Konifelenisi Lahi
Te ke Lava ke Tānaki ʻa ʻIsileli!
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Te ke Lava ke Tānaki ʻa ʻIsileli!

ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻe lava ʻe kimoutolu toʻu tupú ʻo fai ʻeni koeʻuhí ko ha meʻa fekauʻaki mo hoʻomou tuʻungá mo ha mālohi lahi ʻoku ʻiate kimoutolu.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e toʻu tupu kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he meimei taʻu ʻe tolu kuo hilí, ke nau kau ʻi he “konga kau tau kei talavou ʻa e ʻEikí ke tānaki ʻa ʻIsileli” ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Naʻá ne pehē, “Ko e tānaki fakataha ko iá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní.”1 ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻe lava ʻe kimoutolu toʻu tupú ʻo fai ʻeni—mo fakahoko lelei moʻoni ia—koeʻuhí ko ha (1) meʻa fekauʻaki mo hoʻomou tuʻunga totonú pea mo ha (2) mālohi lahi fau ʻoku ʻiate kimoutolu.

ʻĪmisi
Misa mo Sisitā Kōpiti

Naʻe ongoʻi ʻe ha ongo faifekau mei hotau Siasí, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu mā taha kuo hilí ne taki kinaua ki ha fale ʻi Niu Sēsí, ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Hili ha taimi, kuo papitaiso e ongomātuʻá mo e kotoa e fānau ʻe toko 10. ʻI he fakalea ʻa e palōfitá, ne nau “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá”2 ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku totonu ke u pehē “ʻi heʻemau moʻuí.” He ko e fika tolu au he fānaú. Naʻá ku taʻu 17 ʻi he taimi ne u pehē ai ke u fai ha fuakava tuʻuloa ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí. Ka mou mateʻi mai pe ko e hā e meʻa kehe naʻá ku filí? He ʻikai ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻe fuʻu lahi ia. Pea he ʻikai fie maʻu ʻeni ke u fai, ko ia? Ko ha mēmipa fuʻu kei foʻou au he Siasí. Naʻe ʻikai haʻaku paʻanga. ʻIkai ko ia pē, neongo naʻá ku toki ʻosi mei he ako māʻolunga faingataʻa taha ʻi he Fakahihifo ʻo Filatelafiá pea fepaki mo ha ngaahi faingataʻa fakatuʻutāmaki, naʻe fakapulipuli pē ʻeku ilifia ke mavahe mei ʻapi ʻi ha taʻu kakato ʻe uá.

ʻĪmisi
Fāmili Kōpití

Ko Ho Tuʻunga Totonú

Ka ne u toki ʻilo naʻá ku moʻui mo e kotoa e faʻahinga ʻo e tangatá mo ʻetau Tamai Hēvaní ko hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie, kimuʻa ʻi hotau fanauʻí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi kehe ʻoku fie maʻu ke nau ʻilo, hangē ko ʻeku ʻiloʻí, ʻoku fakaʻānaua ʻetau Tamai Hēvaní ke maʻu ʻe he kotoa ʻo ʻEne fānaú ʻa e moʻui taʻengatá fakataha mo Ia. Ko ia, kimuʻa pea ʻi māmani ha tahá, naʻá Ne fakahā mo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻa e kotoa ʻo ʻEne palani haohaoa ʻo e fakamoʻuí mo e fiefiá. Meʻapango, he naʻe fakafepakiʻi ʻe Sētane e palani ʻa e ʻOtuá.3 Fakatatau ki he tohi ʻa Fakahaá, “naʻe ʻi ai ha tau ʻi he langí”!4 Naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ha vahe tolu ʻe taha ʻo e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ke nau tuku ke ne lāngilangiʻia kae ʻikai ko e ʻOtuá.5 Kae naʻe ʻikai ke mou pehē! Naʻe mamata ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ne mou ikunaʻi ʻa Sētane ʻaki “e lea ʻo [hoʻomou] fakamoʻoní.”6

