Konifelenisi Lahi
Ngaahi Fepōtalanoaʻaki Mahuʻingá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Ngaahi Fepōtalanoaʻaki Mahuʻingá

He ʻikai ke tau lava ʻo tatali ʻataʻatā pē ke hoko ʻa e uluí ki heʻetau fānaú. Ko e ului ʻoku tupukoso peé ʻoku ʻikai ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kuó ke fifili nai ki he ʻuhinga ʻoku tau ui ai ʻa e Palaimelí ko e “Palaimelí”? Neongo ʻoku ʻuhinga e hingoá ki he ako fakalaumālie ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻi heʻenau kei īkí, ka kiate au ko ha fakamanatu foki ia ʻo ha moʻoni mālohi. Ki heʻetau Tamai Hēvaní, kuo ʻikai teitei fika ua ʻa e fānaú—kuo nau “fika ʻuluaki” maʻu pē.” 1

ʻOkú Ne falala mai kiate kitautolu ke tau fakamahuʻingaʻi, fakaʻapaʻapaʻi, mo maluʻi kinautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke tau teitei fakamamahiʻi kinautolu fakaesino, ʻi he lea, pe fakaeloto ʻi ha faʻahinga founga pē, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tōtuʻa ai ʻa e ʻitá. Ka ʻoku fie maʻu ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e fānaú pea fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke taʻofi e ola kovi ʻo e ngaohikoviá. ʻOku fika ʻuluaki kiate kitautolu ʻa hono tokangaʻi kinautolú—ʻo hangē pē ko ia kiate Iá.2

Ne tangutu ha faʻē mo ha tamai kei talavou ʻi heʻenau tēpile kaí ʻo talanoa ki he anga ʻo hona ʻahó. Naʻá na fanongo ki ha meʻa ne patō mei he holó. Naʻe fehuʻi ʻe he faʻeé, “Ko e hā ē?”

Naʻá na fanongo leva ki ha kiʻi tangi leʻosiʻi mei he loki mohe ʻo hona foha taʻu faá. Naʻá na fakavave atu he holó. Naʻe tokoto mai ia ʻi he falikí ʻi hono veʻe mohengá. Naʻe fua hake ʻe he faʻeé ʻa e kiʻi tamasiʻí mo ʻeke ange pe ko e hā e meʻa ne hokó.

Naʻá ne talaange, “Ne u tō mei he mohengá.”

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā naʻá ke tō ai mei he mohengá?”

Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Mahalo naʻe teʻeki ke u ʻunu lahi ki loto.”

ʻOku ou fie lea he pongipongí ni fekauʻaki mo e “ʻunu lahi [ko ʻeni] ki lotó.” Ko hotau faingamālie mo e fatongia ia ke tokoniʻi e fānaú ke nau “ʻunu lahi ki loto” ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku ʻikai ha taimi ʻe fuʻu vave ai ʻetau kamatá.

ʻOku ʻi ai ha taimi makehe ʻi he moʻui ʻa e fānaú ʻoku maluʻi ai kinautolu mei he ivi tākiekina ʻa Sētané. Ko ha taimi ia ʻoku nau kei maʻa mo hao ai mei he angahalá.3 Ko ha taimi toputapu ia ki he mātuʻá mo e fānaú. ʻOku fie maʻu ke akoʻi e fānaú ʻi he lea mo e sīpinga, kimuʻa pea mo e hili ʻenau “taʻu motuʻa feʻunga ke ala ʻekeʻi meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāue ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”4

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē: “Ko hotau faingamālie taupotu tahá, ʻoku maʻu ia mo ʻetau fānau īkí. Ko e taimi lelei taha ki he akoʻí ʻa e taimi ʻoku kei iiki ai e fānaú, lolotonga ʻoku teʻeki ai lava ke ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻe honau fili fakamatelié pea kimuʻa ʻaupito ʻoku teʻeki ke faingataʻa ange ʻenau fanongo ki he ngaahi folofola ʻo e moʻoní, tupu mei he taulōfuʻu e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fefaʻuhi fakatāutaha mo iá.”5 ʻE tokoni e akonaki peheé ke nau ʻiloʻi honau tuʻunga fakalangí, honau taumuʻá, mo e ngaahi tāpuaki fungani ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻi heʻenau fakahoko e ngaahi fuakava toputapú mo maʻu e ngaahi ouau ʻi he hala ʻo e fuakavá.

