Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻIkai Hangē ko e Foaki ʻa Māmaní
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


ʻOku ʻIkai Hangē ko e Foaki ʻa Māmaní

Ko e ngaahi meʻangāue ʻoku tau fie maʻu ke fakatupu ha ʻaho lelei angé mo fakatupulaki ha maʻuʻanga moʻui ʻoku moʻoni hono leleí ʻoku ʻomi lahi ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kimuʻa pea fakahoko ʻa e ʻuluaki Toetuʻú ʻi he fakaʻosi ʻe Sīsū ʻa e ouau foʻou ʻo e sākalamēnití kuó Ne tufaki ki he Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá Ne kamata ʻEne fakamāvae fakaʻeiʻeikí pea naʻe hokosia ʻa e taimi ke ne mamahi ai ʻi Ketisemaní, fakahoko Hono lavakiʻí pea iku ki Hono tutukí. Ka neongo iá, ʻi he ongoʻi ʻe Sīsū ʻa e loto-hohaʻa pea mahalo mo e mātuʻaki ilifia ne fakahaaʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau tangata ko iá, naʻá Ne folofola ai kiate kinautolu (pea mo kitautolu):

“ʻOua naʻa mamahi homou lotó: ʻoku mou tui ki he ʻOtuá, tui foki kiate au. …

ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu; te u haʻu kiate kimoutolu. …

ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”1

ʻOku hoko ʻa e ngaahi taimi faingataʻá ʻi he māmani fakamatelié ni, ʻo aʻu pē ki he kakai faivelengá, ka ko e pōpoaki fakapapau ʻa Kalaisí, ʻa e lami taʻe-ha-melé, te Ne hāʻele atu ʻo hangē “ko e sipi […] ʻi he ʻao ʻo e [kau] tangata kosí”2 pea toe tuʻu hake, ʻo hangē ko e lea ʻa e tangata faʻu sāmé, “ko hotau hūfanga mo e mālohi, ko [hotau] tokoni lahi pea ofi ʻi he [ngaahi taimi ʻo e] mamahí.”3

ʻI hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi houa faingataʻa ne fakatoka mei muʻa maʻa Kalaisi ʻi Heʻene fononga atu ki he kolosí pea mo ʻEne kau ākongá ʻi he taimi te nau ʻave ai ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní ʻi he vaeuaʻanga mālie ʻo taimí, te tau hiki mo au he taimí ni ki ha pōpoaki ʻokú na fekauʻaki maʻá e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku fakatefito ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻi he ngaahi veesi lahi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamatala ki he fekeʻikeʻi ʻa e ngaahi haʻá, mei he ʻulungaanga fakakina taʻengata ʻo Leimana mo Lemiuelá ki he ngaahi fetauʻaki fakaʻosi ne kau ai ha kau sōtia ʻe laukilú. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ki he fakamamafa ko ʻeni ki he taú koeʻuhí naʻe tohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻá e kakai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku fakatokanga fakaepalōfita mai ʻe he kau tangata tohi ko ʻení (ʻoku meimei ko e kau sōtia foki mo kinautolu) ʻe hoko ʻa e fetāʻakí mo e fekeʻikeʻí ko ha ʻulungaanga ia ʻe ʻilonga ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa ʻeku talanoa ki he fekeʻikeʻi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí, naʻe fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ʻe hoko ha “ngaahi tau, mo e ngaahi ongoongo ʻo e ngaahi tau,” 4 ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo Ne folofola kimui “ʻe toʻo atu ai ʻa e melinó mei he māmaní.” 5 ʻOku pau pē naʻe tutulu ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻa ia naʻá Ne akoʻi fakamātoato ko e fakakikihí ʻoku ʻo e tēvoló ia,6 fakataha mo ʻEne Tamai Fakalangí koeʻuhí ko kinautolu ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hotau kuongá ʻoku “ʻikai haʻanau ʻofá” pea ʻoku pehē ʻe he folofolá, pea ko hai ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke nau nofo feʻofoʻofani fakataha aí.7