Naʻe tokoni ʻeku ʻiloʻi hoku tuʻunga totonú, ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké, ke u maʻu ha loto-lahi mo ha tui ke u tali e fakaafe ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke tānaki ʻa ʻIsilelí.7 ʻE hoko pehē pē kiate kimoutolu, ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina. ʻE tokoni hoʻomou ʻiloʻi ne mou ikunaʻi ʻa Sētane ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻaki e lea ʻo hoʻomou fakamoʻoní ke mou ʻofa, vahevahe, pea mo fakaafeʻi8 he ʻahó ni pea maʻu ai pē— ha niʻihi kehe ke nau haʻu ʻo mamata, haʻu ʻo tokoni, mo haʻu ʻo kau, ʻo hangē ko e hokohoko atu e tau tatau ko ia ki he ngaahi laumālie ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
ʻEletā Kōpiti

Ko Tui Mālohi ʻoku ʻiate Kimoutolú

Kae fēfē ʻa e mālohi lahi fau ʻoku ʻiate kimoutolú? Fakakaukau ki heni: ne mou kalanga fiefia9 ke haʻu ki ha māmani kuo hinga, ʻe fepaki ai e taha kotoa mo e mate fakaesinó mo fakalaumālié. He ʻikai te tau teitei lava ʻo ikunaʻi ha meʻa ʻiate kitautolu pē. He ʻikai ngata pē ʻi haʻatau faingataʻaʻia ʻi he angahala ʻatautolú peé ka ʻi he angahala ʻa e kakai kehé foki. ʻE foua ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e meimei faʻahinga kotoa pē ʻo e fehalākí mo e loto mamahí10—kotoa ʻi ha veili ʻo e ʻatamai ngalongaló pea mo e fili kovi taha ʻo māmani te ne taumuʻa mo fakataueleʻi kitautolú. Ko e ʻamanaki kotoa ʻo e foki kuo toetuʻu mo maʻa ki he ʻafioʻanga māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻe makatuʻunga ʻataʻatā pē ia ʻi he tauhi ʻe ha Taha ʻEne palōmesí.11

Ko e hā naʻá ne fakaivia koe ke ke laka atu ki muʻá? Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, “Naʻe lava ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ke poupouʻi e palani ʻo e fiefiá mo e tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi aí, ʻi he taimi naʻe siʻi ai hoʻo ʻilo ki he ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakamatelié.”12. Ko e taimi naʻe palōmesi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻe hifo mai ki he moʻui fakamatelié ʻo foaki ʻEne moʻuí ke tānaki13 mo fakahaofi kitautolú, naʻe ʻikai ke ke tui ʻataʻatā pē kiate Ia. Naʻe maʻu ʻe kimoutolu ko e “ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá”14 ha faʻahinga “tui lahi fau” he naʻa mou ʻilo naʻe pau ʻEne palōmesí.15 He ʻikai lava ke Ne loi, pea ne mou mamata kiate Ia ʻo hangē kuó Ne ʻosi lilingi Hono taʻataʻá maʻamoutolu, kimuʻa ʻaupito pea toki ʻaloʻi Iá.16

ʻI he lea fakatātā ʻa Sioné, ne “mou ikunaʻi ʻa [Sētane] ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻo e Lamí.”17 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ʻi he māmani ko iá, “ne [mou] mamata ki he ngataʻangá mei he kamataʻangá.”18

