Konifelenisi Lahi
“Vakai! Ko e ʻOtua Au ʻo e Ngaahi Maná”
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


“Vakai! Ko e ʻOtua Au ʻo e Ngaahi Maná”

ʻOku lahi ha ngaahi mana, ngaahi fakaʻilonga mo ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi he lotolotonga ʻo e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga ko ʻení, ʻi hoʻomou moʻuí mo ʻeku moʻuí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ha faingamālie fungani moʻoni ʻeni ke u tuʻu ai ʻi homou haʻohaʻongá he ʻahó ni. ʻOku ou fie fakamoʻoni fakataha mo kinautolu kuo fakahoko ha lea he konifelenisi ko ʻení, ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne tataki Hono Siasí; ʻokú Ne folofola ki Heʻene palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní pea ʻokú Ne ʻofa he kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻI he Sāpaté ni ʻoku tau fakamanatua ai e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi,1 ko e ʻOtua Mafimafi, ko e Pilinisi ʻo e Melinó.2 ʻOku hoko ʻEne Fakaleleí fakataha mo ʻEne Toetuʻu hili ha ʻaho ʻe tolu ʻi ha fonualoto fakataimí, ko e mana maʻongoʻonga taha ia ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “He vakai, ko e ʻOtuá au; pea ko e ʻOtua au ʻo e ngaahi maná.”3

ʻOku fehuʻi ʻe he palōfita ko Molomoná ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Kuo ngata koā ʻa e ngaahi maná koeʻuhí ko e hāʻele hake ʻa Kalaisi ki he langí, peá ne ʻafio hifo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá?”4 Peá ne tali ʻo pehē, “ʻIkai; pea kuo ʻikai foki ngata ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ki he fānau ʻa e tangatá.”5

ʻI he hili hono Tutukí, ne hā ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia Mele mo ha kau fafine kehe ʻe niʻihi, ne nau ō ki he fonualotó ke tākai e sino ʻo Sīsuú. Ne pehēange ʻe he ʻāngeló:

“Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté?6

ʻOku ʻikai ʻi heni Ia, he kuo toe tuʻu.”7

Ne malanga ʻaki ʻe he palōfita ko ʻApinetaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e mana ko iá ʻo pehē:

“Pea kapau [ne] ʻikai toe tuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá, … pehē kuo ʻikai ke ʻi ai ha toetuʻu.

Ka ʻoku ʻi ai ha toetuʻu, ko ia ʻoku ʻikai ha ikuna ʻa e faʻitoká, pea ʻoku folo hifo ʻa e huhu ʻo e maté ʻia Kalaisi.”8

Ne fakatupu ʻe he ngaahi ngāue fakaofo ʻa Sīsū Kalaisí ha ofo ʻa e kau ākonga ʻi he kuonga muʻá ʻo pehē: “Ko hai nai ʻa e tangatá ni! he ʻoku fekau ʻe ia ki he matangí mo e tahí, pea ʻoku talangofua ia kiate ia.”9

ʻI he muimui ʻa e kau ʻAposetolo he kuonga muʻá ʻia Sīsū Kalaisi mo fanongo ki Heʻene akoʻi e ongoongoleleí, ne nau fakamoʻoniʻi ai ha ngaahi mana lahi. Ne nau vakai ki he “ʻā ʻa e kuí … ʻeveʻeva ʻa e pipikí … maʻa ʻa e kiliá pea ongo ʻa e tulí, pea fokotuʻu ʻa e maté, pea ʻoku malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai masivá.”10

ʻOku lahi ha ngaahi mana, ngaahi fakaʻilonga mo ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi he lotolotonga ʻo e kau muimui ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga ko ʻení, ʻi hoʻomou moʻuí mo ʻeku moʻuí. Ko e maná ko ha ngaahi ngāue mo hano fakahaaʻi fakalangi ia ʻo e mālohi taʻefakangatangata ʻo e ʻOtuá pea mo hano fakamoʻoniʻi ʻokú Ne, “tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní pea taʻengata.”11 ʻE lava ʻe Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá Ne fakatupu ʻa e ngaahi tahí, fakanonga kinautolú; ʻa Ia naʻá Ne fakaʻā ʻa e kuí ʻo fakahanga hotau fofongá ki he langí; ʻa Ia naʻá Ne fakamaʻa ʻa e kiliá ʻo fakaleleiʻi hotau ngaahi vaivaí; ʻa Ia naʻá Ne fakamoʻui ʻa e tangata vaivaí ʻo ui kitautolu ke tau tuʻu hake, ʻaki ʻa e “Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au.”12

