Konifelenisi Lahi
Siʻi Fānau Fakaʻofa
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Siʻi Fānau Fakaʻofa

ʻOku tau fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa ʻi he uooti mo e kolo takitaha—ʻa kinautolu ʻoku mālohí mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa.

ʻI heʻeku kei siʻí, ʻoku ou manatuʻi ʻeku heka he meʻalelé mo ʻeku tamaí peá u mamata ki ha kakai ʻi he veʻehalá ʻa ia ne nau tukuhāusia pe ne nau fie maʻu tokoni. Naʻe faʻa lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí “Pobrecito,” ko hono ʻuhingá “siʻi fānau fakaʻofa.”

Ko e taimi ʻe niʻihi, ne u saiʻia he sio ʻoku tokoniʻi ʻe heʻeku tamaí ha niʻihi tokolahi ʻo e kakai ko ʻení, tautautefito ki he taimi ne mau fononga ai ki Mekisikou ke ʻaʻahi ki heʻeku ongo kuí. Naʻá ne faʻa fekumi ki ha taha ne fie maʻu tokoni peá ne ʻalu fakalongolongo leva ʻo ʻoange ʻa e tokoni ne nau fie maʻú. Naʻá ku toki ʻilo kimui naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau lesisita ki he akó, fakatau ange ha meʻatokoni, pe tokoni ʻi ha founga kehekehe ki heʻenau tuʻunga moʻui leleí. Naʻá ne ngāue fakaetauhi ki ha “siʻi fānau fakaʻofa” naʻá ne fetaulaki mo ia. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u manatuʻi ha taimi heʻeku kei tupu haké ne ʻikai ai ke mau nofo fakataha mo ha taha naʻá ne fie maʻu ha feituʻu ke nofo ai lolotonga ʻene feinga ke moʻui fakafalala pē kiate iá. Ne hoko ʻeku mātā tonu e ngaahi aʻusia ko ʻení ke fakatupu ai ha laumālie ʻo e manavaʻofa ki hoku kāingá pea mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻI he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ʻoku pehē ai: “ʻOku takatakaiʻi koe ʻe he kakaí. ʻOkú ke fetaulaki mo kinautolu ʻi he halá, ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi honau ngaahi ʻapí, peá ke feʻaluʻaki ʻi honau lotolotongá. Ko e fānau kotoa kinautolu ʻa e ʻOtuá, ko ho ngaahi tokoua, tuofāfine mo e tuongaʻane. … Ko e tokolahi ʻo e kakai ko ʻení ʻoku nau fekumi ki ha taumuʻa ʻi he moʻuí ni. ʻOku nau hohaʻa koeʻuhí ko honau kahaʻú mo honau ngaahi fāmilí” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko Ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú [2018], 1).

Lolotonga e ngaahi taʻu ne u fua fatongia ai he Siasí, kuó u feinga ke fekumi ki he niʻihi ko ia naʻa nau fie maʻu tokoni ʻi heʻenau moʻuí, ʻo tatau pē he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié. Ne u faʻa fanongo maʻu pē ki he leʻo ʻeku tangataʻeikí ʻoku pehē, “Pobrecito,” siʻi fānau fakaʻofa.

ʻI he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo hono tauhi siʻa fānau fakaʻofa:

“Pea naʻe ō hake fakataha ʻa Pita mo Sione ki he falelotu lahí ʻi he feituʻulaʻā lotú, ʻa ia ko hono hivá.

“Pea ko e tangata ʻe taha naʻe pipiki talu hono fanauʻí, naʻe fata ange ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuku ʻi he matapā ʻo e falelotu lahí ʻa ia naʻe ui ko e Fakasanisaní, ke kole kiate kinautolu naʻe hū ki he falelotu lahí;

“Pea mamata ia kia Pita mo Sione ʻoku fai ke na hū ki he falelotu lahí, peá ne kole.

“Pea sio fakamamaʻu [ʻa Pita mo Sione] kiate ia ʻo na pehē, Sio mai kiate kimaua.

“Pea tokanga atu ia kiate kinaua, ʻo ʻamanaki te ne maʻu ha meʻa ʻiate kinaua.

“Pea toki pehē ʻe Pita, Ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻú te u foaki kiate koe: ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí tuʻu hake ʻo ʻalu.