Tau pehē ʻi ha ʻaho ʻe taha kimuʻa peá ke ʻalu ki he akó ʻoku fai atu ʻe ha taha hoʻo ongomātuʻá ha palōmesi moʻoni te ke lava ʻo kai e meʻakai ʻokú ke manako taha aí ʻi hoʻo foki mai ki ʻapi! ʻOkú ke loto-vēkeveke! Lolotonga ʻo hoʻo ʻi he akó kuó ke fakakaukau ki haʻo kai e meʻakai ko iá pea hangē ʻokú ke ʻosi ʻahiʻahiʻi pē ʻe koé. Ko e angamahení, te ke vahevahe hoʻo ongoongo lelei ko ʻení ki ha niʻihi kehe. ʻOkú ke fiefia ʻi hoʻo hanganaki ke foki ki ʻapí pea hangē ai pē kuo faingofua e ngaahi sivi mo e ngaahi pole ʻi he akó. He ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻo toʻo hoʻo fiefiá pe toe ʻai ke ke veiveiua koeʻuhí ko e pau ʻo e palōmesí! Ko e meʻa tatau pē, kimuʻa pea fanauʻi kimoutolu ko e “ngaahi laumālie fakaʻeiʻeikí,” ne mou ako ke vakai ki he ngaahi talaʻofa ʻa Kalaisí ʻi he founga paú ni, mo ʻosi aʻusia ʻEne fakamoʻuí.19 ʻOku hangē hoʻo tui lahí ha ngaahi uoua ʻoku toe mālohi mo lalahi ange ʻi he lahi ange hoʻo fakamālohisinoʻi kinautolú, ka kuo nau ʻosi ʻi loto pē ʻiate kimoutolu.

ʻE lava fēfē ke mou fakaake hoʻomou tui lahi kia Kalaisí mo fakaʻaongaʻi ia ke tānaki ʻa ʻIsileli he taimí ni mo toe ikunaʻi ʻa Sētane? ʻAki haʻamou toe ako ke sio pē ki muʻa mo ʻiloʻi e tuʻunga pau tatau ʻo e palōmesi ʻa e ʻEikí ke tānaki mo fakahaofi ʻa ʻIsileli ʻi he ʻahó ni. ʻOkú Ne fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná mo ʻEne kau palōfitá ke akoʻi mai e foungá. Kimuʻa ʻaupito ʻia Kalaisí, naʻe hanga ʻe he kau “palōfita, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e … kau akonaki … [ʻi he kakai Nīfaí] ʻo [fakalotoa ʻa e kakaí] ke nau nofoʻamanaki ki he Mīsaiá, ʻo tui kiate Ia te ne hāʻele mai ʻo hangē pē kuó Ne ʻosi hāʻele maí.”20 Naʻe akoʻi mai ʻe he palōfita ko ʻApinetaí, “Pea ko ʻeni ka ne ʻikai ke hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he māmaní, ko ʻeku lea ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻo hangē kuo nau ʻosi hokó, pehē kuo ʻikai ke ʻi ai ha huhuʻi.”21 Hangē ko ʻAlamaá, naʻe “sio atu [ʻa ʻApinetai] ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí”22 ʻo mamata ki he talaʻofa pau ʻo e fakamoʻuí ʻa ia kuo ʻosi fakahokó. Naʻa nau “ikunaʻi [ʻa Sētane] ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí pea mo … [ʻenau] fakalea ʻo [ʻenau] fakamoʻoní” kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí, ʻo hangē pē ko koé. Pea naʻe foaki kiate kinautolu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke fakaafeʻi mo tānaki ʻa ʻIsileli. Te Ne fakahoko e meʻa tatau maʻamoutolu ʻo ka mou sioloto atu ʻi he tui, mamata ki he tānaki ʻo ʻIsilelí—fakaemāmani lahi pea ʻi homou “ʻātakaí”23—mo fakaafeʻi ʻa e taha kotoa!

Ko ha laungeau ʻo e kau faifekaú ne nau langa ʻi heʻenau tui mālohi kia Kalaisi, ʻi he maama fakalaumālié, ʻaki ʻenau sioloto kiate kinautolu ne nau fetuʻutaki pe akoʻi kuo ʻosi teuteu ʻi he vala papitaisó mo e vala temipalé. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi ha lea naʻe ui ko e “Kamata ʻaki Haʻo Fakakaukau ki he Ikuʻangá,”24 ha sīpinga fakafoʻituitui ʻo hono fai ʻení mo fakahinohinoʻi e kau taki fakamisioná ke nau akoʻi ʻetau kau faifekaú ke nau fai e meʻa tatau. Naʻe tokoni lahi ʻenau ʻiloʻi ne nau fakaʻaongaʻi e tui lahi ko ʻeni kia Sīsū Kalaisí ʻi he maama fakalaumālié ki heʻetau kau faifekau ʻofeiná ke nau “fanongo kiate Ia”25 pea ueʻi ai ʻenau tui lahi ke tānaki ʻa ʻIsileli hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí.