Kuo fakamoʻoniʻi ʻe hamou tokolahi ʻa e ngaahi maná, ʻo lahi ange ia he meʻa ʻoku mou fakatokangaʻí. Mahalo te nau ngali siʻisiʻi ʻi hono fakafehoanaki ki hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e pekiá. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ko e hā e tuʻunga fakaofo ʻo e maná, ka ko ʻene haʻu ko ia mei he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko e ngaahi maná ko ha ngaahi meʻa ia ʻoku hoko noa pē pe ko ha monūʻia. Ka ne fakahalaiaʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻa kinautolu ʻe “manuki ki he mālohi mo e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá, pea nau vikia pē ʻa honau poto ʻonautolú mo ʻenau ʻiló, koeʻuhí pē ke nau maʻu ha totongi.”13

ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi maná ʻi he mālohi fakalangi ʻe Ia ʻoku “māfimafi ke fakamoʻuí.”14 Ko e maná ko ha ngaahi fakalahi ia ki he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá; ko e maná ko ha halanga moʻui ia mei he langí ki he māmaní.

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ne toki ʻosí, ne u fononga atu ai mo Sisitā Lasipeni ki Kōseni, ʻIutā, ki ha polokalama Face to Face fakamāmani lahi ne fakamafola ki ha kakai ne tokolahi hake ʻi he 600,000 ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻe 16.15 Naʻe fie maʻu ke nofotaha e polokalamá ʻi he ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, mo ha ngaahi fehuʻi ne fakahū mai ʻe he kakai lalahi kei talavoú mei he funga ʻo e māmaní. Ne ma vakaiʻi fakatāutaha mo Sisitā Lasipeni ʻa e ngaahi fehuʻí; ne nau ʻomi kiate kimaua ʻa e faingamālie ke fakamoʻoni ai kia Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ko e mālohi ʻo e fakahaá ʻi heʻema moʻuí, ko e hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e ngaahi moʻoni mo e ngaahi fekau ʻokú ma mataʻikoloa ʻakí. Ne kau ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku fanongo mai he ʻaho ní ki he polokalama fakaofo ko iá.

ʻI he kamatá, ne totonu ke fakahoko e fakamafolá ʻi he Vao ʻAkau Tapu ʻi Niu ʻIoké, ʻa ia ne fakamoʻoni ai ʻa Siosefa Sāmita: “Naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo Kiate Ia!16 Kāinga, ko ha mana ia.

ʻĪmisi
Selusalema ʻi Kōseni, ʻIuta

Ne tupu mei he mahaki pipihi fakamāmani lahí ʻemau toe ngaʻunu ʻo fakahoko ia ʻi Kōseni, ʻIutā, ʻa ia kuo toe langa ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha konga ʻo e Selusalema motuʻá, ki he hiki faivá. ʻI heʻeku fakaofi atu mo Sisitā Lasipeni ʻaki ha ngaahi maile siʻi ki Kōseni ʻi he efiafi Sāpate ko iá, ne ma vakai atu ki ha kohu ne ʻalu hake mei he feituʻu ne ma fakataumuʻa ki aí. Ne ʻi ai ha vela lahi ʻi he feituʻú, pea ne ma hohaʻa naʻa ʻikai lava e fakamafolá. ʻI he toe ha miniti ʻe 20 ki he 6:00, ʻi he taimi ke fakahoko ai ʻa e fakamafolá, ne mate kotoa e ʻuhila ʻo e falé. ʻI he ʻikai ha ʻuhilá! He ʻikai lava ʻa e fakamafolá. Ne ʻi ai ha mīsini ʻuhila ʻe taha ne pehē ʻe ha niʻihi te mau lava ʻo fakamoʻui, ka ne ʻikai fakapapauʻi pe te ne lava ʻo fakamoʻui kotoa e ngaahi meʻangāue ne fie maʻú.

ʻĪmisi
Kohu mei he afí

Ne mau mātuʻaki hohaʻa kotoa ʻa kimautolu he polokalamá, kau ai e kau lau fakamatalá, kau hivá, kau ngāue fakatekinikalé— naʻa mo e kakai lalahi kei talavou ʻe toko 20 mei hoku kāinga ofí—, pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Ne u kiʻi mavahe mei heʻenau loto mamahí mo e veiveiuá ʻo tautapa ki he ʻEikí ki ha mana. Ne u lotu ʻo pehē, “Tamai Hēvani, ʻoku tātaaitaha pē haʻaku kole ha mana, ka ʻoku ou kolea ha mana he taimí ni. Kuo pau ke fakahoko e fakatahaʻangá ni maʻá e kakai lalahi kei talavou kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku mau fie maʻu ke moʻui ʻa e ʻuhilá kapau ko Ho finangaló ia.”