Kāinga, ʻoku tau mamata ki he lahi ʻo e fepakipakí, ʻitá mo e anga fulikivanu lahi ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú. Meʻamālié, he kuo teʻeki ke hoko ha Tau Lahi ʻa Māmani Hono Tolu ʻi he toʻu tangata lolotongá, pe kuo tau aʻusia ha fuʻu tō lalo fakaʻekonōmika fakaemāmani lahi hangē ko ia ne hoko ʻi he 1929 pea iku ai ki ha Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká. Ka ʻoku tau fehangahangai mo ha faʻahinga Tau Lahi ʻa Māmani Hono Tolu ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha tau ke tamateʻi hotau ngaahi filí ka ko hano tānaki fakataha ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ke fetokangaʻiʻaki mo tokoni ke fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo ne maʻu ʻi ha māmani ʻoku fuʻu fepakipakí. Ko e Fuʻu Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmika ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he taimi ní ʻoku ʻikai ko e mole ʻetau paʻanga ʻoku fakahuú ka ko e lahi ʻo e mole fakaeloto ʻo e falala pē kiate kitá, siʻisiʻi moʻoni e tuí mo e ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofa ʻoku nau ʻātakaiʻi kitautolú. Ka ko e ngaahi meʻangāue ʻoku tau fie maʻu ke fakatupu ha ʻaho lelei angé mo fakatupulaki ha maʻuʻanga moʻui ʻoku moʻoni hono leleí ʻi he sosaietí ʻoku ʻomi lahi ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻikai ke tau lava ʻo totongi—he ʻikai lava ʻe he māmaní ʻo totongi—ʻetau tōnounou ke fakaʻaongaʻi kakato fakataautaha mo fakatokolahi ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí mo hono ngaahi fuakava fakamālohiá.

Ko ia ai, ʻi ha māmani ʻoku “vilingia ʻi he matangí, pea taʻefiemālie,” ʻo hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe he [ʻEikí] ʻe hokó, te tau maʻu fēfē ʻa e meʻa ʻokú Ne ui ko e “fuakava ʻo [e] … melinó”? ʻOku tau maʻu ia ʻi heʻetau tafoki kiate Ia naʻá Ne folofola te Ne ʻaloʻofa mai kiate kitautolu “ʻi he ʻofa taʻengatá” pea foaki mai ʻa e melinó ki heʻetau fānaú.8 Neongo e ngaahi kikite fakamanavahē mo e ngaahi folofola fakatupu loto-hohaʻa ʻoku talaki ai ʻe toʻo ʻa e melinó mei māmaní, ka kuo akoʻi ʻe he kau palōfitá, ʻo kau ai hotau palōfita ʻofeina ko Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo pau ke toʻo ia meiate kitautolu fakafoʻituitui!9 Ko ia ai, ʻi he Toetuʻu ko ʻení tau feinga muʻa ke fokotuʻu ʻa e melinó ʻi ha founga fakataautaha, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaloʻofá mo e lolo faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate kitautolu mo kinautolu ʻoku tau feohí. Meʻamālié, ʻoku fakaʻohovale, ʻa e fakafaingamālieʻi ʻo e lolo fakafiemālie ko ʻení kiate kitautolu “taʻe-ha-paʻanga pea taʻe-ha-totongí.” 10

Ko e tokoni mo e ʻamanaki lelei peheé ʻoku fuʻu fie maʻu ia koeʻuhí ko e ngaahi fakatahaʻanga lotu fakamāmani lahi ko ʻeni he ʻaho ní ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau fefaʻuhi mo ha faʻahinga faingataʻa—fakaesino pe fakaeloto, fakasōsiale pe fakapaʻanga, pe ko ha faʻahinga faingataʻa lahi kehe. Ka ʻoku ʻikai ke tau mālohi feʻunga ke matatali ia ʻiate kitautolu pē, koeʻuhí ko e tokoni mo e melino ʻoku tau fie maʻú ʻoku ʻikai ko e kalasi ia ʻoku “foaki [ʻe he] māmaní.”11 ʻIkai, ka ko e ngaahi palopalema faingataʻá ʻoku tau fie maʻu ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá ko e “ngaahi mālohi ʻo e langí,” pea ke maʻu ʻa e ngaahi mālohi ko ʻení kuo pau ke tau moʻui ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he ngaahi potufolofola tatau pē ko iá ko e “ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní.”12 ʻI he taimi ní, ʻoku folofola pehē ʻe he ʻOtua ʻo e langí mo e māmaní, ko e foʻi lēsoni ia ʻe taha ʻoku hangē ʻoku ʻikai teitei lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻiloʻí!13

