Konifelenisi Lahi
Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí

ʻOku ʻatautolu ʻa e fatongia ke mumui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí pea faiako ʻo hangē ko Iá.

Kau Faiako Makehe

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuohilí, ne fokotuʻu mai ʻe hoku kaungā kalasi mei hoku kolo tupuʻanga ko ʻOvatoni, Nevatá, ke ma ʻai ha meʻaʻofa Kilisimasi maʻa ʻema faiako ako tokamuʻa ʻofeiná, ʻa ia ne toki fakafiefiaʻi kimuí ni hono taʻu 98. Naʻá ne akoʻi mai ke mau angaʻofa, mahuʻinga e kiʻi mohe leleí, fakafiefia hono maʻu e huʻakaú mo e mā pakupakú, pea ke mau feʻofaʻaki. Fakamālō atu Sisitā Teivisi ʻi hoʻo hoko ko ha faiako leleí.

ʻĪmisi
Sister Davis

Ne ʻi ai haʻaku faiako makehe ʻe taha ʻi heʻeku kei ako ʻi Ricks College he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Naʻá ku teuteu ke ngāue fakafaifekau peá u fakakaukau ʻe tokoni ke u ʻalu ki ha kalasi teuteu ngāue faifekau. Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi he meʻa ne u aʻusiá.

Naʻá ku ʻilo ʻi he fuofua ʻaho ʻo e kalasí ne u ʻi he lotolotonga ʻo ha faiako tuʻukimuʻa. Ko e faiakó ko Misa F. Melovini Hāmoni. Naʻá ku ʻilo naʻe ʻofa ʻa Misa Hāmoni ki he ʻEikí pea naʻá ne ʻofa ʻiate au. Ne u lava ʻo vakai ki ai ʻi hono fofongá mo fanongo ki ai ʻi hono leʻó. ʻI he taimi naʻá ne faiako aí, naʻe fakamaama ʻe he Laumālié hoku ʻatamaí. Naʻá ne akoʻi e tokāteliné, ka naʻá ne fakaafeʻi foki au ke u ako ia ʻiate au pē. Naʻe tokoni e fakaafe ko iá ke u vakai lelei ki hoku fatongia ke ako ʻiate au pē ʻa e tokāteline ʻa e ʻEikí. Naʻe liliu au ʻo taʻengata ʻe he aʻusia ko iá. Fakamālō atu Brother Hāmoni ʻi hoʻo faiako ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí.

ʻE kāinga, ʻoku totonu ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e faʻahinga aʻusia ko ʻeni ʻo e akó ʻi ʻapi pea ʻi he lotú fakatouʻosi.

ʻOku ʻomi ʻe he talateu ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ha vīsone ki he meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻi he faiako ʻo hangē ko Kalaisí. ʻOku pehē ai, “Ko e taumuʻa ʻo e ako mo hono akoʻi kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ke fakaloloto ʻetau ului kia Sīsū Kalaisí mo tokoni ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. … Ko e faʻahinga ako ki he ongoongoleleí ʻokú ne fakamālohia ʻetau tuí pea fakatau ki he mana ʻo e liliú ʻoku ʻikai ke hoko fakaʻangataha pē ia. ʻOku ope atu ia mei he loki akó ki he loto mo e ʻapi ʻo e fakafoʻituituí.”1

ʻOku hā ʻi he folofolá naʻe mātuʻaki ola lelei pea mafola lahi e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi ʻAmelika he kuongamuʻá ʻo “fakaului ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí, ʻi he funga hono kotoa ʻo e fonuá, ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná fakatouʻosi, pea naʻe ʻikai ha ngaahi fekeʻikeʻi pe ngaahi fakakikihi ʻiate kinautolu, pea naʻe fefaitotonuʻaki ʻa e kakai kotoa pē ʻiate kinautolu.”2

Te tau maʻu fēfē nai ha ola tatau ʻi heʻetau faiako ki he niʻihi ʻoku tau ʻofa aí? Te tau lava fēfē nai ʻo faiako hangē ko e Fakamoʻuí mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ului moʻoni angé? Tuku muʻa ke u ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi.

Faʻifaʻitaki ki he Fakamoʻuí

Ko e fuofua meʻa mahuʻinga tahá ke ke fatongia ʻaki hono ako e meʻa kotoa pē te ke lavá fekauʻaki mo e Faiako Tuʻukimuʻá Tonu. Naʻá Ne fakahaaʻi fēfē nai ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé? Ko e hā ne nau ongoʻi ʻi Heʻene faiakó? Ko e hā naʻá Ne akoʻí? Ko e hā ʻEne ngaahi fiemaʻu kiate kinautolu naʻá Ne akoʻí? Hili hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi pehení, vakavakaiʻi mo liliu hoʻo founga faiakó ke hangē ange ko Iá.

