e ia pii i te Mana Hope, ia horo‘ahia mai Ta’na tauturu… ia nehenehe ia tatou ia haere i mua e ia faaoti i te ohipa rahi tei horo‘ahia mai ia tatou ia rave.17

Tei roto tatou i te ohipa a te Atua. E mea hanahana te mau rave‘a i mua ia tatou, ia haamana‘o râ tatou, e te mau mea atoa ta tatou e rave e e hamani, e mau tavini ïa tatou na te Atua o te rave ra i To’na hinaaro. Eiaha to tatou parau-ti‘a ia tu‘inohia, ia tamau noa râ to tatou faaroo i te rahi a tere ai tatou na roto i te oraraa. E mauruuru ïa vau ia rave i te vahi ta te Atua i tuu mai ia’u, e ia ani i te Fatu eaha ta’u e nehenehe e rave no te tauturu i te paturaa i te basileia o te Atua i taua vahi ra, e ia tauturu ia’u ia noaa te mau mea no te atuaturaa i to’u utuafare.18

E tupu paha tatou i te rahi i roto i te ite e te mana, e i roto i to tatou aravihi i te paturaa i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, e te reira atoa, na roto ïa i to tatou itoito, to tatou haehaa e to tatou haapa‘o maitai i te mau fafauraa ta tatou i rave.19

E au ra e no to tatou ite ore e aita tatou i taa maitai roa i te mau raveraa a te Fatu e Ta’na mau opuaraa, e i roto i to tatou haaraa no te faahaere i te ohipa i mua ia tatou, i te tahi mau taime, e faaea roa tatou no te hoê taime, tera râ aita te reira huru i roto i te faanahonahoraa e e eita roa’tu e vai mai, ia tamau noa te nunaa i ta ratou mau ohipa ma te tuu i to ratou ti‘aturiraa i roto i te mau fafauraa a te Atua…

Ia haapa‘o e ia itoito roa te taata tata‘itahi i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua, e ia faatupu i te hinaaro ia hamani maitai i te feia e haati ra ia’na ; e mai te mea, na roto i te feruriraa i te mau mea tahito, e ite tatou e aita tatou i rave roa mai te au i te mau faaueraa a to tatou mau feruriraa e ta tatou hopoi‘a, e faaafaro ïa tatou ia tatou i mua i te Atua e i te taata, ia ineine tatou no te mau ohipa atoa e tupu mai. Ia tamau noa te ohipa no te paturaa i te mau hiero e te mau fare no te haamoriraa ; ia tamau noa [tatou] i te haapii i ta [tatou] mau tamarii e ia atuatu ia ratou i roto i te mata‘u o te Fatu, e ia afa‘ihia te Evanelia i te mau fenua na te ara…

Teie te ohipa a te Atua, e te arata‘i nei Oia i to’na haerea e to’na haereraa i mua i ni‘a i te fenua nei, e ia faarirohia teie ohipa ei ohipa faufaa rahi roa a‘e i roto i to tatou feruriraa ; e a tamau noa’i tatou i ni‘a i te e‘a no te hopoi‘a e nehenehe ïa ia tatou ia faaea noa ma te aueue ore e te papû i roto i ta tatou opuaraa, e ia faaite i to te ao nei to tatou faaroo e to tatou haapa‘oraa i te mau parau tumu no te parau mau ta te Atua i heheu mai…

E mea papû e faatupu te Fatu i ni‘a iho ia tatou te hoê titauraa teimaha, o te titau i te tusia rahi i to’na nunaa. Te uiraa ia tatou o teie ïa, e rave anei tatou i taua tusia ra ? Teie ohipa e ohipa ïa na te Mana Hope e te mau haamaitairaa ta tatou e imi nei e tei fafauhia mai, e tae mai ïa i muri a‘e i to tatou tamataraahia e te iteraahia e e mea haapa‘o tatou. Eita vau e tamata i te parau i teie nunaa e te vai nei e aore râ aita i mua ia ratou te hoê tamataraa u‘ana e piihia‘i ratou ia tomo atu ; te uiraa ia’u nei o teie ïa, ua ineine anei au i te farii i te mau haamaitairaa atoa ta te Fatu i faaherehere no‘u e To’na nunaa e i te faaohipa maitai i te reira ; e aore râ, ua ineine anei au i te rave i te hoê tusia Ta’na e nehenehe e titau ia’u ? Eita ïa vau e horo‘a i te tahi mea faufaa ore mai te rehu auahi no te papaa iti kerite no te hoê faaroo eita e hoona i te orahia e e ore e hoonahia i te pohehia ; e eita vau e horo‘a rahi no te taata o te ore e hinaaro i te faatusia i ta’na mau mea atoa no ta’na haapa‘oraa faaroo.

Te [parau] atu nei au i te taata tata‘itahi e i te taatoaraa, A rohi ! a haere i mua, e a hi‘o i te faaoraraa a te Fatu e eiaha e faaea noa.20 [A hi‘o i te mana‘o tauturu 5 i te api 276.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xi.

