Konifelenisi Lahi
“Ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo ʻEku Ongoongoleleí”
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


“Ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo ʻEku Ongoongoleleí”

(Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12)

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko ha fakahinohino fakatokāteline ia ki hono ngāue totonu ʻaki ʻo e tauʻatāina ke filí.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻOkatopa ʻo e 1849, ne uiuiʻi ai ʻa Sione Teila ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke fakaava e puleʻanga Falaniseé ki hono malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe kau ʻi heʻene ngāué ʻa hono ʻētitaʻi ʻo e ʻuluaki nusipepa fakaʻofisiale ʻa e Siasí ʻi he fonua ko iá. Naʻe teuteu mo pulusi ʻe ʻEletā Teila ha fakamatala ʻi he 1851 ko ha tali ki ha ngaahi fehuʻi ne toutou fakahoko ange kiate ia fekauʻaki mo e Siasí. Pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakamatala ko iá, naʻe manatu ʻa ʻEletā Teila ki he konga ko ʻení:

“ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi Nāvū, naʻe ʻi ai ha tangata ʻi he anga ʻeku fanongó, ko ha mēmipa ʻo e Falealeá, naʻá ne fehuʻi kia Siosefa Sāmita ʻa e founga ʻokú ne malava ai ʻo puleʻi ha fuʻu kakai tokolahi fau pea mo tauhi ha tuʻunga mātuʻaki maau pehē; ʻo ne fakamatalaʻi ʻi he taimi tatau ʻenau taʻemalava ke fakahoko ia ʻi ha toe feituʻu kehé. Naʻe tali ange ʻe Misa Sāmita, ne mātuʻaki faingofua hono fakahoko iá. Ne pehē ange ʻe he tangatá, ‘ʻO fēfē? ʻoku faingataʻa fau ia kiate kimautolu.’ Ne tali ange ʻe Misa Sāmita, ‘ʻOku ou akoʻi kiate kinautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea nau takitaha puleʻi pē kinautolu.’”1

ʻOku ou lotua ke fakahinohino mo fakamaama kotoa kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku fakamamafaʻi atu e fatongia ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻe akoʻi ʻe he kaumātuʻá, kau taulaʻeikí, mo e kau akonaki ʻo e siasi ko ʻení ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻeku ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí.”2 Naʻá Ne folofola foki ʻoku totonu e Kāingalotu ʻo e Siasí ke “akonekina ʻa [kinautolu] ʻo kakato ange ʻi he ngaahi tefitoʻi fakakaukau, ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni, ʻi he tokāteline, ʻi he fono ʻo e ongoongoleleí, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻaonga ke mahino kiate [kinautolú].”3

Naʻá ne fakamatalaʻi mahino, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko ha fakahinohino fakatokāteline ia ki hono ngāue totonu ʻaki ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOku tupu e ngaahi tefitoʻi moʻoní mei ha ngaahi moʻoni loloto ange ʻo e ongoongoleleí pea ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino mo ha ngaahi tuʻunga moʻui pau ʻi heʻetau vivili atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Hangē ko ʻení, ʻoku ʻomi ʻe he fuofua Tefito ʻo e Tui ʻe tolú ha ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí: ko e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻi he tefito ʻo e tui hono ʻuluakí, ko e ngaahi nunuʻa ʻo e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví ʻi he tefito ʻo e tui hono uá, pea mo e ngaahi tāpuaki kuo fakaʻatā ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he tefito ʻo e tui hono tolú.4 Pea ʻoku ʻomi ʻe he tefito ʻo e tui hono faá ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoní—ʻa e ngaahi fakahinohino ki hono ngāue ʻaki ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí pea mo e fakatomalá—pea mo e ngaahi fuofua ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tupulaki ʻi heʻetau moʻuí.5

Ko e Lea ʻo e Potó ko ha sīpinga foki ia ʻe taha ʻo e hoko ʻa ha tefitoʻi moʻoni ko ha fakahinohinó. Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange e ngaahi veesi talateu ko ʻení ʻi he vahe 89 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“ʻOku foaki ia ko ha tefitoʻi moʻoni mo hano talaʻofa, ʻa ia ʻoku fakafeʻunga ki he ivi ʻo e vaivaí pea mo kinautolu ʻoku vaivai taha ʻi he kāingalotú kotoa pē, ʻa ia ʻoku faʻa ui pe lava ke ui ko e kau māʻoniʻoní.

