Konifelenisi Lahi
ʻE Liliu ʻEtau Mamahí ko e Fiefia
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


ʻE Liliu ʻEtau Mamahí ko e Fiefia

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku ongoʻi loto-mamahí, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku fifili pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko hili ʻetau maté, ke tuku ʻia Kalaisi hoʻomou tuí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí lolotonga haʻaku ʻi ha fakataha ʻi Sōleki Siti, ne fakafeʻiloaki mai kiate au hotau palōfita ʻofeiná, ʻa Lāsolo M. Nalesoni. Naʻá ne ʻeke mai ʻi heʻene founga ʻofa mo fakataautaha, “Maʻake, ʻoku fēfē hake hoʻo fineʻeikí?”

Ne u talaange kiate ia naʻá ku nofo mo ia ʻi he konga ki muʻa ʻo e uike ko iá ʻi hono ʻapí ʻi Nuʻusila pea ʻokú ne fakaʻau ke motuʻa ka ʻokú ne kei tui mālohi pē mo hoko ko ha tataki fakalaumālie ki he taha kotoa ʻoku nau ʻiloʻi iá.

Naʻá ne pehē mai leva, “Kātaki ʻo fakaaʻu atu ki ai ʻa ʻeku ʻofá … pea tala ki ai ʻoku ou ʻamanaki atu ke toe feʻiloaki mo ia.”

Naʻá ku kiʻi ʻohovale ʻo ʻeke ange, “ʻOkú ke palani ke vave haʻo folau ki Nuʻusila?”

Naʻá ne fakakaukau fakamātoato peá ne tali mai, “ʻIkai, te u feʻiloaki mo ia ʻi he moʻui ka hokó.”

Naʻe ʻikai ke fai ha ofo ia heʻene talí. Ko ha tali angamaheni fakanatula pē ia ʻoku moʻoni. Mei he momeniti fakataautaha mo fakaʻohovale ko iá, ne u fanongo mo ongoʻi ʻa e fakamoʻoni haohaoa mei ha palōfita moʻui ko e moʻuí ʻoku hoko atu hili ʻa e maté.

ʻI he konifelenisi ko ʻeni he fakaʻosinga ʻo e uiké te mou fanongo ai ki he fakamoʻoni ʻa ha kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻui ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, naʻe pekia, pea telio, pea toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú[;] … pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha tānaki atu pē ia ki he [moʻoni ko ʻení].”1 ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fanongo fakamātoató, ʻe fakapapauʻi atu ʻe he Laumālié ki ho ʻatamaí mo e lotó ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení.2

Naʻe liliu ʻo taʻengata e kau ʻAposetolo ʻa Sīsū ʻi onoʻahó ʻi Heʻene hā kiate kinautolu hili ʻEne pekiá. Naʻe mamata tonu e toko hongofulu ʻo kinautolu kuó Ne toetuʻu. Naʻe ʻikai foki ke ʻi ai ʻa Tōmasi he taimi ko iá ʻo ne pehē, “Kapau ʻe ʻikai te u mamata … , ʻe ʻikai te u tui.”3 Ne valokiʻi ʻe Sīsū kimui ʻa Tōmasi ʻo pehē, “ʻOua naʻá ke taʻetui, kae tui.”4 Pea toki akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e tuí: “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí.”5

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú ki Heʻene kau ʻAposetoló ke nau fakamoʻoniʻi Ia. Pea hangē pē ko ʻetau kau ʻAposetolo moʻui ʻo e ʻaho ní, ʻoku nau liʻaki ʻenau ngaahi ngāue fakaemāmaní kae fakaʻaongaʻi kotoa ʻenau moʻui ki hono talaki loto-toʻa kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ʻa e Sīsū ko ʻení. Naʻe hanga ʻe heʻenau fakamoʻoni mālohí ʻo tākiekina ha lauafe ke nau tali e fakaafe ke papitaisó.6

Ko e ʻelito ʻo e tui faka-Kalisitiane kotoa pē ʻa e pōpoaki nāunauʻia ʻo e pongipongi Toetuʻú. Koeʻuhi kuo toe tuʻu hake ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté, te tau toe moʻui kotoa pē hili ʻetau maté. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ha ʻuhinga lelei mo ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí. Kapau te tau laka ki muʻa ʻi he tuí, te tau liliu ai ʻo taʻengata, ʻo hangē ko e kau ʻAposetolo ʻi he kuonga muʻá. Te tau hangē pē ko kinautolú, ʻo malava ke kātakiʻi ha faʻahinga faingataʻa ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he tui ko ʻení kiate kitautolu ha ʻamanaki lelei ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻetau mamahí ʻo “liliu ko e fiefia.”7

Ne kamata ʻeku tuí hili ha taimi ʻo e loto-mamahí.

Naʻe hoko ʻeku tamaí mo e faʻeé ko ha ongo faama sipi ʻi Nuʻusila.8 Naʻá na fiefia ʻi heʻena moʻuí. ʻI heʻena hoko ko e ongomātuʻa mali kei talavoú, ne tāpuekina ʻaki kinaua ha fānau fefine ʻe toko tolu. Ko e hingoa ʻo e siʻisiʻi tahá ko ʻAna. ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga haʻanau kai meʻakai fakataha ʻi ha kiʻi anovai, naʻe totolo atu ʻa ʻAna ʻoku kei māhina 17 ʻo pulia. Hili haʻanau fekumi fakavavevave, naʻe toki maʻu ia kimui kuó ne mālōlō.

