Konifelenisi Lahi
He ʻIkai ke Nau Ikuna; He ʻIkai ke Tau Hinga
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


He ʻIkai ke Nau Ikuna; He ʻIkai ke Tau Hinga

He ʻikai ke tau hinga, kapau ʻe langa hotau makatuʻungá ʻia Sīsū Kalaisi!

Naʻe pehē ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuí: “ʻI he lolotonga ʻo e taimi faingataʻa ko ʻení naʻe kikiteʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ʻoku ʻikai teitei toe feinga ʻa Sētane ia ke fakapuliki ʻene fakafepakiʻi e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOku hulufau e mataʻāʻā ʻa e koví. Ko ia ai, ko e founga pē ʻe taha ke hao fakalaumālie aí, ko e fakapapauʻi ke tuku ke pule e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ako ke fanongo ki Hono leʻó, pea ngāue ʻaki hotau iví ke tokoni ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí.”1

ʻI heʻetau fakakaukau ki he fakaafe ʻa e palōfitá ke ako ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu nai ha loto-fakapapau pe ko ha loto-fefeka? Tau manatuʻi muʻa e faleʻi ʻi he Sēkope 6:6: “ʻIo, ko e ʻahó ni, kapau te mou fanongo ki hono leʻó, ʻoua te mou fakafefeka ʻa homou lotó, he ko e hā te mou fie mate aí?” Tau fakapapauʻi ke tuku ke pule e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.

Te tau lava fēfē ʻo tuku e ʻOtuá ke pule ʻi heʻetau moʻuí kae ʻikai ko e filí? ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:34 , “Ko ia, ʻoua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.” Ko ha talaʻofa matuʻaki mahuʻinga ia. Neongo ka fakataha ʻa māmani mo heli ke fakafepakiʻi kitautolu, he ʻikai ke na lava ʻo ikunaʻi kitautolu kapau te tau fili ke tuku ke pule e ʻOtuá ʻaki hono fokotuʻu ʻetau moʻuí ʻi Hono maká.

ʻI he folofola ki Heʻene kau ākongá, naʻe ako ʻa Sīsū Kalaisi kau ki ha tangata poto mo e tangata vale, naʻe lekooti ʻi he vahe 7 ʻa Mātiú ʻi he Fuakava Foʻoú. Kuo fanongo hamou tokolahi ʻi he hiva Palaimeli “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé.”2 Kapau naʻá ke tuku ha taimi ke fakafehoanaki ai e ngaahi veesi ʻe fā ʻi he foʻi hivá, te ke ʻilo ai ʻoku meimei ke faitatau pē e veesi 1 mo e 2 mo e veesi 3 mo e 4. Naʻe fakatou langa ʻe he tangata potó mo e tangata valé ha fale. Naʻá na loto ke tokonaki maʻa hona fāmilí ʻaki ha ʻapi ʻoku malu mo nonga. Naʻá na loto ke nofo fiefia fakataha mo hona fāmilí ʻo taʻengata, ʻo hangē pē ko kitautolú. Naʻe tatau pē ʻa e tūkunga ʻo e ʻātakaí: “Ne tō e ʻuhá hoko mo e lōmakí .” ʻOku tau hivaʻi tuʻo ono ia ʻi heʻetau hivaʻi e foʻi hiva ko iá. Ko e kehekehé pē ko hono langa ʻe he tangata potó hono falé ʻi he maká pea naʻe tuʻumaʻu e fale ko iá, ka ko e tangata valé naʻe langa hono falé ʻi he ʻoneʻoné pea holo hono falé. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ʻaupito hotau makatuʻungá, he te ne fakapapauʻi e ikuʻanga aofangatukú mo taʻengatá.

ʻOku ou ʻamanaki mo lotua te tau maʻu mo nofo kotoa ʻi he makatuʻunga paú ʻi heʻetau fokotuʻu ʻetau moʻui he kahaʻú. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he Hilamani 5:12: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhi ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”

Ko e talaʻofa ia mei he ʻOtuá! He ʻikai ke tau hinga, kapau ʻe langa hotau makatuʻungá ʻia Sīsū Kalaisi! ʻI heʻetau kātaki faivelenga ki he ngataʻangá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fokotuʻu ʻetau moʻuí ʻi Heʻene maká, “pea ʻe ʻikai lavaʻi ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:69). Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo liliu e ngaahi tūkunga ʻo e meʻa ʻe hoko maí, ka te tau lava ʻo fili e founga ke tau mateuteu ai ki he meʻa ʻe hoko maí.

ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ʻe ala fakakaukau, “ʻOku lelei e ongoongoleleí, pea ʻoku fie maʻu ke ʻai ia ki heʻetau moʻuí, kae mahalo ʻo tuʻo taha pē he uike.” ʻOku ʻikai ke feʻunga ʻete ʻalu tuʻo taha pē ki he lotú he uike ʻo langa ʻi he maká. ʻOku totonu ke fakafonu kakato ʻaki ʻetau moʻuí e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke hoko pē ʻa e ongoongoleleí ko ha konga ia ʻo ʻetau moʻuí, ka ko ʻetau moʻuí ko e konga moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Fakakaukau angé ki aí. ʻIkai nai ʻoku moʻoni ia? Ko ʻetau moʻui fakamatelié ko ha konga pē ia ʻo e palani kakato ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu kotoa. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei ange kitautolu ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú. ʻOku ʻikai ke ne ʻafioʻi pē ʻa e ngaahi meʻa iiki ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.

Kātaki ʻo muimui ki he enginaki fakapotopoto ʻa hotau palōfita moʻui ko Palesiteni Nalesoní. Pea hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5–6:

“Ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.

“Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá.”

ʻI he ʻuhinga ko iá, he ʻikai ke nau ikuna, pea he ʻikai ke tau hinga!

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻe toe hāʻele mai ʻa Kalaisi ko hono tuʻo uá ʻo hangē ko ʻEne ʻuluaki hāʻele maí, ka ʻe nāunauʻia mo fakaʻeiʻeiki ange e hāʻele mai ko ʻení. ʻOku ou ʻamanaki mo lotua ke u mateuteu ke tali Ia, ʻo tatau ai pē ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí pe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI heʻetau fakamanatua e faʻahitaʻu Toetuʻu fakaʻofoʻofá ni, ʻoku ou fakatauange te u malava, ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e mālohi ʻo ʻEne Toetuʻú (vakai, Molonai 7:41), ʻo ʻalu atu ke feʻiloaki mo hoku Tupuʻangá pea pehē ange, “Mālō.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona,Nōv. 2020, 95.

  2. “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 132.