Konifelenisi Lahi
Tāpuaki ʻi Hono Huafá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Tāpuaki ʻi Hono Huafá

Ko e ʻuhinga ʻo ʻetau maʻu ʻe lakanga fakataulaʻeikí ke tau lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e kakaí maʻá e ʻEikí, ʻo fakahoko ia ʻi Hono huafá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e kaungātamaioʻeiki ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ko ha lāngilangi ke lea kiate kimoutolu he pooni. ʻOku ou fakaʻapaʻapa mo houngaʻia moʻoni ʻiate kimoutolu. Ko e taimi ʻoku ou lea ai kiate kimoutolu mo ongona hoʻomou tui lahí, ʻoku ou tui ʻoku fakautuutu maʻu ai pē e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi māmani mo ha ngaahi kōlomu mālohi ange mo ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga ange.

ʻI hoku kiʻi taimi nounou he efiafi ní, te u lea atu ki he niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku loto ke lelei lahi ange ʻa hoʻomou ngāue fakafoʻituitui ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku mou ʻilo ʻa e tukupā ke mou fakahoko totonu homou uiuiʻi ke ngāué.1 Kae mahalo te mou fifili pe ko e hā hano ʻaonga kiate kimoutolu e uiuiʻi ko iá.

Te u kamata ʻi he kau tīkoni foʻou tahá he ko kinautolu ʻoku ngalingali te nau ongoʻi taʻepauʻia ʻi he ʻuhinga ʻo hono fakahoko totonu honau fatongia fakataulaʻeikí. ʻE ala fie fanongo foki ki ai mo e kaumātuʻa toki fakanofo foʻoú. Pea ʻe ala mahuʻingaʻia foki ia ki ha pīsope ʻi hono ngaahi fuofua uike he fatongiá.

ʻOku fakamaama kiate au ke u fakakaukau atu ki hoku ngaahi ʻaho ko e tīkoní. ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe talamai ʻe ha taha kiate au he taimi ko iá ʻa e meʻa te u fokotuʻu atu he taimi ní. Naʻe mei tokoni ia ʻi he ngaahi ngāue fakataulaʻeiki kotoa naʻá ku maʻu he kamataʻangá—naʻa mo ia ʻoku ou maʻu ʻi he lolotonga ní.

Naʻe fakanofo au ko e tīkoni ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi pea ko au pē ʻi he tīkoní pea ko hoku taʻokete pē ko Tetí ʻi he akonakí. Ko kimautolu pē fāmili ʻi he kiʻi koló. Naʻe fakataha ʻa e kiʻi koló kotoa ʻi homau falé. Ko e taki lakanga fakataulaʻeiki kiate au mo hoku tokouá ko ha taha ului foʻou naʻá ne toki maʻu pē ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku tui he taimi ko iá ko hoku fatongia fakataulaʻeikí pē ke tufa e sākalamēnití ʻi homau loto falé.

Ko e taimi naʻe hiki ai hoku fāmilí ki ʻIutaá, naʻá ku ʻi ha uooti tokolahi mo ha kau tīkoni tokolahi. Naʻá ku fakatokangaʻi e kau tīkoní ʻi he ʻuluaki houalotu sākalamēniti ʻi aí—ʻa ia ne hangē kiate au ha kau taú—ʻi heʻenau ngaʻunu ʻi he maau ʻi hono tufa e sākalamēnití ʻo hangē ha timi naʻe akoʻí.

Ne u ongoʻi loto-siʻi ʻou ʻalu pongipongia ai he Sāpate hokó ki he falelotú ʻi he teʻeki ke ʻi ai ha taha aí ke ʻoua naʻa sio mai ha taha. ʻOku ou manatuʻi ko e Uooti Yalecrest ia ʻi Sōleki Sití, pea naʻe ʻi ai ha maka fakamanatu ai. Ne u ʻalu ki he tafaʻaki ki mui ʻo e maka fakamanatú ʻo lotua taaumaʻu ai ha tokoni ke u ʻilo e founga he ʻikai ke u fehālaaki ai ʻi heʻeku kau ʻi hono tufa ʻo e sākalamēnití. Naʻe tali ʻa e lotu ko iá.