“Pea naʻá ne puke ia ʻi hono nima toʻomataʻú, ʻo fokotuʻu hake ia: pea naʻe mālohi leva hono vaʻé mo hono tungaʻivaʻé” (Ngāue 3:1–7; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI hono lau e talanoa ko ʻení, naʻá ku mālieʻia ʻi hono fakaʻaongaʻi e foʻi lea fakamamaʻú. ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko e fakamamaʻu ke hanga taha e matá, fakakaukaú, pe sio tokanga ki ha meʻa (vakai, “fasten,” Dictionary.com). ʻI he taimi ne mamata ai ʻa Pita ki he tangata ko ʻení, naʻá ne vakai kiate ia ʻi ha founga ne kehe ia mei he niʻihi kehé. Naʻe vakai ʻo fakalaka atu ʻi he ʻikai ke ne malava ke lué mo ʻene ngaahi vaivaí pea naʻe lava ke ne ʻiloʻi naʻe feʻunga pē ʻene tuí ke fakamoʻui ia pea hū ki he temipalé ke maʻu e ngaahi tāpuaki naʻá ne kumiá.

Naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ne puke ia ʻi hono nima toʻomataʻú pea fokotuʻu hake ia ki ʻolunga. ʻI heʻene tokoniʻi ʻa e tangatá ʻi he founga ko ʻení, naʻe fakaofo hono fakamoʻui ia ʻe he ʻEikí, pea “naʻe mālohi leva hono vaʻé mo hono tungaʻivaʻé” (Ngāue 3:7). Naʻe hoko ʻene ʻofa ki he tangata ko ʻení mo e loto-holi ke tokoniʻi iá ke fakalahi ai e ivi malava ʻo e tangata ne vaivaí.

Lolotonga ʻeku hoko ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻá ku tuku mavahe ʻa e pō Tūsite kotoa pē ke u ʻaʻahi ngāue fakaetauhi ai mo e kau palesiteni fakasiteikí ʻi he ʻēlia ne u fua fatongia aí. Naʻá ku fakaafeʻi ke nau ʻaʻahi kiate kinautolu ne nau fie maʻu ha ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lolotonga tauhi e ngaahi fuakava ne nau fakahokó. ʻI heʻemau toutou ngāue fakaetauhí, naʻe fakalahi mai ʻe he ʻEikí homau iví pea ne mau lava ai ʻo fekumi ki he kakai mo e ngaahi fāmili ne nau fie maʻu ha tokoní. Ko e “siʻi fānau fakaʻofa” ʻeni ne nau nofo ʻi he ngaahi siteiki kehekehe ne mau ngāue aí.

ʻI ha taimi ʻe taha, ne u ʻalu fakataha ai mo Palesiteni Pila Uitiueefi, ko e palesiteni ʻo e Siteiki Senitī Kenioni Viú, ke fakahoko e ʻaʻahi ngāue fakaetauhí. Naʻá ne lotua pe ko hai ʻoku totonu ke ma ʻaʻahi ki aí, ʻo feinga ke maʻu ʻa e aʻusia tatau mo Nīfaí, ʻa ia “naʻe tataki [ia] ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te [ne] tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te [ne] faí” (1 Nīfai 4:6). Naʻá ne fakahaaʻi ko e taimi ʻoku tau ngāue fakaetauhi aí, ʻoku totonu ke tataki kitautolu ʻe he fakahaá kiate kinautolu ʻoku fuʻu fie maʻu lahi taha ha tokoní, ʻo kehe ia mei he sio pē ʻi ha lisi pe ʻaʻahi ki he kakaí ʻi ha founga pau. ʻOku totonu ke tataki kitautolu ʻe he mālohi ʻo e ueʻi fakalaumālié.