ʻOku ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ki he faiakó ʻi he app Gospel Library pea ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Ko e maʻuʻanga tokoni pehē ʻe taha ʻoku ui Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lau mo ako kotoa ia. ʻE tokoni atu hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi hoʻo feinga ke ke anga faka-Kalaisi ange ʻi hoʻo faiakó.

Tuku Atu e Mālohi ‘o e Fāmilí

ʻE lava ke fakatātaaʻi ʻeku fokotuʻu hono hokó ʻaki ha meʻa ne u aʻusia he ngaahi māhina siʻi kuohilí ʻi haʻaku ʻaʻahi ki ha kaungāmeʻa ʻofeina. Ne u lava ʻo fanongo atu ki hono uaifí ʻoku talanoa mo ha taha, ko ia, ne u fakavave ke u foki kae lava ke ne foki ki hono fāmilí.

Hili ha houa nai ʻe taha mei ai naʻá ku maʻu e pōpoaki telefoni ko ʻení mei hono uaifi angaleleí: “Brother Niumeni, fakamālō atu ʻi hoʻo lava maí. Ne totonu ke ma fakaafeʻi mai koe ki loto ka ʻoku ou fie vahevahe atu ʻemau meʻa ne fakahokó. Talu e mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahí kuo mau talanoaʻi e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo ʻema fānau lalahí he Sāpate kotoa ʻi he Zoom. Kuo fakahoko moʻoni ai ha ngaahi mana. ʻOku ou tui ko e fuofua taimi ia ke lau ʻe homa ʻofefiné ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻiate ia pē. Ne fakahoko he ʻahó ni e lēsoni fakaʻosi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea ne mau kei fakaʻosi ia mo hoʻo aʻu maí. … Ne u fakakaukau te ke fie fanongo ki he founga kuo ʻomi ai ʻe he Zoom, Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, mo ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi ʻa e faingamālie ʻi he taimi totonu ke liliu ai ha lotó. … ʻOku fakatupu ai ʻeku fifili ki he fanga kiʻi mana iiki lahi kuo hoko lolotonga e taimi makehé ni.”

Hangē ʻeni ia kiate au ko hano fakahoko e palōmesi ne fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ʻOkatopa 2018. Naʻá ne pehē ko hono ako ko ia ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí, ʻoku “tukuange mai [ai] e mālohi ʻo e ngaahi fāmilí, ʻi he muimui faivelenga ki ai ʻa e fāmili takitaha mo liliu honau ʻapí ke hoko ko ha ungaʻanga ʻo e tuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou ngāue mālohi ke fakafoʻou homou ʻapí ke hoko ko ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí, ʻe ʻalu pē taimí mo e hoko moʻoni homou ʻaho Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia. ʻE fiefia hoʻo fānaú ke ako pea moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. … ʻE hoko ha ngaahi liliu lahi mo tuʻuloa ʻi homou fāmilí.”3 Ko ha talaʻofa nāunauʻia moʻoni ia!

Ke liliu moʻoni e moʻuí, kuo pau ke fakakau ʻi he ului kia Sīsū Kalaisí ʻa hotau laumālié kotoa mo tākiekina e tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko e ʻuhinga ʻeni kuo pau ai ke fakatefito ia ʻi heʻetau moʻuí—hotau ngaahi fāmilí mo e ʻapí.

Manatuʻi ʻOku Fakatāutaha ʻa e Uluí

Ko ʻeku fokotuʻu fakaʻosí ke manatuʻi kuo pau ke hoko ʻa e uluí ʻi he lotó. Hangē ko hono fakatātaaʻi ʻi he tala fakatātā ʻo e kau taaupoʻou ʻe toko hongofulú, he ʻikai ke tau lava ʻo foaki ki ha taha kehe ʻa e lolo ʻo ʻetau uluí neongo ʻetau fie fakahoko iá. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá: “ʻOku maʻu e lolo mahuʻingá ni ko e tulutā ki he tulutā … ʻi he faʻa kātaki mo e vilitaki. ʻOku ʻikai ha hala tuʻusi ki ai; ʻikai lava ʻi ha teuteu fakavavevave ʻi he miniti fakaʻosí.”4

ʻOku fakatefito e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he moʻoni ko iá. ʻOku ou fakafehoanaki ia ki he ʻāngelo naʻe tokoni kia Nīfai ke ako kau kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻene pehē, “Vakai!”5 Hangē ko e ʻāngelo ko iá, ʻoku fakaafe mai ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke tau vakai ki he ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi onopōní kae lava ke tau ʻilo ʻa e Fakamoʻuí pea fanongo kiate Ia. Hangē ko Nīfaí, ʻe akoʻi fakatāutaha kitautolu ʻe he Laumālié ʻi heʻetau lau mo fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha meʻa ngāue ʻokú ne fakaloloto kitautolu takitaha ki he vai moʻui ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí.