Ka ʻoku ou ʻilo he taimí ni ʻoku ʻi ai ha founga lelei ange ke lotu mo fakakaukau ʻi heʻetau feinga ke tupulaki ʻi heʻetau ngāue fakataulaʻeikí. Kuo mahino kiate au e ʻuhinga kuo foaki ai ki ha niʻihi fakafoʻituitui e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ʻuhinga ʻo ʻetau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ke tau lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e kakaí maʻá e ʻEikí, ʻo fakahoko ia ʻi Hono huafá.2

Naʻe fuoloa taʻu, hili ʻeku hoko ko e tīkoní peá u toki ʻilo hono ʻuhinga totonú. Hangē ko ʻení, ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki lahí, ne vahe au ke u ʻaʻahi ki ha houalotu sākalamēniti ʻi ha feituʻu ʻoku nofo ai e kau toulekeleká. Naʻe kole mai ke u tufa ʻa e sākalamēnití. Makehe mei heʻeku fakakaukau ki he founga tonu pe pau ʻo ʻeku tufa e sākalamēnití, naʻá ku sio ki he fofonga ʻo e tokotaha toulekeleka kotoa pē. Naʻá ku mamata ki hanau tokolahi naʻe tangi. Naʻe puke ʻe ha fefine ʻe taha e nima hoku soté, sio hake, mo lea leʻo lahi, “Fakamālō lahi ʻaupito atu.”

Kuo tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻeku ngāué, ʻa e ngāue kuo fai ʻi Hono huafá. Naʻá ku lotua ʻi he ʻaho ko iá ha faʻahinga mana pehē ke hoko kae ʻikai ke u lotua ke lelei ʻeku fakahoko ʻeku tafaʻakí. Naʻá ku lotua ke ongoʻi ʻe he kakaí e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻeku tokoni ʻofá. Kuó u ʻiloʻi ko e kī ʻeni ki he tokoniʻi mo e tāpuekina ʻo e niʻihi kehé ʻi Hono huafá.

Ne u ongona ha aʻusia kimuí ni naʻá ne fakamanatu mai e faʻahinga ʻofa peheé. Ko e taimi naʻe taʻofi fakataimi ai e ngaahi houalotu ʻa e Siasí makatuʻunga ʻi he mahaki fakaʻauha fakamāmani lahi ʻo e COVID-19, naʻe tali ʻe ha tangata ngāue fakaetauhi ha ngāue ke ne tāpuakiʻi mo tufa ʻa e sākalamēnití ki ha fefine naʻe ngāue fakaetauhi ki ai. ʻI heʻene fetuʻutaki telefoni ki he fineʻofá ke ʻoatu ki ai ʻa e sākalamēnití, naʻá ne tali fakaʻapē pē,ʻo ʻikai loto ke fakamavaheʻi ʻa e tangatá mei hono ʻapí ʻi ha taimi fakatuʻutāmaki pehē, pea mo tui ʻe vave ke toe lelei ʻa e nagahi meʻa kotoa.

ʻI heʻene aʻu atu ki hono ʻapí ʻi he pongipongi Sāpate ko iá, naʻe ʻi ai ʻene kole. ʻE lava nai ke nau lue ki he ʻapi hokó ke maʻu ʻa e sākalamēnití mo hono kaungāʻapi taʻu 87? ʻI hono fie maʻu e fakamafai ʻa e pīsopé, naʻá ne tali ia.

Hili ha ngaahi uike lahi fau, mo tauhi pau e vā mamaʻo fakasōsialé mo ha ngaahi founga maluʻi kehe, ne fakataha e kiʻi Kāingalotu tokosiʻi ko iá ʻi he Sāpate kotoa ke maʻu e sākalamēnití. Ko ha fanga kiʻi konga mā siʻisiʻi pē mo ha ngaahi ipu vai—ka naʻe tō ha ngaahi loʻimata lahi ʻi he lelei ʻa e ʻOtua ʻofá.