Pea ko e hā leva e ngaahi founga māʻoniʻoni ko iá? Ka, ʻoku toutou hiki ia ʻi he folofolá, ʻoku toutou akoʻi ia ʻi he ngaahi konifelenisi hangē ko ʻení, pea ʻi hotau kuonga fakakosipelí, naʻe akoʻi ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha tali ki heʻene tangi “ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”14 ʻI he Fale Fakapōpula Lipetī momoko mo liʻakí, naʻe akoʻi kiate ia ʻoku kau ʻi he ngaahi founga māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e faʻa kātakí, kātaki fuoloá, angavaivaí mo e ʻofa taʻe-mālualoí.15 ʻI he ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá, naʻe mahino te tau fehangahangai mo e maveuveú mo e taufehiʻá.

Fekauʻaki mo e meʻa ko iá, tuku muʻa ke u lea hangatonu atu fekauʻaki mo e mole ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e angamāʻoniʻoní ʻi hotau kuongá. ʻOku hoko ko ha lao, ko e tokotaha longomoʻui mo fiefia au, pea ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofa ʻi hotau māmaní. Ko hono moʻoní ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki fakamatelie ʻoku tau maʻú ʻi ha toe toʻu tangata ʻi he hisitōliá, ka ʻi he senituli 21 tautefito ki he ʻulungaanga fakafonuá pea faʻa toutou hoko ʻi he Siasí, ʻoku tau kei mamata pē ki he ngaahi moʻui ʻoku faingataʻaʻia, ʻi hono fakaleleiʻi ha ngaahi fuakava lahi ne maumau pea fuʻu lahi mo e ngaahi loto ne laveá. Fakakaukau ki he lea fakamatatuʻa ʻoku fakatatau ki he maumaufono fakasekisualé, ʻa ia ʻoku mafola lahi fakatouʻosi ʻi he ngaahi heleʻuhilá pe televīsoné, pe fakatokangaʻi ʻa e fakamamahi fakasekisualé mo ha ngaahi tuʻunga kehe ʻo e faihalá ʻoku tau laukonga lahi ai he ngaahi ʻahó ni ʻi he ngaahi ngāueʻangá. ʻI he ngaahi meʻa ʻo e maʻa fakafuakavá, ʻoku fuʻu lahi hono ʻai ʻa e toputapú ke angamaheni ʻakí pea faʻa toutou ʻai ʻa e māʻoniʻoní ke fakamāmaní. Ki ha niʻihi ʻoku ʻahiʻahi ke ʻaʻeva pe talanoa pe ʻulungaanga ʻaki—ʻo pehē pē ʻoku “hangē ko ia ʻoku foaki ʻe he māmaní,” ʻoua te ke ʻamanaki ʻe hoko ia ko ha meʻa ke ne tākiekina ki ha aʻusia melino; ʻoku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí he ʻikai ke lava ia. Naʻe pehē ʻe ha palōfita ʻo e kuongamuʻá, “Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia,”16. ʻI he taimi ʻoku ʻosi ai ʻa e faivá, kuo pau maʻu pē ke totongi, pea ko e taimi lahi tahá ko e paʻangá ko e loʻimata mo e fakaʻiseʻisa.17