“Vakai, ko e moʻoni, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí kiate kimoutolu: Ko e meʻa ʻi he ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi ʻoku ʻi ai pea ʻe ʻi ai ʻi he loto ʻo ha kau tangata kākā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ia kuó u fakatokanga ai kiate kimoutolu, peá u tomuʻa fakatokanga kiate kimoutolu, ʻi heʻeku foaki kiate kimoutolu ʻa e lea ʻo e poto ko ʻení ʻi he fakahā.”6

ʻOku ʻomi ʻe he fakahinohino ueʻi fakalaumālie ʻoku muimui mai he talateu ko ʻení ha ngaahi fakahinohino tuʻuloa ki heʻetau lelei fakatuʻasino mo fakalaumālié fakatouʻosi pea mo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki pau ʻoku makatuʻunga mei heʻetau tauhi faivelenga e tefitoʻi moʻoní.

ʻOku fakamālohia ʻe hono ako, mahino mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ʻetau tui ki he Fakamoʻuí, fakaloloto ange ʻetau moʻui līʻoa kiate Iá, mo fakaafea ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie lahi ki heʻetau moʻuí. ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e angamāʻoniʻoní ke tau vakai ʻo ope atu ʻi hotau ngaahi fiemālieʻangá mo e ngaahi fiemaʻu fakatāutahá ʻaki hono ʻomi ha fakakaukau mahuʻinga ʻo e moʻoni taʻengatá ʻi heʻetau foua e ngaahi tuʻunga, ngaahi pole, ngaahi fili mo e ngaahi aʻusia kehekehe ʻo e moʻui fakamatelié.

Ngaahi Sīpinga Lolotonga ʻo Hono Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Totonú

ʻOku kau e fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi heʻene ngaahi akonaki kuo lahi taha hono toutou lea ʻakí. Pea ʻoku tau maʻu ha ngaahi fakatātā lelei ʻo e sīpinga fakalaumālie ko ʻeni ʻo e fakahinohinó ʻi he ngaahi lea ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻi ʻi he ʻaho ní.

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Tūkunga ke ʻOua Naʻa Tohoakiʻi ʻa e Tokangá

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1998 fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi heʻene fekauʻaki mo hono teuteu mo tufotufa ʻo e sākalamēnití. Naʻá ne fakamatalaʻi ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e tūkunga ke ʻoua naʻa tohoakiʻi e tokangá peá ne pehē he ʻikai teitei loto ha tokotaha ʻokú ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke ʻi ai ha meʻa ʻi hono fōtungá pe ʻulungāngá te ne tohoakiʻi e tokanga ʻa ha mēmipa ʻo e Siasí mei heʻene moihuú pe fakafoʻou ʻo e ngaahi fuakavá. Naʻe fakamamafaʻi foki ʻe Palesiteni ʻOakesi e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki ʻo e moʻui māú, maʻá, ʻapasiá mo e ngeiá.

Meʻa mālié, ne ʻikai ʻomi ʻe Palesiteni ʻOakesi ha lisi lōloa ʻo e ngaahi meʻa ke fakahoko mo ʻikai fakahoko ʻe he kau talavoú. Ka naʻá ne fakamatalaʻi e tefitoʻi moʻoní mo ʻamanaki ʻe lava pea ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau talavoú mo ʻenau mātuʻá ʻenau fakaʻutoʻuta lelei tahá mo e ueʻi fakalaumālié ke muimui he fakahinohinó.

