Konifelenisi Lahi
Loki ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Loki ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi tautautefito ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení ke tau hoko ʻo hangē ko Iá, ko ha Samēlia lelei, ke ngaohi ʻa Hono Fale Tali-fonongá ( Hono Siasí) ko ha hūfangaʻanga maʻá e kakai kotoa pē.

Siʻi kāinga ʻofeina, neongo naʻe mālōlō ʻeku tangataʻeikí he taʻu ʻe 20 kuohilí, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku ou ʻofa ai kiate ia. ʻOku talaʻofa mai ʻe he Toetuʻú te u toe mamata kiate ia.

ʻI heʻeku ako M.A ʻi ʻIngilaní, naʻe ʻaʻahi mai ʻeku tangataʻeikí kiate au. Naʻá ne ongoʻi ʻi hono loto fakaetamaí naʻá ku taʻelata.

Naʻe saiʻia ʻeku tangataʻeikí ʻi he ʻaʻahi ki ha feituʻu foʻou, kae tukukehe pē ʻa e meʻakaí. Aʻu ki Falanisē, ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻenau meʻatokoní, te ne talamai, “Ta kai meʻakai Siaina.” Naʻe hoko ʻeku tangataʻeikí ko ha pēteliake ʻi he Siasí ʻi ha vahaʻataimi lōloa, pea naʻe fakalaumālie mo manavaʻofa ʻaupito. ʻI ha pō ʻe taha ʻi he feleleaki holo ʻi Pālesi ʻa e ngaahi meʻalele fakavavevavé mo lea ʻenau ngaahi meʻa fakaongo leʻolahí, naʻá ne pehē mai, “Kēliti, ko e ngaahi tangi ē ʻa e kafo ʻo ha kolo.”

Naʻá ku ongoʻi ha ngaahi tangi mo e ngaahi kafo kehe ʻi he fononga ko iá. Naʻe fakatau ʻaisikilimi ha finemui mei ha kiʻi saliote teketeke siʻisiʻi. Naʻe fuolahi feʻunga pē ʻene kouní ki he foʻi tata ʻaisi kilimi ʻe taha. Ne ʻikai ʻilo e ʻuhingá, ka naʻe kaikailaʻi ai ʻe ha tangata lahi ʻa e finemuí. ʻI heʻene kaikaila mo teké, naʻá ne fulihi ai ʻene salioté ʻo ngangana e kouni ʻaisi kilimí. Naʻe ʻikai te u lava ʻo fai ha meʻa ʻi heʻene tāmoloki e kouní ʻaki hono putí. ʻOku ou kei sioloto pē ki he tūʻulutui ʻa e finemuí he halá, ʻo feinga ke tānaki ʻene kouni ne momó, mo e ʻalu noa pē hono loʻimatá ʻi heʻene loto-mamahí. ʻOku kei fakamamahi pē ia kiate au, ko ha fakamanatu ʻo e taʻeʻofa, taʻetokanga, fetaʻemahinoʻaki ʻoku tau faʻa fakahokó.

ʻI ha hoʻatā ʻe taha ofi ki Pālesi, naʻá ku ʻaʻahi ai mo ʻeku tangataʻeikí ki he falelotu lahi katolika ʻi Siatá. Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe Malekamu Mila,1 ko ha taukei ʻiloa ʻi he falelotu katoliká, ha matapā sioʻata Siata lanu kehekehe ʻe tolu. Naʻá ne pehē ʻoku nau fakahoko ha talanoa.

ʻOku fakaʻaliʻali ʻe he ʻuluaki matapā sioʻatá ʻa e mavahe ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he uá ʻa e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he tolú ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.

ʻI hono fakatahaʻí, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi matapā sioʻata lanu kehekehé ni ʻa ʻetau fononga taʻengatá. ʻOku nau fakaafeʻi kitautolu ke talitali lelei ʻa e kakai kotoa pē pea fakaʻatā ha potu moʻonautolu ʻi Hono fale tali-fonongá.2

ʻĪmisi
Matapā Sioʻata ʻi he Falelotu Lahi Katolika Siatá

iStock.com/digitalimagination

Hangē ko ʻĀtama mo ʻIví, ʻoku tau omi ki ha māmani fonu ʻi he ʻakau talatalá mo e talatalaʻāmoá.3

ʻĪmisi
Matapā sioʻata ʻi he Falelotu Lahi Katolika Siatá

iStock.com/digitalimagination

ʻI heʻetau fononga he hala efua ki Sēlikoó, ʻoku ʻohofi, fakalaveaʻi, pea liʻaki kitautolu ʻi he mamahi.4

Neongo ʻoku totonu ke tau fetokoniʻaki, ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga ʻoku tau faʻa fakalaka ai ki he kauhala ʻe tahá.