Ne aʻu ki ha taimi, ne lava e tangata ngāue fakaetauhí, mo hono fāmilí, mo e houʻeiki fafine naʻe ngāue ki aí, ʻo foki ki he lotú. Ka naʻe pau ke nofo pē ʻa e uitou taʻu 87, ko e kaungāʻapí, ʻi ʻapi koeʻuhí ko ha mātuʻaki fie maʻu pē ke fakaʻehiʻehi. Naʻe manatuʻi ʻe he tangata ngāue fakaetauhí—ko ʻene ngāué ki hono kaungāʻapí ka naʻe ʻikai ki hono tuofefine toulekeleká—ʻoku aʻu mai ki he ʻahó ni mo ʻene kei haʻu fakalongolongo pē ki hono ʻapí he Sāpate kotoa, mo e folofolá mo ha kiʻi konga mā siʻisiʻi ʻi hono nimá, ke tāpuakiʻi ʻa e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí.

Ko ʻene ngāue fakataulaʻeikí, ʻo tatau mo haʻakú ʻi he ʻaho ko ia ʻi he fale nofoʻanga maʻá e kau toulekeleká, kuo foaki ia ʻi he ʻofa. Ko hono moʻoní, naʻe kole kimuí ni ʻa e tangata ngāue fakaetauhí ki heʻene pīsopé pe naʻe toe ʻi ai nai ha kakai kehe ʻi he uōtí ʻe lava ke ne tokangaʻi. Kuo tupulekina ʻene fakaʻamu ke fakahoko totonu ʻene ngāue fakataulaʻeikí, ʻi heʻene ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí mo ha founga ʻoku meimei ke ʻiloʻi taha pē ʻe Ia. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe kuo ʻosi lotu ʻa e tangata ngāue fakaetauhí maʻanautolu ʻoku tokoni ki aí ke nau ʻilo e ʻofa ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko aú, ka koeʻuhí kuo fai ʻEne ngāué ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, kuo tatau tofu ai ʻa e olá.

ʻOku toe maʻu ʻa e ngaahi ola tatau ʻi he taimi ʻoku ou lotua ai ia kimuʻa peá u fai ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ki ha taha ʻoku puke pe faingataʻaʻia. Naʻe hoko tuʻo taha ia ʻi ha falemahaki ʻi he taimi ne fakavaveʻi ai au ʻe ha kau toketā—ʻikai fakavaveʻi, ne nautuʻutuʻuni —ke fakavavevave kau mavahe kae lava ke fakahoko ʻenau ngāué, kae ʻikai ʻomi ha faingamālie maʻaku ke fakahoko ʻa e tāpuaki fakataulaʻeikí. Ne u nofo pē, pea ne u fakahoko ʻa e tāpuakí. Pea ne moʻui e kiʻi taʻahine ne u tāpuakiʻi he ʻaho ko iá, ʻa ia ne pehē ʻe he kau toketaá ʻe mālōloó. ʻOku ou houngaʻia ʻi he taimí ni ʻi he ʻaho ko iá, ne ʻikai ke u tuku e ngaahi ongo ne u maʻú ke pule ka ne u ongoʻi naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke maʻu ʻe he kiʻi taʻahine ko iá ha tāpuaki. Pea ne u ʻiloʻi e tuʻunga ʻo e tāpuaki ko iá, ne u tāpuakiʻi ia ke ne moʻui. Pea naʻá ne moʻui.

Naʻe tuʻo lahi ʻene hoko ʻi ha taimi naʻá ku faingāue ai ki ha taha ne mei mate, ʻoku takatakai e kau mēmipa ʻo e fāmilí he mohengá, ʻo fakaʻamu ki ha tāpuaki ʻo e faifakamoʻui. Neongo kapau ne lau momeniti pē, ka naʻá ku lotua maʻu pē ke ʻiloʻi pe ko e hā e tāpuaki kuo teuteu ʻe he ʻEikí ke u foaki ʻi Hono huafá. Pea ʻoku ou kole ke u ʻilo pe ʻe founga fēfē ʻEne fie maʻu ke u tāpuakiʻi ʻa e tokotahá kae ʻikai ko ia ʻoku ou fie maʻu pe fie maʻu ʻe he kakai ʻoku ofi maí. Ko e angamaheni kiate aú, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ko e tāpuakí ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he niʻihi kehé maʻanautolu pe ko honau ngaahi ʻofaʻangá, ka ʻoku ongo ʻa e Laumālié ki honau lotó ke nau tali mo maʻu ha fiemālie kae ʻikai loto-mamahi.