He ʻikai ke tau lava ʻo tatali ʻataʻatā pē ke hoko ʻa e uluí ki heʻetau fānaú. Ko e ului ʻoku tupukoso peé ʻoku ʻikai ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻikai hoko noa pē ʻa e hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni hono fakapapauʻi ʻetau ʻofá, akonakí, mo e fakamoʻoní ke kamata kei siʻi ʻa e fānaú ke ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mahuʻinga e Laumālie Māʻoniʻoní ki he fakamoʻoni ʻa ʻetau fānaú mo e ului kia Sīsū Kalaisí; ʻoku tau loto ke nau “manatu maʻu ai pē kiate ia, koeʻuhí ke ʻiate kinautolu ʻa hono Laumālié.”6

ʻĪmisi
Fepōtalanoaʻaki Fakafāmilí

Fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi fepōtalanoaʻaki fakafāmili fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻaki mahuʻinga ʻe lava ke ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié. ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi fepōtalanoaʻaki pehē mo ʻetau fānaú, ʻoku tau tokoni ai ke nau fokotuʻu ha fakavaʻe, “ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau [te nau] langa ai ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”7 ʻI he taimi ʻoku tau fakamālohia ai ha tamasiʻi/taʻahine, ʻoku tau fakamālohia ʻa e fāmilí.

ʻE lava ke tataki ʻa e fānaú ʻe he ngaahi fealeaʻaki mahuʻinga ko ʻení ke:

  • Mahino e tokāteline ʻo e fakatomalá.

  • Maʻu e tui kia Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.

  • Fili e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hokosia honau taʻu valú.8

  • Pea lotua mo “ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”9

Naʻe tapou mai ʻa e Fakamoʻuí, “Ko ia, ʻoku ou fai kiate koe ha fekau, ke ke akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú.”10 Pea ko e hā e meʻa naʻá Ne finangalo ke tau akoʻi tauʻatāiná?

  1. Ko e Hinga ʻa ʻĀtamá

  2. Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

  3. Ko e mahuʻinga ʻo e fanauʻi foʻoú11

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, “ʻOku fiefia moʻoni e tēvoló he taimi ʻoku ʻikai ke akoʻi ai ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke tui kia Kalaisí, mo fanauʻi foʻou fakalaumālié.”12

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tau tokoniʻi e fānaú ke [nau] “falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí.”13 Ke fakahoko iá, te tau lava ʻo tokoniʻi e fānaú ke nau fakatokangaʻi e taimi ʻoku nau ongoʻi ai ʻa e Laumālié mo ʻiloʻi e ngaahi ngāue ʻoku nau fakatupu ke mavahe ʻa e Laumālié. Te nau ako ai ke fakatomala pea foki ki he māmá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni ʻeni ke poupouʻi e loto-vilitaki fakalaumālié.

Te tau lava ʻo fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻetau fānaú ke fakatupulaki e loto-vilitaki fakalaumālié ʻi ha faʻahinga taʻu motuʻa pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke faingataʻa pe fie maʻu ki ai ha fuʻu taimi lahi. ʻE lava ke tataki e fānaú ʻe he ngaahi fepōtalanoaʻaki nounou mo tokangá ke ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻiloʻi e meʻa ʻoku nau tui ki aí, kae mahuʻinga tahá ko e, ʻuhinga ʻoku nau tui ai ki aí. ʻE lava ke iku e ngaahi fepōtalanoaʻaki tokanga ʻoku hoko angamaheni maʻu peé, ke lelei ange ʻa e mahinó mo e ngaahi talí. ʻOua muʻa naʻa tau fakaʻatā e fiemālie ʻo e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ke nau taʻofi kitautolu mei hono akoʻi mo fanongo ki heʻetau fānaú pea mo vakai ki honau fofongá.