Ka neongo ia, ʻoku tuʻu ʻa e Samēlia Leleí ʻi heʻene manavaʻofá, pea haʻi hotau ngaahi laveá ʻaki ʻa e uaine mo e lolo. ʻOku tākiekina kitautolu ʻe he ngaahi fakataipe ʻo e sākalamēnití mo e ngaahi ouau kehé, ʻa e uainé mo e loló ki he faifakamoʻui fakalaumālie ʻa Sīsū Kalaisí.5 ʻOku fakaheka kitautolu ʻe he Samēlia Leleí ki Heʻene ʻasí pe, ʻi he ngaahi talanoa ki he matapā sioʻata lanu kehekehé, ʻokú ne fua kitautolu ʻi Hono umá. ʻOkú Ne ʻomi kitautolu ki he fale tali-fonongá—ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi Hono Siasí. ʻOku pehē ʻe he Samēlia Leleí ʻi he Fale Tali-fonongá, “Ke ke tauhi ia. … te u totongi kiate koe, ʻo ka u ka toe haʻu.”6 ʻOku palōmesi ʻa e Samēlia Leleí, ko ha fakataipe ʻo hotau Fakamoʻuí, te ne toe foki mai, ko e taimi ko ʻení ʻi he māfimafi mo e nāunau.

ʻĪmisi
Matapā sioʻata ʻi he Falelotu Lahi Katolika Siatá

iStock.com/digitalimagination

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, ke tau hoko ʻo hangē ko Iá, ko ha Samēlia lelei, ke ngaohi Hono Fale Tali-fonongá ( Hono Siasí) ko ha hūfangaʻanga maʻá e kakai kotoa pē mei he ngaahi fakamamahi mo e haʻahaʻa ʻo e moʻuí.7 ʻOku tau teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Mai ne talaʻofa maí ʻi heʻetau fakahoko ʻi he ʻaho takitaha ki he “kihiʻi siʻi hifó”8ʻo hangē ko ʻetau fakahoko kiate Iá. Ko e “kihiʻi siʻi hifó” ko kitautolu kotoa ia.

ʻI heʻetau omi mo e Samēlia Leleí ki he Fale Tali-fonongá, ʻoku tau ako ai ha ngaahi meʻa ʻe nima fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo kitautolu.

ʻUluakí, ʻoku tau omi ki he Fale Tali-fonongá ʻi hotau tuʻunga lolotongá, mo hotau ngaahi vaivaí mo e taʻe-haohaoá. Ka, ʻoku tau maʻu kotoa pē ha meʻa ʻoku fie maʻu ke foaki. ʻOku faʻa fakahoko fakataha ʻa ʻetau fononga ki he ʻOtuá. ʻOku tau kau fakataha ko e kolo faaitaha—ʻo tatau ai pē pe ko e fepaki mo e mahaki fakaʻauhá, afaá, velá, laʻalaʻaá, pe ko e feau fakalongolongo e ngaahi fiemaʻu fakaʻahó. ʻOku tau maʻu ha tataki fakalaumālie ʻi heʻetau fealeaʻaki fakatahá, ʻo fanongo ki he tokotaha takitaha, kau ai e houʻeiki fafiné takitaha, pea ki he Laumālié.

ʻI he liliu hotau lotó pea tau maʻu Hono tataú ʻi hotau fofongá,9 ʻoku tau vakai ai kiate Ia mo kitautolu ʻi Hono Siasí. ʻOku tau maʻu ʻiate Ia ʻa e mahino, kae ʻikai ko e kehekehe ʻi he fakakaukaú. ʻOku tau maʻu ʻiate Ia ʻa e ʻuhinga ke fai lelei, ʻuhinga ke hoko ʻo lelei, mo tupulaki e malava ke hoko ʻo lelei angé. ʻOku tau ʻilo ʻiate Ia ʻa e tui ʻoku tuʻuloá, taʻe-siokita ʻoku fakatauʻatāiná, liliu ʻoku tokangá, mo e falala ki he ʻOtuá. ʻI Hono Fale Tali-fonongá, ʻoku tau maʻu ai mo fakaloloto hotau vā fetuʻutaki fakatāutaha mo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi.