Naʻá ne pehē: “He ʻikai te u ʻoatu ha ngaahi tuʻutuʻuni fakaikiiki, koeʻuhí ʻoku kehekehe pē e tuʻunga ʻo e ngaahi uooti mo e kolo kehekehe ʻi hotau Siasi fakamāmani lahí ʻa ia mahalo he ʻikai lelei ʻi ha feituʻu ʻe taha ha tuʻutuʻuni pau ʻe fie maʻu ʻi ha feituʻu ʻe taha. Ka, te u fokotuʻu atu ha tefitoʻi moʻoni ʻo fakatatau mo e ngaahi tokāteliné. Kapau ʻe mahino ki he tokotaha kotoa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea ngāue fakataha ki ai, he ʻikai fuʻu fie maʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni ia. Kapau ʻoku fie maʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni pe faleʻi ʻi ha ngaahi tuʻunga fakafoʻituitui, ʻe lava ke fakahoko ia ʻe he kau taki fakalotofonuá, ʻo fakatatau mo e ngaahi tokāteliné pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku felāveʻi mo iá.”7

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Sāpaté ko ha Fakaʻilonga ia

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2015, ne akoʻi mai ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻoku fakafiefia ʻa e ʻaho Sāpaté.”8 Naʻá ne fakamatala foki ki he founga naʻe mahino fakataautaha ai kiate ia ha tefitoʻi moʻoni angamaheni hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ʻaho Sāpaté:

“ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi fēfē ʻa e ʻaho Sāpaté? ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ne u fehuʻi pē kiate au, “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie [fakahā] ki he ʻOtuá?’ Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté.”9

ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe he fehuʻi mahino ngofua kae mālohi ʻa Palesiteni Nalesoní ha tefitoʻi moʻoni ʻoku tuiaki atu ʻi ha faʻahinga tuʻunga veiveiua fekauʻaki mo e ʻuhinga kae pehē ki he meʻa ʻoku totonu ke tau fai ke fakaʻapaʻapaʻi ai e ʻaho Sāpaté. ʻOku fakanounouʻi ʻe heʻene fehuʻí ha fakahinohino mo ha tuʻunga moʻui te ne lava ʻo tāpuekina kitautolu kotoa ʻi hotau ngaahi tūkunga kehekehé.

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Loto Fiemālie ke Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá

ʻI he māhina ʻe ono kuohilí ʻi he konifelenisi lahí, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻene fiefia fakataautaha ʻi hano takiekina ia ki ha mahino foʻou fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ʻIsilelí. Naʻá ne pehē ai ne ueʻi hono laumālié ʻi heʻene ʻilo “ʻoku ʻuhinga ʻa e hingoa ʻIsilelí ki ha tokotaha ʻoku loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí”10 Ne fakamatalaʻi leva ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tupu mei he foʻi fakakaukau ko ʻení.

Ko ʻene pōpoaki fekauʻaki mo e loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá, ko ha sīpinga fakaofo ia ʻo hono akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú koeʻuhí kae lava ke tau mapuleʻi kitautolu. Pea hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene pōpoaki fekauʻaki mo hono ngaohi ʻo e ʻaho Sāpaté ke fakafiefiá, naʻá ne fokotuʻu mai ha ongo fehuʻi fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoní ʻa ia ʻoku hoko ko ha fakahinohino mo ha tuʻunga moʻui maʻatautolu takitaha.

“ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí?”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Fakakaukau ki hano tāpuekina koe ʻe he faʻahinga loto-fiemālie peheé. Kapau ʻoku teʻeki ke ke mali pea ʻokú ke kumi hao hoa taʻengata, ʻe tokoni hoʻo fakaʻamu ke kau ‘ʻi ʻIsileli’ ke ke fakapapauʻi pe ko hai te ke teiti mo iá mo e foungá.