  1. A tai‘o faahou i te mau aamu i te mau api 265–69. I to outou feruriraa eaha ïa te auraa ia parau e te haere ra te basileia o te Atua i mua ? Eaha te mau ohipa tei tauturu ia outou ia hi‘o i te basileia o te Atua i te haereraa i mua ?

  2. I te paratarafa hopea i te api 270, ua faahiti te peresideni Snow i na tohuraa e maha i roto i te Faufaa Tahito. Mea nahea te tupuraa o teie mau tohuraa i teie mahana ?

  3. A tuatapapa i te mau haapiiraa a te peresideni Snow no ni‘a i te haereraa i mua o te Ekalesia noa’tu te pato‘iraa (te mau api 271–72). Nahea e nehenehe ai i teie mau haapiiraa ia tauturu ia tatou ia hamani ino ana‘e te taata ia tatou no to tatou faaroo ? Eaha ta outou i rave i te pato‘iraahia to outou iteraa papû ?

  4. A hi‘opo‘a i te toru e te maha o te mau paratarafa i te api 272. Ia titauhia tatou ia rave i te mau tusia, eaha ïa ta tatou e nehenehe e haapii mai roto mai i te hi‘oraa o Esetera ? I roto i taua mau huru ohipa ra, i to outou feruriraa nahea ïa te reira e tauturu ai ia tatou ia « ite e e nunaa tatou na te Atua » ?

  5. I te tufaa hopea no te pene, ua a‘o te peresideni Snow i te mau melo ia patu i te basileia o te Atua i te mau vahi atoa ua tuu te Fatu ia ratou i reira. Nahea te mau tautooraa a te mau metua i te fare e tauturu ai i te paturaa i te basileia o te Atua na te ao taatoa nei ? Nahea e nehenehe ai i te mau taea‘e hahaere e te mau tuahine hahaere ia patu i te basileia o te Atua ?

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Mataio 24:14 ; Etera 12:27 ; Moroni 7:33 ; PH&PF 12:7–9 ; 65:1–6 ; 128:19–23

Tauturu Haapiiraa : « E mea pinepine e roaa mai te tauturu ia haamata ana‘e outou i te feruri i te hoê haapiiraa i mua i muri noa a‘e i to outou haapiiraa i te haapiiraa na mua’tu. O outou paha tei ite papû i te feia ta outou e haapii ra e to ratou mau hinaaro e te mau mea i anaanataehia e ratou i muri a‘e i to outou ti‘araa i rotopu ia ratou » (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, 97).

Te mau nota

  1. A hi‘o Eliza R. Snow Smith, Te Oraraa e te Buka Utuafare a Lorenzo Snow (1884), 79–82.

  2. I roto « Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave », Millennial Star, 29 no atete 1887, 549.

  3. I roto « Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave », 549.

  4. I roto « Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave », 549.

  5. Alice Pond, i roto LeRoi C. Snow, « An Experience of My Father’s », Improvement Era, Tetepa 1933, 677; a hi‘o atoa i te mau rata i rotopu ia Elder John A. Widtsoe e Noah S. Pond, tane faaipoipo a Alice Armeda Snow Young Pond, 30 no atopa 1945, e 12 no novema 1946, Church History Library. Tei roto o Alice i to’na mau matahiti piti ahuru, ua farii oia i to’na oro‘a hiero, ua taatihia i ta’na tane faaipoipo a faaite ai te peresideni Snow i teie ohipa ia’na i roto i te hiero.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1898, 55.

  7. « Greeting to the World by President Lorenzo Snow », Deseret Evening News, 1 no tenuare 1901, 5.

  8. « ‘Mormonism’ by Its Head », Land of Sunshine, Atopa 1901, 252.

  9. Deseret News, 24 no tenuare 1872, 597.

  10. Deseret Semi-Weekly News, 4 no atopa 1898, 1.

  11. Deseret News, 24 no tenuare 1872, 598.

  12. Deseret Weekly, 4 no novema 1893, 609.

  13. Millennial Star, 12 no me, 1890, 293; no roto mai i te hoê a‘oraa ta Lorenzo Snow i horo‘a i te amuiraa rahi no eperera 1890.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1900, 3–4.

  15. Deseret News, 22 no novema, 1882, 690.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiunu 1882, 1.

  17. Deseret News, 22 no novema 1882, 690.

  18. I roto Journal History, 11 no tiurai 1865, 2.

  19. Deseret News, 15 no me 1861, 82.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiunu 1882, 1.

Ua faaite papû te peresideni Lorenzo Snow no ni‘a i te Faaho‘iraahia mai te evanelia na roto i te peropheta Iosepha Semita.

« Te mau taea‘e e te mau tuahine, ua haamau te Atua i Ta’na Ekalesia e To’na Basileia i ni‘a i te fenua nei no te maitai e te haamaitairaa o te utuafare taata ».