Pe ʻoku tau vakai ki ha ngaahi founga kehe ʻo e ngaohikoviá pe taʻe fakaʻapaʻapá. ʻOku fie maʻu ke tau tokanga ʻi heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke ʻoua te tau kau ʻi ha faʻahinga tōʻonga pehē. ʻOku ʻikai ha faʻahinga tuʻunga ke tau ongoʻi halaia ai koeʻuhí ko ha faʻahinga ngaohikovia pe pule taʻe-māʻoniʻoni pe ko ha fakamālohiʻi ha angaʻuli—ʻikai fakasino pe fakaeloto pe fakaelotu pe ko ha toe faʻahinga founga pē. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tanganeʻia ʻia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki he houʻeiki tangata ʻo e Siasí fekauʻaki mo e niʻihi naʻá ne ui ko e “kau pule kakaha ʻi honau ngaahi ʻapí”:18

Naʻá ne pehē, “Ko ha meʻa fakamamahi mo mātuʻaki palakū ʻa e ngaohikovia ʻo e uaifí. Ka ai ha tangata ʻi he Siasí ni ʻokú ne ngaohikovia hono uaifí, ʻo tukuhifo ia, ʻo leakoviʻi, ʻo pule taʻemāʻoniʻoni ki ai, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. … ʻOku ʻikai ke ne taau ke maʻu ha lekomeni temipale.”19 Naʻá ne pehē ʻoku fakalilifu tatau pē mo ha faʻahinga founga pē ʻo e ngaohikovia ʻo e fānaú—pe ko ha faʻahinga ngaohikovia pē.20

ʻI he ngaahi taimi lahi, ʻe lava pē ke halaia ha kau tangata, fafine, pea naʻa mo e fānau faivelengá ʻi hono lea ʻaki ha lea taʻe ʻofa, aʻu pē ʻo fakatupu maumau, kiate kinautolu ne nau sila ki ai ʻi he ouau toputapu ʻi he temipale ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e tokotaha kotoa pē ke ʻofaʻi, ongoʻi nonga, pea malu ʻi ʻapi. Kātaki, ka tau feinga ke tauhi ʻa e ʻātakai ko iá ʻi ai. Ko e talaʻofa ʻo e hoko ko ha tokotaha fakamelinó ko hoʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ho takaua maʻu pē pea ʻe tafe atu ʻa e ngaahi tāpuakí kiate koe “taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi” ʻo taʻengata.21 ʻOku ʻikai ha taha te ne fie maʻu ha ngutu māsila pe ngaahi lea taʻeʻofa pea kei “hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo e ʻofa huhuʻí.”22

Te u fakaʻosi ʻaki ʻa e meʻa ne u kamata ʻakí. Ko e Toetuʻú ʻapongipongi, ko ha taimi ia maʻá e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí ke “fakalaka atu”—ʻi he fekeʻikeʻí mo e fakakikihí, fakalaka ʻi he siva e ʻamanakí mo e maumaufonó, pea aʻu pē ʻo fakalaka ʻi he maté. Ko ha taimi ia ke tukupā līʻoa kakato ʻi he lea mo e ngāue ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻá Ne “toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo Ne fua ʻetau ngaahi mamahí,”23 ʻi Heʻene loto-fakapapau ke fakaʻosi ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí maʻatautolú.

Neongo e lavakiʻí mo e mamahí, ngaohikoviá mo e anga-taʻeʻofá, pea mo e fakautuutu e ngaahi angahala ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, ka naʻe ʻafio hifo ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí ki he hala fononga lōloa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻo Ne ʻafioʻi kitautolu pea folofola ʻo pehē: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”24 ʻOfa ke mou maʻu ha Toetuʻu monūʻia, fakafiefia mo melino. Kuo ʻosi totongi ʻa hono ngaahi meʻa ʻoku malava ka ʻoku ʻikai ke fakahaá ʻe he Pilinisi ʻo e Melinó, ko Ia ʻoku ou ʻofa ki ai ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó, ko Hono Siasí ʻeni, pea ko Ia ʻoku taʻe-hano-tatau ʻeku fakamoʻoniʻí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.