ʻOku ou manatuʻi ʻema ʻaʻahi ki ha ʻapi ʻo ha ongomātuʻa kei talavou ko Sefo mo Heta mo ʻena kiʻi tamasiʻi ko Kai. Naʻe tupu hake ʻa Sefo ko ha mēmipa mālohi ʻo e Siasí. Naʻá ne mohu talēniti ʻi he sipotí pea naʻe ʻi ai e fakatuʻamelie ki hono kahaʻú. Naʻe kamata ke ne hē māmālie atu mei he Siasí ʻi hono taʻu hongofulu tupú. Kimui angé, naʻá ne kau ʻi ha fepaki meʻalele he halá, pea naʻe liliu ai e toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻI heʻema hū atu ki honau ʻapí pea fakaʻau ke mau mahení, naʻe ʻeke mai ʻe Sefo pe ko e hā e ʻuhinga naʻá ma ō ange ai ki hono fāmilí. Naʻá ma tali ange naʻe meimei ke toko 3,000 tupu ʻa e kāingalotu naʻe nofo ʻi he ʻēlia ʻo e siteikí. Ne u ʻeke ange leva kiate ia, “Sefo, ʻi he kotoa e ngaahi ʻapi ne ma mei ʻaʻahi ki ai he pōní, talamai angé ʻa e ʻuhinga ne ʻomi ai kimaua ʻe he ʻEikí ki hení.”

ʻI he ʻuhinga ko iá, ne māfana ai ʻa Sefo ʻo ne kamata vahevahe mai kiate kimaua ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi loto-hohaʻá mo ha ngaahi palopalema ʻe niʻihi ne nau fehangahangai fakafāmili mo ia. Naʻe kamata ke ma vahevahe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ma fakaafeʻi ke nau fakahoko ha ngaahi meʻa pau ʻa ia ʻe ngali faingataʻa he kamatá, ka ʻi he hili ha ngaahi taimi te nau maʻu ai ha fiefia mo ha nēkeneka lahi. Hili iá, ne foaki ange leva ʻe Palesiteni Uitiueefi ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kia Sefo ke tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe loto-fiemālie ʻa Sefo mo Heta ke na fakahoko ʻa e meʻa ne ma fakaafeʻi ke na fakahokó.

ʻI he hili ha meimei taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ku monūʻia ke mamata ki hono papitaiso ʻe Sefo ʻa hono uaifi ko Hetá ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku nau teuteu he taimí ni ke hū he temipalé ke silaʻi kinautolu ko ha fāmili ki taimi mo e taʻengatá kotoa. Naʻe liliu ʻe heʻema ʻaʻahí ʻa e toenga ʻo ʻenau moʻuí ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí:

“Ko ia, ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5).

“Pea ʻi hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení te ke fai ai ʻa e ngāue ʻaonga taha ki ho kāingá, pea fakatupulekina ai ʻa e nāunau ʻo ia ʻa ia ko ho ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:4).

ʻE kāinga, ne akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau ngāue fakaetauhí. Naʻá ne akoʻi “ko e sino ʻo Kalaisi ʻa [kitautolu], pea ko e ngaahi kupu takitaha” (1 Kolinitō 12:27) pea ko e kupu takitaha ʻo e sinó ʻoku fie maʻu ia kae lava ke fakapapauʻi ʻoku fakamāmaʻi ʻa e sinó kotoa. Naʻá ne akoʻi leva ha moʻoni mālohi naʻe mahuhuhuhu ia ʻi hoku lotó ʻi he taimi ne u lau ai iá. Naʻá ne pehē, “Ka ko e ngaahi kupu ko ia ʻo e sinó, ʻa ia ʻoku matamata vaivaí, ʻoku lahi hake hono ʻaongá: pea ko e ngaahi kupu ko ia ʻo e sinó, ʻoku tau mahalo ki ai ʻoku siʻi hifo ʻenau matamataleleí, ʻoku tau tokanga lahi ʻaupito ki ai” (1 Kolinitō 12:22–23; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko ia ai, ʻOku tau fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa ʻi he uooti mo e kolo takitaha—ʻa kinautolu ʻoku mālohí mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa ki he ngāue mahuʻinga ki hono fakamāmaʻi ʻo e “sino [kakato] ʻo Kalaisí.” ʻOku ou faʻa fifili pe ko hai nai ʻoku ʻikai kau mai ki heʻetau ngaahi haʻofangá ʻa ia ʻe lava ke ne fakamālohia mo fakamoʻui kitautolú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Tooti Kulisitofāsoni ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau ako ki he ngaahi tokāteline fakalangí ʻi he Siasí; ʻoku tau feinga ke moʻui ʻaki. ʻI heʻetau hoko ko e sino ʻo Kalaisí, ʻoku fetokoniʻaki ai e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau haohaoa . … ʻI he sino ʻo Kalaisí, kuo pau ke tau ope atu ʻi he ako pē ki he ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi lea hākeakiʻí pea maʻu ha aʻusia ‘totonu’ ʻi heʻetau ako ko ia ke ‘nofo fakataha ʻi he ʻofá’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:45]” (“ʻUhinga ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2015, 108–9).