ʻOkú Ne falala mai ke tau ngaohi e Fale Tali-fonongá ko e feituʻu ia ʻokú Ne finangalo ki aí. ʻI heʻetau foaki hotau ngaahi talēnití mo e ngāue lelei tahá, ʻoku hanga foki ʻe Heʻene ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻo fakamālohia mo faitāpuekina.10

Ne talamai ʻe ha fakatonu lea faka-Sipeini kiate au, “ʻEletā Kongo, ne u ʻiloʻi ʻi he Laumālié ʻa e meʻa te ke lea ʻakí kae lava ke u liliu lea, ʻi he meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé.”

ʻOku maʻu mo fakahaaʻi e ngaahi meʻafoaki ʻo e tuí mo e fakafiemālié ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe. Naʻe maʻu ʻe ha fefine ʻofeina ʻe taha ha fakanonga fakalaumālie ʻi he mālōlō hono husepānití koeʻuhí ko e COVID-19. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi te u toe fakataha mo hoku husepāniti ʻofeiná.” ʻI ha tūkunga COVID-19 ʻe taha, naʻe pehē ʻe ha fefine, “Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u kole ki he ʻEikí mo e kau toketaá ke ʻoange ha toe kiʻi taimi maʻa hoku husepānití.”

Ko e uá, ʻokú Ne kole mai ke tau ngaohi Hono Fale Tali-fonongá ko ha feituʻu ʻo e ʻaloʻofa mo ʻataʻatā, ʻa ia ʻe lava e tokotaha kotoa ʻo fakataha ki ai, pea mo ha feituʻu ʻoku ʻataʻatā ki he kakai kotoa pē. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tatau ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻo ʻikai ha kulupu maʻulalo ange.

‘Oku talitali lelei e kakai kotoa pē ke ʻalu ki he houalotu sākalamēnití, ngaahi fakataha kehe he Sāpaté, mo e ngaahi meʻa fakasōsialé.11 ʻOku tau faʻa fakakaukau mo fetokaʻiʻaki ʻi heʻetau moihū ʻi he loto ʻapasia ki hotau Fakamoʻuí. ʻOku tau vakai pea fakatokangaʻi ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku tau malimali, tangutu mo kinautolu ʻoku nofo toko tahá, ako ha ngaahi hingoa, kau ai ʻa kinautolu ʻoku papi ului foʻoú, ko e kāinga foki maí, kau finemuí mo e kau talavoú, mo e kiʻi tamasiʻi Palaimeli takitaha.

ʻI heʻetau fakakaukauloto atu kiate kitautolu ʻi honau tuʻungá, ʻoku tau talitali lelei ai e ngaahi kaungāmeʻá, kau ʻaʻahí, toki hiki foʻou maí, mo e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku femoʻuekina he ngaahi meʻa kehekehé. ʻOku tau mamahi, fiefia, mo fepoupouʻaki. ʻI heʻetau tō nounoú, mo ongoʻi fakavaveʻi, taʻeʻilo, loto-fakamaau, pe lau lanú, ʻoku tau fefakamolemoleʻaki pea fai lelei ange.

Naʻe pehē ʻe ha fāmili mei ʻAfilika ʻoku nau nofo he taimí ni ʻi he ʻIunaiteti Siteití, “Talu mei he fuofua ʻahó mo e anga-fakakaumeʻa mo talitali lelei [kimautolu] ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. Ne ʻai ʻe he tokotaha kotoa ke mau ongoʻi lata. Naʻe ʻikai ha taha ʻe sio lalo mai kiate kimautolu.” Naʻe pehē ʻe he tamaí, “ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku maʻu e ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí mei he ngaahi aka ʻo e ongoongoleleí.” Naʻe pehē ʻe he tamaí mo e faʻeé, “Pea ko e kau faifekaú, ʻokú ma loto ke tupu hake homa fohá mo e ʻofefiné ʻo hangē ko e kau faifekau ko iá.” ʻE kāinga, fakatauange te tau talitali loto-māfana e tokotaha kotoa ki Hono Fale Tali-fonongá.