Hili ha miniti ʻe fitu mei he 6:00, ne moʻui mai e ʻuhilá ʻo hangē pē ko e vave ʻene maté. Ne kamata ngāue ʻa e meʻa kotoa pē, mei he mūsiká ki he ngaahi maiká mo e ngaahi vitioó mo e kotoa ʻo e ngaahi meʻangāue fakamafolá. Ne mau kamata leva. Ne mau aʻusia ai ha mana.

ʻĪmisi
Fakaʻaliʻali hiva lolotonga polokalama Face to Face

ʻI heʻeku foki mo Sisitā Lasipeni he kaá ki ʻapi he efiafi ko iá, ne text mai ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoni kiate kimaua mo e pōpoaki ko ʻení: “Lōnolo, ʻokú ma loto ke ke ʻilo ʻi he taimi pē ne ma fanongo ai ʻoku mate ʻa e ʻuhilá, ne ma lotua ha mana.”

ʻOku hiki ʻi he folofola ʻo e ʻaho ní: “He ko au, ko e ʻEikí, kuo mafao atu hoku nimá, ke ueʻi hake ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí; ʻe ʻikai te mou lava ʻo mamata ki ai ʻi he taimí ni, ka ʻe toe siʻi pē pea te mou toki mamata ki ai, pea ʻilo ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu pea pule fakataha mo hoku kakaí.”17

Ko e meʻa pē ʻeni naʻe hokó. Ne mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻEikí, pea moʻui ʻa e ʻuhilá.

ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi maná ʻi he mālohi ʻo e tuí, ʻo hangē ko hono akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he mālohi ʻi he fakatahaʻanga ne toki ʻosí. Ne naʻinaʻi e palōfita ko Molonaí ki he kakaí, “He kapau ʻoku ʻikai ha tui ʻi he fānau ʻa e tangatá, ʻoku ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ʻo fai ha mana ʻiate kinautolu; ko ia, naʻe ʻikai te ne fakahā ia ka ʻi he hili pē ʻenau tuí.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Vakai, ko e tui ʻa ʻAlamā mo ʻAmulekí naʻe ngaohi ai ʻa e fale fakapōpulá ke holo hifo ki he kelekelé.

Vakai, ko e tui ʻa Nīfai mo Līhaí naʻe fakahoko ai ʻa e liliu ʻi he kau Leimaná, pea naʻe papitaiso ʻa kinautolu ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Vakai, ko e tui ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá naʻe fakahoko ai ha fuʻu mana lahi pehē ʻi he kau Leimaná. …

“Pea kuo teʻeki ai foki ke ʻi ai ha taimi kuo fai ai ʻe he taha ha mana ka ʻi he hili pē ʻenau tuí; ko ia, naʻa nau tomuʻa tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”18

ʻE lava pē ke u tānaki atu ki he ngaahi veesi folofola ko iá ʻo pehē, “ko e tui ia ʻa e kakai lalahi kei talavou loto-toʻá, kau fakamafola polokalama fakapalōfesinalé, kau taki mo e kau mēmipa ʻo e Siasí, ko ha ʻaposetolo pea mo ha palōfita ʻa e ʻOtuá naʻe fakahoko ai ha fuʻu mana pehē ʻo toe moʻui e ʻuhilá ki ha feituʻu faiʻanga [fakataha] mamaʻo ʻi Kōseni, ʻIutā.”

ʻE lava ke hoko e ngaahi maná ko ha ngaahi tali ki he lotú. ʻOku ʻikai hoko maʻu pē ia ko e meʻa ʻoku tau kole pe ʻamanaki ki aí, ka ʻi heʻetau falala ki he ʻEikí, te Ne ʻi ai, pea te Ne tonu maʻu pē. Te Ne fakafeʻungaʻi ʻa e maná mo e taimi ʻoku tau fie maʻu ai iá.