ʻĪmisi
Ko e misi ʻa Pilikihami ʻIongi

ʻI he 1849, naʻe misi ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo ne mamata ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku hangē ʻokú ne fakateketeka ha tākanga sipi mo ha fanga kosi tokolahi. Ko ha niʻihi ʻo e fanga monumanu ko ʻení ne nau lalahi mo fakaʻofoʻofa; ka ko ha niʻihi ne nau iiki mo likoliko. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi naʻá ne mamata ki he fofonga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne pehē ange, “Siosefa, ʻokú ke maʻu ʻa e tākanga monumanu ngali kehe taha … kuó u mamata ai ʻi heʻeku moʻuí; ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai ʻaki kinautolú?” Naʻe hangē ne ʻikai tokanga ʻa e Palōfitá ki he tokehekehe fakaeʻulungaanga ʻene tākanga monumanú, ka naʻá ne tali mahinongofua mai ʻo pehē, “[Pilikihami,] ʻoku nau ʻaonga kotoa pē ʻi honau takitaha feituʻu.”

ʻI he taimi ne ʻā hake ai ʻa Palesiteni ʻIongí, naʻe mahino kiate ia neongo ʻe tānaki ʻe he Siasí ha “tākanga sipi mo ha fanga kosi” kehekehe, ka ko hono fatongiá ke ʻomi ʻa e tokotaha kotoa pē ki loto pea tuku ke nau takitaha ʻiloʻi honau ivi malava kakató ʻi heʻenau ngāue ʻi he Siasí. (Toʻo mei he Ronald W. Walker, “Brigham Young: Student of the Prophet,” Ensign, Feb. 1998, 56–57.)

ʻE kāinga, naʻe maʻu ʻa e faʻunga ʻo ʻeku leá ʻi he taimi ne u fakakaukau fakamātoato ai ki he toko taha ʻoku ʻikai ke lolotonga kau mālohi mai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakaʻamu ke u lea taimi siʻi kiate kinautolu takitaha. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē “ko e faʻahinga peheé ʻoku nau faʻa nofo ofi pē—kae ʻikai kau kakato mai—ki he Siasí. He ʻikai ke nau hū mai ki loto falelotu, ka he ʻikai foki ke nau mavahe mei hono fakafaletoló. Ko e niʻihi ʻeni ʻoku nau fie maʻu pea ʻoku fie maʻu kinautolu ʻe he Siasí, ka ʻoku nau, ‘moʻui taʻe kau [mo e] ʻOtuá ʻi he māmaní’ [Mōsaia 27:31]” (“Why Not Now?,” Ensign, Nov. 1974, 12).

Te u fakaongo atu ʻa e fakaafe ʻa hotau Palesiteni ʻofeina ko Lāsolo M. Nalesoní ʻi heʻene fuofua lea ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou fie lea atu ʻaki ʻeni ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fefine, mo e fānau he feituʻu kotoa pē.”

Naʻá ne kole mai leva ʻo pehē: “Ka ʻo kapau kuó ke hē mei he halá, tuku muʻa ke u fakaafeʻi atu koe ʻaki e ʻamanaki lelei kotoa ʻo hoku lotó, ke ke kātaki ʻo foki mai muʻa. Neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi hohaʻá, neongo pe ko e hā ho ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻomou ngāue he taimí ni ke mou foki ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo tāpuekina kimoutolu mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku teʻeki ai fāʻeleʻi maí” (“ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu [Ki Muʻá],” pe Liahona, ʻEpeleli 2018, 7; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia, ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻEiki Tauhi mo e Fakamoʻui maʻatautolu kotoa. ʻOku fakaafeʻi kitautolu takitaha ke fekumi ki he “pobrecitos,” ʻa e “siʻi fānau fakaʻofa” ʻoku faingataʻaʻia ʻi hotau lotolotongá. Ko ʻeku ʻamanakí mo e lotú ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.