Naʻe tupu mei he meʻa fakaloloma ko ʻení ha mamahi lahi fakaʻulia. Ne tohi ʻe he tangataʻeikí hili ha ngaahi taʻu kimui ʻa e mole ʻaupito e fiefiá mei heʻena moʻuí. Naʻá ne toe fakatupunga ha fakaʻānaua ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí: Ko e hā ʻe hoko ki heʻemau kiʻi pele ko ʻAná? Te mau toe fetaulaki nai mo ia? ʻE toe maʻu fēfē nai ʻe homau fāmilí ʻa e fiefiá?

Hili ha ngaahi taʻu mei he meʻa fakamamahi ko ʻení, naʻe ʻaʻahi mai ha ongo faifekau kei talavou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki homau fāmá. Naʻá na kamata akoʻi e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú. Naʻe kau ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa hono fakapapauʻi ʻoku nofo ʻa ʻAna ia ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Koeʻuhi ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe toetuʻu foki mo ʻAna. Naʻá na akoʻi kuo fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní mo ha palōfita moʻui mo ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua. Naʻá na akoʻi e tokāteline makehe mo fakaʻofoʻofa ʻo e malava ke haʻi fakataha e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki tatau ko ia naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi kia Pita ko ʻEne ʻAposetolo pulé.9

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Fineʻeikí ʻi he taimi ko iá ʻa e moʻoní ʻo maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālié. Neongo iá, ne fefaʻuhi e Tangataʻeikí he taʻu hono hokó mo e veiveiuá mo e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Naʻá ne toe fakatoupīkoi foki ke liliu ʻene tōʻonga moʻuí. ʻI ha pongipongi ʻe taha hili haʻane taʻe-mamohe, lolotonga ʻene felueʻaki holó, naʻá ne hanga atu ki he Fineʻeikí ʻo pehē ange, “Te u papitaiso he ʻahó ni pe ko e ʻikai pē ke u toe papitaiso.”

Ne fakahā ʻe he fineʻeikí ki he ongo faifekaú e meʻa ne hokó, pea naʻá na ʻiloʻi he taimi pē ko iá ʻa e kihiʻi tui ʻoku maʻu ʻe heʻeku tamaí pea ʻoku fie maʻu ia ke fakaulo pe ko ʻene mate ʻaupito.

ʻI he pongipongi ko iá ne fononga atu homau fāmilí ki he matātahi ofi maí. Ne ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe kimautolu ko e fānaú ʻa e meʻa naʻe hokó ʻi heʻemau vaʻinga holo he fokotuʻunga ʻoneʻoné kae taki atu ʻe ʻEletā Poiti Kulini mo Keuli Sēfila ʻemau ongomātuʻá ki he loto tahí ke papitaiso ai kinauá. Ne toe fakalahi atu ʻe he Tangataʻeikí ʻene tuí, ʻaki haʻane tukupā fakataautaha ki he ʻEikí te ne tuʻu maʻu he toenga ʻene moʻuí ki he ngaahi tukupā ʻokú ne fakahokó ʻo tatau ai pē ko e hā ha meʻa ʻe hoko.

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai ne fakatapui ha temipale ʻi Hemilitoni, Nuʻusila. Hili ha taimi nounou mei ai, ne tūʻulutui fakataha homau fāmilí ʻi he ʻōlita ʻo e fale toputapu ko ia ʻo e ʻEikí mo ha taha naʻá ne fakafofongaʻi ʻa ʻAna. Ne fakatahaʻi ai kimautolu ko ha fāmili taʻengata ʻe ha ouau faingofua mo fakaʻofoʻofa, ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻomi ʻe he meʻá ni ha nonga mo ha fiefia lahi.

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai ne talamai ʻe he Tangataʻeikí kiate au, naʻe ʻikai ke ne mei loto-fakatōkilalo ke tali e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka ne taʻeʻoua e mate fakamamahi ʻa ʻAná. Ka naʻe fakatō ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ha ʻamanaki lelei ʻoku moʻoni e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú. Naʻe kamata ke tupulaki e tui ʻeku ongomātuʻá ʻo ulo mālohi ʻena fakamoʻoní ke ne tataki fakalongolongo mo fakatōkilalo e faituʻutuʻuni kotoa ʻo ʻena moʻuí.

Te u houngaʻia maʻu pē ʻi he tā sīpinga ʻeku ongomātuʻá ki he toʻu tangata ʻi he kahaʻú. ʻOku faingataʻa ke fakafuofuaʻi e tokolahi ʻo e ngaahi moʻui kuo liliu ʻo taʻengata koeʻuhí ko ʻena ngāue ʻi he tuí hili ha fuʻu mamahi lahi.

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku ongoʻi loto-mamahí, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku fefaʻuhi mo e veiveiuá, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku fifili pe ko e hā ʻoku hoko hili ʻa e maté, ke tuku hoʻomou tuí kia Kalaisi. ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke maʻu e holi ke tuí, pea ngāue ʻi he tui mo muimui ki he fanafana ʻa e Laumālié, te ke maʻu e fiefia ʻi he moʻuí ni pea mo e maama ka hoko maí.

ʻOku ou hanganaki atu ki he ʻaho te u feʻiloaki ai mo hoku tuofefine ko ʻAná. ʻOku ou hanganaki atu ki ha fakataha fiefia mo ʻeku tangataʻeikí, ʻa ia naʻe mālōlō he taʻu ʻe 30 kuo hilí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he fiefia ʻoku maʻu ʻi hono moʻui ʻaki e tuí, ʻo tui ʻikai ke mamata, ka ʻi hono ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻaki hoku lotó mo e laumālié kotoa. ʻOkú ne tāpuekina e tapa kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.