ʻOku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi maná ke fakamanatu mai Hono mālohí, ʻEne ʻofa maʻatautolú, ʻa ʻEne ʻafioʻi mei he langí ʻetau aʻusia fakamatelié, pea mo ʻEne finangalo ke akoʻi mai e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Naʻá Ne pehē ki he kāingalotu ʻi he 1831, pea ʻoku kei hokohoko atu e talaʻofá he ʻahó ni, “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e tui kiate au ke fakamoʻui ia pea kuo ʻikai tuʻutuʻuni ke ne maté, ʻe fakamoʻui ia.”19 ʻOku ʻi ai ha ngaahi fono kuo fokotuʻu ʻi he ngaahi langí, pea ʻoku tau haʻisia maʻu pē ki ai.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau ʻamanaki ai ki ha mana ke fakamoʻui hatau ʻofaʻanga, ke fakafoki ha ngāue hala, pe ke fakamolū e loto ʻo ha tokotaha faingataʻaʻia pe mamahi. ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi meʻá ʻi ha mata fakamatelié, ʻoku tau fie maʻu ai e ʻEikí ke alanima mai, ke fakaleleiʻi ʻa ia kuo maumaú. ʻI heʻetau maʻu ʻa e tuí, ʻe hoko mai ʻa e maná, neongo he ʻikai hoko ia ʻi he taimi ʻa kitautolú pe ʻi he founga ʻoku tau loto ki aí. ʻOku ʻuhinga nai ia ʻoku ʻikai ke tau faivelenga pe ʻikai taau mo ʻEne tokoní? ʻIkai. ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu, pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻEne Fakaleleí ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi haʻisiá mo e angahalá ʻi heʻetau fakatomala mo ʻunu ke ofi ange kiate Iá.

Kuo fakamanatu mai ʻe he ʻEikí, “Pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.”20 ʻOkú Ne folofola mai, “Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu”21—mālōlō mei he loto-hohaʻá, loto-mamahí, manavaheé, talangataʻá, hohaʻa ki ha ki ha taha ʻoku ʻofa ai, pe ki ha ngaahi fakaʻamu kuo mole pe holofa. Ko e fiemālie ʻi he lotolotonga ʻo e veiveiuá pe mamahí ko ha mana ia. Manatu ki he ngaahi lea ʻa e ʻEikí: “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ʻo maʻu ʻi ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá?”22 Ko e maná ʻa e tali fiemālie ʻoku foaki ʻe Sīsū Kalaisi, ko e ʻEiki Māfimafí, ko e ʻAlo ʻo e Māʻolunga Tahá.

Hangē ko ʻEne hā kia Mele ʻi he ngōué, ʻo ui ʻaki ia hono hingoá, ʻokú Ne ui mai ke tau ngāue ʻaki ʻetau tuí. Ne fakasio holo ʻa Melé ke tauhi Maʻana mo tokanga kiate Ia. Ne ʻikai ko ʻEne Toetuʻú ʻa e meʻa ne ʻamanaki ki ai ʻa Melé, ka naʻe fakatatau ia ki he palani maʻongoʻonga ʻo e fiefiá.

Ne kalanga hake e kakai taʻetuí kiate Ia ʻi Kalevale, “ʻAlu hifo mei he ʻakaú.”23 Naʻá Ne mei malava pē ʻo fakahoko ha mana lahi. Ka naʻá Ne ʻosi ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, pea naʻá Ne finangalo ke talangofua ki he Palani ʻEne Tamaí. ʻOku ʻikai totonu ke toe ngalo e sīpinga ko iá meiate kitautolu.

Naʻá Ne folofola mai ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá ʻo pehē, “Vakai ki he ngaahi lavea ʻa ia naʻe hokaʻi ai ʻa hoku vakavaká, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi mataʻi faʻo ʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé; tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”23 Kāinga, ko e mana ia ne talaʻofa mai kiate kitautolu kotoa.

ʻI he Sāpate Toetuʻu ko ʻení, ʻi heʻetau fakafiefiaʻi ʻa e mana ʻo e Toetuʻu ʻo hotau ʻEikí, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ou lotua ke mou ongoʻi e mālohi ʻo e Huhuʻí ʻi hoʻomou moʻuí, ke tali hoʻomou ngaahi tautapa ki he Tamai Hēvaní ʻi he ʻofa mo e tukupā naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou lotua ke mou tuʻu ʻaliʻaliaki mo faivelenga ʻi he meʻa kotoa ʻoku ʻamanaki ke hoko maí. Pea ʻoku ou tāpuekina kimoutolu ke hoko kiate kimoutolu ʻa e ngaahi maná ʻo hangē ko ia ne mau aʻusia ʻi Kōsení—kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí. Fakasio e ngaahi tāpuaki nāunauʻia ko ʻeni mei he langí ʻi hoʻomou moʻuí ʻi hoʻomou “fekumi ki he Sīsū ko ʻeni ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate kinaua mo nofoʻia ʻiate kimoutoluʻo taʻengatá.”25 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.