Ko e tolú, ʻoku tau ako ʻi Hono Fale Tali-fonongá ʻoku ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e haohaoá, kae ʻikai ko e haohaoa ʻo e māmaní. ʻE lava ʻe he tuʻunga haohaoa taʻe-moʻoni ʻo e māmaní kuo fakamatamataleleiʻi ki he mītia fakasōsialé, ʻo ʻai ke tau ongoʻi taʻe-feʻunga mo pōpula ki he fakafeangai he mītia fakasōsialé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻafioʻi ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kitautolu ʻoku ʻikai ke tau loto ke ʻilo ʻe ha taha kehé, pea ʻokú Ne kei ʻofaʻi pē kitautolu. Ko ʻEne ongoongoleleí ko ha ongoongolelei ia ʻo e ngaahi faingamālie hono ua mo hono tolu ʻaki ʻEne feilaulau fakaleleí.12 ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau hoko ko ha Samēlia lelei, ʻo siʻi ange ʻetau loto-fakamāú kae lahi ange ʻetau fakamolemoleʻi kitautolú mo e fefakamolemoleʻakí, neongo kapau ʻoku tau fāifeinga lahi ange ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku tau tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fetokoniʻakí. Naʻe nofo ofi ha fāmili ʻoku ou ʻilo ki ha hala femoʻuekina. Naʻe faʻa afe ai e kau fonongá ʻo kole tokoni. ʻI ha hengihengi ʻe taha ne fanongo ʻa e fāmilí ki ha tukituki leʻolahi ʻi honau matapaá. ʻI heʻenau ongosia mo hohaʻa pe ko hai nai ia ʻoku haʻu he 2:00 a.m., naʻa nau fifili pe ʻe lava nai ha taha kehe ʻo tokoni, tuʻo taha pē ʻi he meʻa ko ʻení. ʻI he hokohoko atu ʻa e tukitukí, ne nau fanongo ki he pehē, “Ko e vela—ʻoku ʻi ai e vela he tafaʻaki ki mui homou falé.” ʻOku fetokoniʻaki ʻa e kau Samēlia Leleí.

Ko e faá, ʻoku tau hoko ʻi Hono Fale Tali-fonongá ko e konga ʻo ha ongoongolelei ʻoku fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi, ʻo fakatuʻumaʻu ʻi he moʻoni kuo fakafoki maí, kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, mo ha toe fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí—ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú Ne ʻomi kitautolu ki Hono Fale Tali-fonongá pea ki Hono falé foki—ʻa e temipale māʻoniʻoní. Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu ia, hangē ko e tangata kafo ʻi he hala ki Sēlikoó, ʻe lava ai ʻe he Samēlia Leleí ʻo fufulu mo fakakofuʻi kitautolu, ʻo teuteuʻi kitautolu ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, mo fakatahaʻi kitautolu ʻo taʻengata ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaava ʻa Hono ngaahi temipalé kiate kinautolu kotoa pē ʻoku moʻui ʻaki ʻa ʻEne ongoongoleleí ʻi he tui mo e talangofuá.

ʻOku kau ʻi he fiefia he temipalé ʻa e faaitaha ʻi he ongoongoleleí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tukufakaholo, anga fakafonua, lea, mo e toʻu tangata kehekehé. ʻI he tanupou ʻo e Temipale Taylorsville Utah, naʻe vahevahe ai ʻe he taʻu 17 ko Mākisi Haaka ha tukufakaholo ʻo e tuí ʻi he fāmilí ne kamata ʻi he toʻu tangata ʻe ono kimuʻá ʻe heʻene kui tangata faá ko Siosefa Haaka mo hono uaifi ko Sūsana Senifí. ʻI he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, te tau lava ʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi hotau ngaahi toʻu tangata fakafāmilí.

Ko hono fakaʻosí, ko e nimá, ʻoku tau fiefia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi puipuituʻá mo e ngaahi tūkunga kehekehé, ʻi he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea kotoa pē, pea ʻoku ʻi ai ha potu maʻá e kakai kotoa pē ʻi Hono Fale Tali-fonongá.

ʻI he taʻu ʻe 40 kuohilí, kuo fakautuutu e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí fakavahaʻapuleʻangá. Talu mei he 1998, kuo tokolahi ange e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá. ʻI he 2025, ʻoku mau ʻamanaki atu ʻe tokolahi tatau e kāingalotu ʻo e Siasí ʻe nofo ʻi ʻAmelika Latiná, mo ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá. ʻOku fakahoko e kikite ki hono tānaki fakataha ʻo e hako faivelenga ʻo e Tamai ko Līhaí. Ko e Kāingalotu faivelengá, kau ai kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu ne nofo ai e kau paioniá, ʻoku nau kei hoko ko ha matavai ʻo e mateaki līʻoa mo e ngāue tokoní ki he Siasí fakaemāmani lahi.