ʻOku maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie tatau ʻi he taimi ʻoku ʻaukai mo lotu ai e kau pēteliaké ki ha fakahinohino ke foaki ki ha taha ʻa e tāpuaki ʻa e ʻEikí. Kuó u ʻosi ongona foki ha ngaahi tāpuaki ʻoku foaki naʻe fakaʻohovale kiate au pea mo e taha naʻá ne maʻu e tāpuakí. ʻOku mahino, ko e tāpuakí mei he ʻEikí—ʻa e ngaahi fakatokanga ʻoku ʻi aí fakataha mo e ngaahi talaʻofa ʻoku foaki ʻi Hono huafá. Naʻe fakahoko e lotu ʻa e pēteliaké mo ʻene ʻaukaí, ʻe he ʻEikí.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku hoko ko e pīsopé, ke u lotu ki he ʻEikí lolotonga hono fakahoko ha ngaahi ʻinitaviu, ke u ongoʻi ʻa e meʻa naʻá Ne finangalo maʻá e tokotahá, mo tauhi ha ueʻi fakalaumālie te ne ʻomi ʻo ʻikai fakapuliki ʻe heʻeku fakakaukaú. ʻOku faingataʻa ʻeni kapau ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí, ke tāpuakiʻi ha taha ʻaki ha fakatonutonu ʻi he ʻofá. ʻOku fie maʻu ha ngāue lahi ke fakafaikehekeheʻi e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí mei he meʻa ʻokú ke fie maʻú pea mo e taha kehé.

ʻOku ou tui te tau lava ʻo fakahoko totonu ʻetau tokoni fakataulaʻeikí ʻi heʻetau moʻuí kotoa pea mahalo ʻo toe ope atu ai. ʻE makatuʻunga pē ia ʻi heʻetau faivelenga ʻi he feinga ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí mo ʻetau feinga ke fanongo ki Hono leʻó, ka tau lava ʻo ʻiloʻi lelei ange e meʻa ʻokú Ne fie maʻu ki he tokotaha ʻoku tau tokoniʻi Maʻaná. ʻE hoko hono fakatupulakí ʻi ha fanga kiʻi sitepu iiki. Mahalo naʻa tuai, ka ʻe kei hoko pē. ʻOku talaʻofa mai ʻeni ʻe he ʻEikí kiate kitautolu:

“He ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻa e ongo lakanga fakataulaʻeikí ni kuó u lau ki aí, pea mo hono fakaongoongoleleiʻi ʻo honau lakangá, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.

“ʻOku nau hoko ko e ngaahi foha ʻo Mōsese pea mo ʻĒlone pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame, pea ko e siasi mo e puleʻanga pea mo e kakai fili ʻo e ʻOtuá.

“Pea ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻoku nau maʻu au, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí.”3

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe hā mai e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí mei he langí ʻo fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí ki he ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo hoko mo tuʻunuku mai kiate kitautolú. ʻE tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. ʻE mateuteu e kakai ʻo e ʻEikí ki Heʻene toe Hāʻele Nāunauʻia Maí. ʻE hokohoko atu ʻa e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻE toe fakahā lahi ange ʻe he ʻEikí Hono finangaló ki Heʻene kau palōfitá mo ʻEne kau tamaioʻeikí.

Mahalo te ke ongoʻi taʻetaau ʻo fakahoa ki he ngaahi fakahā mahuʻinga ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí. Kapau ʻoku pehē, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fehuʻi ʻi he faʻa lotu ki he anga ʻo hono ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi fakafoʻituitui koe, kuó Ne foaki e lakanga fakataulaʻeikí kiate koe, pea ʻokú ke tuʻu mo fakalāngilangiʻi e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku mahuʻinga kiate Iá koeʻuhí ʻokú Ne ʻofeina mo falala kiate koe ke ke tāpuekina ʻa e kakaí ʻi Hono huafá.

ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu he taimí ni ke mou lava ʻo ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻEne falalá, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.