ʻIo, ʻoku uesia ʻe he loí ʻa e tuí26 ʻE hoku ngaahi kaumeʻa, ʻe lava ʻe he sioloto moʻoni pe sio he ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo homou tuʻunga totonú, tautautefito ki he ngaahi ʻīmisi taʻefeʻungá, ʻo holoki hoʻo tui kia Kalaisí, pea ka ʻikai ha fakatomala, ʻe ala holofa ai hoʻo tuí. Fakamolemole ʻo fakaʻaongaʻi hoʻomou fakakaukaú ke fakatupulaki e tui kia Kalaisí, kae ʻikai holoki ia.

Ko e Polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú

Ko e polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ko ha meʻangāue fakaepalōfita ia ke tokoni atu kiate kimoutolu toʻu tupú ke fakamālohia hoʻomou tui maʻongoʻongá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi, “ʻOku fokotuʻutuʻu e polokalama ko ʻení ke tokoniʻi kimoutolu ke mou tatau lahi ange mo e Fakamoʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe fā: fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaeʻatamai.”27 ʻI he taki ko ia ʻe kimoutolu toʻu tupú—taki—ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻi he tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, fakaafeʻi e taha kotoa ke nau tali e ongoongoleleí, fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ke taʻengatá, mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefiá,28 ʻe toe ake mai e tui lahi ne mou maʻu ʻi he moʻui fakalaumālié ʻo fakaivia kimoutolu ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he moʻuí ni!

ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi taumuʻa fakataautahá, “tautautefito ki he ngaahi taumuʻa taimi nounoú,”29 ʻe tokoni ke ke toe kamataʻi hoʻo tui mālohí. Ko e taimi ʻokú ke fokotuʻu ai ha taumuʻa lelei, ʻokú ke sio ai kimuʻa, ʻo tatau mo ia naʻá ke fai kimuʻá, mo ʻilo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ke ke aʻusiá.30 Te ke palani leva mo ngāue mālohi ke aʻusia ia. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki, “ʻOua naʻá ke teitei taʻetokaʻi e mahuʻinga ʻo e palaní, fokotuʻu taumuʻá … , mo e [fakaafeʻi ʻo e niʻihi kehé]—kotoa ʻaki e tuí.”31

Ko e filí ʻoku ʻaʻau! Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “[Ko e mālohi ke filí] ʻoku ʻiate kinautolu.”32 Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni, “ʻE ʻikai ke tupulaki noa pē hoʻo tuí, ka ʻi hoʻo fili ki ai.”33 Naʻá ne to e pehē, “[Ko ha] fehuʻi moʻoni pē [te ke ala maʻu] … ʻe fakaleleiʻi ia ʻi he faʻa kātaki mo e mata ʻo e tui.”33

ʻOku ou fakamoʻoni (1) ko ho tuʻunga totonú mo e (2) mālohi lahi fau ʻo e tui kia Kalaisi ʻiate kimoutolú, te ke lava ai ke “tokoni ʻo teuteu ʻa māmani ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hano fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke haʻu kia Kalaisi mo tali e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.”34 ʻOfa ke tau maʻu e fiefia ʻo e talaʻofa mahino ʻa e Tohi ʻa Molomoná:

“Kae vakai, ko e kau māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, pea … sio maʻu pē kia Kalaisi ʻi he tui moʻoni … neongo ʻa e ngaahi fakatanga kotoa pē … ʻe ʻikai ke ʻauha.

“Ka ʻe fakamoʻui kinautolu ʻe [Kalaisi] … pea te nau maʻu ha melino mo ia.”35

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.