Ko e tokolahi taha foki ʻo e kau mēmipa kakai lalahi ʻo e Siasí ʻoku teʻeki mali, uitou, pe vete mali. Ko ha liliu mahuʻinga ʻeni. ʻOku kau heni ha kau fafine mo e kau tangata ʻoku laka hake he vaheua ʻo ʻetau Fineʻofá mo e houʻeiki tangata lalahi maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Kuo hoko ʻeni ko e sīpinga fakatemokalafi ʻi he Siasí fakaemāmani lahi talu mei he 1992 pea ʻi he Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānata talu mei he 2019.

Ko hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pea ʻi Hono Siasí ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo hotau tuʻunga fakamalí ka ko ʻetau hoko ko ha kau ākonga faivelenga mo loto-toʻa ʻa Sīsū Kalaisí. 13 ʻOku fakaʻamu ʻa e kakai lalahí ke ʻiloʻi kinautolu ko ha kakai lalahi pea ke haʻisia mo tokoni ko ha kakai lalahi. ʻOku omi e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí mei he feituʻu kotoa pē, ʻi he fōtunga, lahi, lanu, mo e taʻu motuʻa kotoa pē, ʻo takitaha ʻi ai hono ngaahi talēniti, ngaahi holi māʻoniʻoni, mo e ngaahi tuʻunga malava kāfakafa ke faitāpuekina mo ngāue tokoni. ʻOku tau fekumi fakaʻaho ke muimui kia Sīsū Kalaisi ʻi he tui ki he fakatomalá 14 mo e fiefia ʻi he faʻa kātakí.

ʻOku tau faʻa tatali ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻe niʻihi lolotonga e moʻuí ni. Mahalo kuo teʻeki ke tau aʻu ki he feituʻu ʻoku tau fakaʻamu ke tau aʻu ki ai ʻi he kahaʻú. ʻOku pehē ʻe ha fefine mateaki, “Ko e tatali faivelenga ko ia ki he ʻEikí ki Heʻene ngaahi tāpuakí ko ha tuʻunga māʻoniʻoni ia. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakahoko ia ʻaki e ongoʻi fakaʻofaʻiá, tukuhifo, pe loto-fakamāú ka ʻi he fakaʻapaʻapa toputapu.”15 Lolotonga iá, ʻoku hoko atu ʻetau moʻuí, kae ʻikai tatali ke kamata ʻa e moʻuí.

ʻOku palōmesi mai ʻe ʻĪsaia: “Ko kinautolu ʻoku tatali ki [he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia.”16

ʻOku palōmesi mai ʻetau Samēlia Leleí te ne toe foki mai. ʻOku hoko ʻa e ngaahi maná ʻi he taimi ʻoku tau fetauhiʻaki ai ʻo hangē ko Iá. ʻI he taimi ʻoku tau omi ai mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá,17ʻoku tau maʻu e leʻo ʻia Sīsū Kalaisi, ʻokú Ne ʻōʻōfaki [kitautolu] ʻi Hono toʻukupu pau mo malú.18 ʻOku foaki mai ʻe he ngaahi ouau toputapú ʻa e fuakava ʻo e kau maí mo e “mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá”19ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e ngāue ʻoku fakataumuʻa ki loto mo tuʻá. ʻOku hoko Hono Siasí ko hotau Fale Tali-fononga ʻaki ʻEne manavaʻofá mo e kātaki fuoloá.

ʻI heʻetau fakaʻatā ha potu ʻi Hono Fale Tali-fonongá, ʻo talitali lelei e kakai kotoa pē, ʻe lava ʻe heʻetau hoko ko e Samēlia Leleí ʻo fakamoʻui kitautolu ʻi hotau ngaahi hala efua fakamatelié. ʻOku talaʻofa mai ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he ʻofa haohaoa ʻa e “melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí”20—“koeʻuhí he ko e potu ʻoku ou ʻi aí te mou ʻi ai foki.”21 ʻOku ou fakamoʻoniʻi ia ʻi he loto-houngaʻia moʻoni ‘i he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.