ʻĪmisi
Fetalanoaʻaki ʻa e faʻē mo ʻene tama fefiné

ʻE lava ke hoko ha toe ngaahi faingamālie ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki mahuʻingá ʻo fakafou he tulamá. ʻE lava ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo fakafaivaʻi ha ngaahi tūkunga ʻoku fakataueleʻi pe teke mālohi ai kinautolu ke fai ha fili ʻoku kovi. ʻE lava ʻe ha ʻekitivitī pehē ʻo fakamālohia e fānaú ke nau mateuteu ʻi ha tūkunga faingataʻa. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo fakafaivaʻi pea talanoaʻi ia ʻi heʻetau fehuʻi ki he fānaú ʻa e meʻa te nau fakahokó:

  • Kapau ʻoku fakataueleʻi kinautolu ke maumauʻi e Lea ʻo e Potó.

  • Kapau ʻoku fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e ponokalafí.

  • Kapau ʻoku fakataueleʻi ke nau loi, kaihaʻa, pe kākā.

  • Kapau ʻoku nau fanongo ʻi ha meʻa mei ha kaungāmeʻa pe faiako ʻi he akó ʻokú ne fakafepakiʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí pe tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá.

ʻI heʻenau fakafaivaʻi mo talanoaʻi iá, kae ʻikai ko ʻenau fehangahangai taʻemateuteu mo ha tūkunga ʻo e fakatamaikí, ʻe lava ʻo fakateunga ʻa e fānaú ʻaki “ʻa e pā ʻo e tuí ʻa ia te [nau] lava ʻo tamateʻi ʻaki ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻa e tokotaha angakoví.”14

Naʻe ako kei siʻi ʻe haku kaungāmeʻa ofi ne taʻu 18 ʻa e lēsoni mahuʻingá ni. Naʻá ne hū ai ki he kau tau ʻo e ʻIunaiteti Siteití lolotonga e tau he vahaʻa ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Vietinemí. Naʻe vahe ia ke ako tau kamata ʻi he ʻiuniti ʻo e kau sōtia ʻalu laló ke ne hoko ko ha sōtia ʻalu lalo. Naʻá ne pehē naʻe mātuʻaki fakaongosia ʻa e ako taú. Naʻá ne fakamatalaʻi e fakamamahi mo taʻeʻofa ʻene faiako taú.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe teunga tau kakato ai ʻenau patuní ʻo nau lue lalo ʻi he vela ʻa e ʻeá. Ne fakafokifā e kaila ʻa e faiakó ke nau tō ki he kelekelé pea ʻoua ʻe toe ngaue. Naʻe siofi ʻe he faiakó ha kihiʻi ngaue ʻiate kinautolu. ʻE iku ha faʻahinga ngaue pē ki ha ngaahi nunuʻa mamafa ʻamui ange. Naʻe faingataʻaʻia e patuní ʻi he vevela ʻo e ʻeá ʻo laka hake ʻi he houa ʻe uá pea fakautuutu ʻenau ʻita mo e fehiʻa ki honau takí.

Hili ha lau māhina mei ai, kuo taki atu ʻe homau kaungāmeʻá ʻene patuní ʻi he vaotā ʻo Vietinemí. Naʻe moʻoni ʻeni, ʻo ʻikai ko ha ako tau pē. Ne kamata ke pā ʻa e ngaahi faná mei he ʻuluʻakau takatakaí. Ne tō kotoa e kau sōtiá ki he kelekelé.

Ko e hā naʻe fakasio ʻe he filí? Ko ha ngāue. ʻE fana kinautolu ʻi ha faʻahinga ngaue pē. Ne talamai ʻe hoku kaungāmeʻá ʻi heʻene tokoto tautaʻa mo ʻikai ngaue ʻi he kelekelé, ʻo tatali ʻi ha lau houa ke fakapoʻulí, naʻe foki ʻene manatú ki he ako tau kamatá. Naʻá ne manatuʻi ʻene fehiʻa lahi ʻi heʻene faiako fakamālohisinó. Ko e taimi ko ʻení, naʻá ne ongoʻi houngaʻia ʻaupito—ʻi he meʻa naʻá ne akoʻi kiate iá mo e founga naʻá ne teuteuʻi ai ia ki he tūkunga fakatuʻutāmakí ni. Naʻe fakateunga fakapotopoto ʻe he faiako fakamalohisinó homau kaungāmeʻá mo ʻene patuní ʻaki e malava ke ʻiloʻi e meʻa ke fai ʻi he taimi naʻe kamata ai e taú. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakahaofi e moʻui ʻa homau kaungāmeʻá.