“Kapau kuó ke ʻosi mali ki ha hoa kuó ne maumauʻi ʻene ngaahi fuakavá, ʻe hanga ʻe hoʻo loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí ʻo ʻai hoʻo ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ke kei tuʻu maʻu. ʻE faitoʻo ʻe he Fakamoʻuí ho loto-mamahí. ʻE fakaava ʻa e ngaahi langí kapau te ke feinga ke ʻilo e founga ke laka ai ki muʻá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hē fano pe fifili.

“Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi moʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí pe Siasí, ko hoʻo fili ko ia ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá, ʻe taki ai koe ke ke ʻilo mo mahino [kiate koe] ʻa e ngaahi moʻoni kakato, mo taʻengata te ne tataki hoʻo moʻuí mo tokoni ke ke tuʻu maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

“Ko e taimi te ke fehangahangai ai mo e fakatauelé—tatau ai pē kapau ʻe hoko mai ʻi he taimi ʻokú ke ongosia mo ongoʻi liʻekina aí pe ʻave-halaʻí—fakakaukau ki he loto-toʻa te ke lava ʻo maʻú kapau te ke fili ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí pea mo e taimi te ke kole ai kiate Ia ke ne fakamālohia koé.

Ko e taimi ʻe hoko ai hoʻo fakaʻamu lahi tahá ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá, ke hoko ko ha konga ʻo ʻIsilelí, ʻe faingofua ange ha konga lahi ʻo hoʻo ngaahi filí. Ko ha ngaahi palopalema lahi ʻe ʻikai toe hoko ia ko ha palopalema! Ko koe ʻokú ke ʻiloʻi lelei taha ʻa e founga ke ke teuteu aí. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ke ke mamata mo laukonga aí, feituʻu ke fakaʻaongaʻi ai ho taimí, pea mo e kakai ke ke feohi mo iá. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke fie fakahokó. ʻOkú ke ʻilo ʻa e faʻahinga tokotaha ʻokú ke fie hokosi moʻoní.”11

Fakatokangaʻi ange ʻa e lahi ʻo e ngaahi fili mahuʻinga mo e ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí ʻe malava ke tākiekina ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻo e loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuáhangē ko e teití mo e malí, ngaahi fehuʻi mo e hohaʻa kau ki he ongoongoleleí, ʻahiʻahí, teuteu fakatāutahá, meʻa ke mamata mo laukonga aí, feituʻu ke fakaʻaongaʻi ai ho taimí, kakai ke ke feohi mo iá, mo ha ngaahi meʻa lahi ange. ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe he ngaahi fehuʻi ueʻi fakalaumālie ʻa Palesiteni Nalesoní ha tefitoʻi moʻoni mahino ngofua ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí mo fakaʻatā kitautolu ke tau mapuleʻi pē kitautolu.

Ha Kiʻi Fohe ʻUli Siʻisiʻi

ʻI he taimi ne tuku pōpula ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, naʻá ne fakahoko ha ngaahi tohi fakahinohino ki he kāingalotú mo e kau taki ʻo e Siasí ʻo fakamanatu kiate kinautolu “ʻoku ʻaonga lahi ki he vaka lahí ha kiʻi fohe ʻuli siʻisiʻi ʻi he lolotonga ʻo e matangí, ʻo ka tauhi ʻa e vaká ke fengāueʻaki lelei mo e matangí pea mo e ngaahi peaú.”12

ʻĪmisi
Fohe ʻUli ʻo e Vaká

Ko e “fohe ʻulí” ko ha meʻa fakaʻuli pe kau ʻo e fohe ʻulí pea ko e meʻangāue ia ʻoku fakaʻaongaʻi ki hano puleʻi e hala fonongá pe ko ha vaka. Pea ʻoku ʻuhinga ʻa e “tauhi ʻa e vaká ke fengāueʻaki lelei mo e matangí pea mo e ngaahi peaú” ki hono levaʻi ʻo ha vaka ke kei mafamafatatau ke ʻoua naʻa mafuli lolotonga ha matangi.