ʻOku faitatau ia mo e fatongia ʻo e mātuʻá ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻE maʻu ʻe he fānaú ha ngaahi meʻa lahi mei heʻenau mātuʻá, ka ʻoku ʻikai kau ai ʻa e fakamoʻoní. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻoange ki heʻetau fānaú ha fakamoʻoni ʻo hangē pē ko e ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi ha tengaʻi ʻakau ke tupú. Ka te tau lava ʻo fokotuʻu ha ʻātakai ʻoku ʻi ai ha kelekele lelei pea hao mei he ngaahi fakafeʻātungia te ne “fakakāsiaʻi ʻa e folofolá.” Te tau lava ʻo fāifeinga ke fokotuʻu e ngaahi tūkunga leleí kae lava ʻetau fānaú—mo e niʻihi kehe ʻoku tau ʻofa aí—ʻo maʻu ha feituʻu maʻá e tengaʻi ʻakaú, “fanongo ki he folofolá, pea [mahino] ia”6 pea ʻiloʻi ʻiate kinautolu “ʻoku lelei ʻa e tengá.”7

ʻĪmisi
Ko Brother Niumeni mo hono foha ko Siakí

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u maʻu ai mo hoku foha ko Siakí ha faingamālie ke vaʻinga ʻi he Malaʻe Motuʻa ʻi St. ʻAnitelū ʻi Sikotilaní, ʻa ia ne kamata ai e vaʻinga tā pulú. Naʻe fakaofo moʻoni ia! ʻI heʻeku foki maí ne u feinga ke fakahā ki he niʻihi kehé ʻa e fakofo ʻo e aʻusiá. Ka naʻe ʻikai ke u lava ia. Ne ʻikai feʻunga ʻa e ʻū taá, vitioó, mo ʻeku ngaahi fakamatala lelei tahá. Ne faifai peá u ʻiloʻi ko e founga pē ke ʻilo ai ʻe ha taha ʻa e maʻongoʻonga ʻo St. ʻAniteluú ko ʻenau aʻu tonu ki ai—ke nau mamata ki he ngaahi hala faiʻanga tā pulu kehekehé, mānava ʻi he ʻeá, ongoʻi e havilí ʻi honau fofongá, mo taaʻi e foʻi pulú ki he ʻoneʻoné mo e vao matolú, ʻa ia ne ma fakahoko lelei ia.

ʻOku pehē pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Te tau lava ʻo akoʻi ia, malangaʻi ia, mo fakamatalaʻi ia. Te tau lava ʻo talanoaʻi ia, fakamatalaʻi, mo fakamoʻoni ki ai. Kae ʻoua ke toki ongoʻi ʻe ha taha ʻa e folofola toputapu ʻa e ʻOtuá ʻoku mokulu ia ki hono laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí ʻo fakafou he mālohi ʻo e Laumālié,8ʻe hangē ia ha mamata pē ki ha kaati pe ko e ʻū tā ʻa ha taha ʻi heʻene ʻeveʻeva mālōloó. Kuo pau ke ke ʻalu tonu ki ai. Ko e uluí ko ha fononga fakatāutaha ia—ko ha fononga ʻo e tānaki.

ʻE lava ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku faiako ʻi ʻapi pea ʻi he lotú ʻo ʻoange ha faingamālie ki he niʻihi kehé ke maʻu haʻanau ngaahi aʻusia fakalaumālie. ʻI he ngaahi aʻusiá ni te nau “ʻiloʻi [ai] hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” maʻanautolu.9 Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi moʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí pe Siasí, ʻi hoʻo fili ko ia ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá, ʻe taki ai koe ke ke ʻilo mo mahino ʻa e ngaahi moʻoni kakato, mo taʻengata te nau tataki hoʻo moʻuí mo tokoni ke ke tuʻu maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”10

Fakatupulaki Lahi ʻa e Faiakó

ʻOku ou fakaafeʻi e kau taki mo e kau faiako ʻi he houalotu kotoa pē ʻo e Siasí ke fealēleaʻaki fakataha mo e mātuʻá mo e toʻu tupú kae lava ke fakatupulaki lahi ʻa e faiakó ʻi he lēvolo kotoa pē—ʻi he ngaahi siteikí, uōtí, mo e ʻapí. ʻOku fakahoko ia ʻi hono akoʻi e tokāteliné mo fakaafeʻi e fealeaʻaki ʻoku fonu ʻi he Laumālié ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni kuo akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi taimi lōngonoa ʻo ʻetau ako fakatāutahá.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina ʻia Kalaisi, ʻoku ʻatautolu ʻa e fatongia ke mumui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí pea faiako ʻo hangē ko Iá. Ko e founga moʻoní ʻa ʻEne foungá! ʻI heʻetau muimui kiate Iá “ka hoko e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá.”11 ʻI he huafa ʻo Ia kuo toe tuʻú, ʻa e Faiako Tuʻukimuʻá, ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.