Te tau lava fēfē ʻo fakahoko e meʻa tatau fakalaumālie maʻa ʻetau fānaú? Kimuʻa pea nau hū ki he malaʻe tau ʻo e moʻuí, te tau lava fēfē nai ʻo fāifeinga kakato ange ke akoʻi, fakamālohia, mo teuteuʻi kinautolu?15 Te tau lava fēfē nai ʻo fakaafeʻi kinautolu ke “ʻunu lahi ki lotó?” ʻIkai ʻe laka ange kiate kitautolu ke nau “tautaʻa” ʻi he ʻātakai ako malu ʻi ʻapí kae ʻikai ko ʻenau lavelavea ʻi he malaʻe tau ʻo e moʻuí?

ʻI heʻeku manatu ki aí, ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne u ongoʻi ai mo hoku husepānití hangē ha faiako fakamālohisinó ʻi heʻema loto-fakamātoato ke tokoniʻi ʻema fānaú ke nau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne hangē naʻe maʻu ʻe he palōfita ko Sēkopé ʻa e ngaahi ongo tatau ko ʻení ʻi heʻene pehē: “ʻoku ou tokanga ki he lelei ʻa homou laumālié. ʻIo, ʻoku hulu ʻa ʻeku tokanga kiate kimoutolú; pea ʻoku mou ʻilo foki kuo pehē maʻu ai pē ia.”16

ʻI he ako mo tupulaki ʻa e fānaú, ʻe poleʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí. Ka ʻi hono fakateunga lelei kinautolú, te nau lava ʻo tupulaki ʻi he tuí, loto-toʻá, mo e loto-falalá, ʻo aʻu pē ki he lotolotonga ʻo e fakafepaki mālohí.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻAlamā ke tau “teuteu ʻa e ʻatamai ʻo [e] fānaú.”17 ʻOku tau teuteuʻi e toʻu tangata kei tupu haké ke nau hoko ko e kau taukaveʻi ʻo e tuí he kahaʻú, ke mahino kiate kinautolu “ʻoku [nau] tauʻatāina ke ngāue [maʻanautolu] pē—ke fili ʻa e hala ʻo e mate taʻengatá pe ko e hala ʻo e moʻui taʻengatá.”18 ʻOku fie maʻu ke mahino ki he fānaú ʻa e moʻoni maʻongoʻongá ni: ko ʻitānití ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke maʻu hala ki ai.

Fakatauange ʻe tokoni ʻetau fepōtalanoaʻaki mahuʻinga kae faingofua mo ʻetau fānaú ke nau “fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá” ʻi he taimí ni, kae lava ke nau fiefia ʻi he “moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí, ʻio ʻa e nāunau taʻe-faʻa-maté.”19

ʻI heʻetau tanumaki mo teuteuʻi ʻetau fānaú, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻaki hotau lotó kotoa, ʻoku tau akoʻi kiate kinautolu e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻEne meʻaʻofa ʻo e fakatomalá, pea ʻikai ke tau, teitei, foʻi ʻiate kinautolu. Ko hono fakakātoá, ʻikai ko e founga ʻeni ʻa e ʻEikí ʻoku fakahoko mai kiate kitautolu kotoá?

Tuku ke tau “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí, [pea] maʻu ʻa e ʻamanaki “ʻoku mālohi haohaoa”19ʻo fakafou ʻi hotau Fakamoʻui ʻofá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia maʻu pē ʻa e talí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, 3 Nīfai 17:23–24.

  2. Vakai, Michaelene P. Grassli, “Behold Your Little Ones,” Ensign, Nov. 1992, 93: “To me, the word behold is significant. ʻOkú ne fakahaaʻi mai ha meʻa ʻoku ope atu ʻi he ʻmamatá mo e sió.ʼ ʻI hono fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kau Nīfaí ke ʻvakaiʼ ki heʻenau fānau īkí, ʻoku ou tui naʻá ne talaange ke nau tokanga ki heʻenau fānaú, fakakaukau kiate kinautolu, vakai ke ope atu ʻi he lolotongá pea vakai ki he ngaahi meʻa taʻengata ʻoku nau malavá.”