ʻĪmisi
Ko ha vaka ʻi ha matangi

ʻOku tuʻunga tatau pe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kiate au mo koe ʻo hangē pē ko e fohe ʻulí ki ha vaka. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ke tau ʻilo hotau halá mo tuʻu maʻu, tuʻu ʻaliʻaliaki mo taʻe lava ke ueʻi ke ʻoua naʻa tau fakahoko ha ngaahi fehalaaki ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi pole mo e ngaahi fakakaukau fakapuputuʻu ʻo e ngaahi ʻaho ní.

Kuo faitāpuekina kitautolu ʻi he konifelenisi lahi ko ʻení ke tau ako fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá mei he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻí. Ko hotau fatongia fakafoʻituitui ʻi he taimi ní ke tokangaʻi kitautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi moʻoni ʻa ia kuo nau fakamoʻoniʻí.13

Fakamoʻoní

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, “ʻI he māhina ʻe ono ka hokó, ʻoku totonu ke tuku ofi hoʻo tatau ʻo e Liahoná ki hoʻo ngaahi tohi folofola kuo fakamafaiʻí, pea toutou vakaiʻi maʻu pē ki ai.”14

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ʻi he mālohi kotoa ʻo hoku laumālié ke tau ako, moʻui mo manako ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní. Ko e ngaahi moʻoni pē ʻo e ongoongoleleí te ne lava ʻo fakaʻatā kitautolu ke tau “[fakahoko] ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke fakahokó” ke laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá pea ke “mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú.”15

ʻOku ou ʻiloʻi ko e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e maʻuʻanga tokoni taupotu taha ʻo e fakahinohinó ki heʻetau moʻuí pea mo e fiefia tuʻuloa ʻi he moʻui fakamatelié mo e moʻui taʻengatá. Pea ʻi he Sāpate Toetuʻu nāunauʻia ko ʻení, ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻi he loto fiefia, ko hotau Fakamoʻui ʻoku moʻuí ʻa e matavai ʻoku tafe mei ai e ngaahi moʻoni ko ʻení. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sione Teila ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 284.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:78.

  4. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1–3.

  5. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89:3–4.

  7. Dallin H. Oaks, “The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Liahona, Jan. 1999, 45–46.

  8. Vakai Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 129–32.

  9. Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” 130; tānaki atu ʻa e fakamamafá.

  10. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,”Liahona, Nōvema 2020, 92.

  11. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 94.

  12. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:16.

  13. Naʻe tapou ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ki he kāingalotú ke nau fokotuʻu e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ko e “fakahinohino ia ki heʻenau ngaahi meʻa ʻe fakahokó mo e ngaahi meʻa ke nau lea ʻakí lolotonga e māhina ʻe ono ka hokó.” Naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku feʻunga ke fakahā ki he kakaí ni ʻi he ʻahó ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 1946, 68).

    Naʻe fakamamafaʻi foki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha fakamatala pe tohi makehe mei he ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí ʻe fakaʻaliʻali makehe ʻi hoʻomou laipeli fakatāutahá—ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻene mālié pe fakaofo hono faʻú, ka ko e ngaahi fakakaukau ʻoku nau fakahā atu e hala ki he moʻui taʻengatá” (In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year [May 14, 1968], 3).

    Ne toe fakamamafaʻi foki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927-2019) ʻa e mahuʻinga ʻo hono ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ne pehē: “ʻOfa ke tau manatua fuoloa ʻa e meʻa kuo tau ongona ʻi he konifelenisi lahí ni. ʻE paaki atu e pōpoaki kotoa pē kuo fai hení, ʻi he ongo makasini Ensign mo e Liahona ʻo e māhina katuʻú. ʻOku ou tapou kiate kimoutolu ke mou ako ia mo fakalaulauloto ki hono ngaahi akonakí” (“Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Nōvema 2008, 106).

  14. Ezra Taft Benson, “Come unto Christ, and Be Perfected in Him,” Ensign, May 1988, 84.

  15. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17.