    Vakai foki, Russell M. Nelson, “Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 22: “Ke puleʻi fakamālohi ʻa e fānaú ko e founga ia ʻa Sētané, kae ʻikai ko e Fakamoʻuí. ʻIkai, ʻoku ʻikai ke tau puleʻi ʻetau fānaú. Ko hotau faingamālie fakaemātuʻá ke ʻofaʻi kinautolu, ke tataki, pea ke tukuange kinautolu.”

  3. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:46–47.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:71.

  5. Henry B. Eyring, “The Power of Teaching Doctrine,” Liahona, July 1999, 87.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:79.

  7. Hilamani 5:12.

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25; vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:28.

  10. Mōsese 6:58; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  11. Vakai, Mōsese 6:59; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:29–31.

  12. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Malí, ʻUhinga ʻo e Fāmilí?,” Liahona, Mē 2015, 52.

  13. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:17; tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Marion G. Romney, “Home Teaching and Family Home Evening,” Improvement Era, June 1969, 97: “ʻOku fakahoko ʻe Sētane ko hotau filí, ha ʻohofi fakaʻaufuli ʻi he māʻoniʻoní. ʻOku tokolahi ʻene kongakau kuo fokotuʻutuʻú. Ko ʻetau fānaú mo e toʻu tupú ʻoku fakataumuʻa ki ai ʻene ʻohofí. ʻOku nau ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo moʻulaloa ki he fakamatala angakovi mo taʻeʻofá. Ko e feituʻu kotoa ʻoku nau tafoki ki aí, ʻoku nau fepaki ai mo e koví, kuo fokotuʻutuʻu olopoto ke kākaaʻi mo fakaʻauha e meʻa toputapu kotoa pē mo e tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni kotoa pē. … Kapau ʻe fie maʻu ke fakamālohia feʻunga ʻetau fānaú ke nau matuʻuaki e ʻohofi ko ʻeni ʻa e tēvoló, kuo pau ke akoʻi mo fakataukeiʻi kinautolu ʻi ʻapi, ʻo hangē ko ia kuo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí.”

  15. Vakai, Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 32:

    “ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha ako fakafaitoʻo kei talavoú, naʻá ku mamata ki ha kau mahaki tokolahi ne uesia ʻi he ngaahi mahaki ʻoku lava he taimí ni ʻo fakaʻehiʻehi mei aí. ʻOku malava ʻi he ʻahó ni ʻo huhu maluʻi e niʻihi fakafoʻituituí ki he ngaahi tūkunga ne fakatuta kimuʻa—aʻu pē ʻo mate ai. Ko e founga fakafaitoʻo ʻe taha ʻoku fakahoko ai e huhu maluʻí ko e huhú (inoculation). ʻOku fakaofo e foʻi lea ko e inoculate. ʻOku maʻu ia mei ha ongo foʻi lea faka-Latina: ko e inʻuhinga ‘ki loto’; mo e oculusʻo ʻuhinga ‘ko ha foʻi mata.’ ʻOku ʻuhinga leva e lea ngāue ko e inoculateke fakahū ha foʻi mata ki loto’—ke siofi telia ha fakatamaki.

    ʻE lava ʻe he polioó ʻo fakamamate pe fakaʻauha e sinó. ʻE lava ʻe he faiangahalá ʻo fakamamate pe fakaʻauha e laumālié. ʻOku lava he taimí ni ʻo taʻofi e ngaahi maumau ʻo e polioó ʻaki ʻa e huhu maluʻí, ka ko e ngaahi maumau ʻo e angahalá ʻoku fie maʻu ki ai ha ngaahi founga kehe ʻo e fakaʻehiʻehí. He ʻikai lava ʻe he kau toketaá ʻo huhu maluʻi e faiangahalá. ʻOku maʻu pē ʻa e maluʻi fakalaumālié mei he ʻEikí—pea ʻi heʻene foungá. ʻOku ʻikai fili ʻa Sīsū ke fakasio ki loto, ka ke fakatō mamafa e tokāteliné. ʻOku ʻikai ʻomi ʻe Heʻene foungá ha huhu maluʻi; ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai e akoʻi ʻo e tokāteline fakalangí—ko ha ʻmata ʻi lotoʼ—ke maluʻi e ngaahi laumālie taʻengata ʻo ʻene fānaú.”

  16. 2 Nīfai 6:3.

  17. ʻAlamā 39:16.

  18. 2 Nīfai 10:23.

  19. Mōsese 6:59; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  20. 2 Nīfai 31:20.