Konifelenisi Lahi
Kau Pīsopé—Kau Tauhi Sipi ki he Kotoa ʻo e Tākanga ʻa e ʻEikí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Kau Pīsopé—Kau Tauhi Sipi ki he Kotoa ʻo e Tākanga ʻa e ʻEikí

ʻOku ʻi ai ha tufakanga mahuʻinga fau ʻo e pīsopé ʻi heʻene hoko ko e tauhisipí ke fakahinohino ʻa e toʻu tangata kei ʻalu haké, kia Sīsū Kalaisi.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fehuʻi ʻe ha taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻo ha himi manakoa, “[ʻE hōloa nai e toʻu tupu ʻo Saioné]?”1 Ko e tali ʻoku fakaongo atu mei hoku lotó ki he fehuʻi ko iá ko e “ʻIkai!”

Ke fakapapauʻi ʻoku moʻoni e tali ko iá, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻi he ʻahó ni ko hono poupouʻi ko ia e toʻu tangata kei tupu haké ʻi ha kuonga ʻoku kehe ai e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahí, ko ha fatongia mahuʻinga ia kuo tuku ʻe he Tamai Hēvaní ki he ngaahi mātuʻá mo e kau pīsopelikí.2 Tuku ke u fakahā atu hono mahuʻinga ʻo ha kau pīsopeliki mei ha taukei fakatāutaha.

ʻI heʻeku kei tīkoní, ne hiki hoku fāmilí ki ha ʻapi foʻou ʻi ha uooti kehe. Naʻá ku toki kamata he ako lotolotó, ko ia ne u to e hū ai ki ha akoʻanga foʻou. Naʻe ʻi ai ha kau talavou fakaofo ʻi he kōlomu ʻo e kau tīkoní. Ko e tokolahi ʻo ʻenau ngaahi mātuʻá ko ha kāingalotu mālohi. Naʻe mālohi moʻoni ʻeku fineʻeikí; pea makehe ʻeku tangataʻeikí ʻi he tapa kotoa ka naʻe ʻikai ko ha mēmipa mālohi.

Ko e tokoni ua ʻi he kau pīsopelikí,3 ʻa Misa Tiini ʻAea, ko ha taki faivelenga. Lolotonga ʻeku kei fakaangaanga ki he uooti foʻoú, kuo fanongonongo ha polokalama ʻa e tamaí mo e fohá ki he Anovai Peá—meimei maile ʻe 40 (kilomita ʻe 65) hono mamaʻó. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u ʻalu taʻe-kau ai ʻeku tamaí. Ka naʻe fai ʻe Misa ʻAea ha fakaafe makehe kiate au ke u ʻalu mo ia. Naʻá ne talanoa lelei mo fakaʻapaʻapa kau ki heʻeku tamaí pea mo fakamamafaʻi hono mahuʻinga hoku faingamālie ke feohi mo e kau mēmipa ʻo e kōlomu e kau tīkoní. Ko ia, ne u pehē ke u ʻalu mo Misa ʻAea, pea ne u maʻu ha taimi fakaʻofoʻofa.

Ko Misa ʻAeá ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ia ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻi hono fakahoko e fatongia fakapīsopelikí ke poupouʻi e mātuʻá ʻi hono tokangaʻi mo lehilehiʻi e toʻu tupú. Naʻá ne talitali lelei au ʻi he uooti foʻou ko ʻení pea naʻe hoko ko ha sīpinga kiate au.

Toe ha ngaahi māhina siʻi peá u mavahe ke ngāue fakafaifekau ʻi he 1960, kuo siʻi mālōlō ʻa Misa ʻAea ʻi he kanisaá ʻi hono taʻu 39. Naʻe mavahe kae tuku hono uaifí mo e fānau ʻe toko nima, naʻa nau kei siʻi kotoa ʻi he taʻu 16. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe hono ongo foha lalahí, ʻe Lisiate mo Kulisi ʻAea, ko e mavahe ko ʻeni ʻena tamaí, ʻoku tokoniʻi mo tokangaʻi kinaua fakataha mo hona ngaahi tehina kei iikí mo hona tuofefiné ʻe he kau pīsopelikí, ʻi he ʻofa faka-Kalaisi, pea naʻá ku houngaʻia ai.

ʻOku ʻa e ngaahi mātuʻá maʻu pē ʻa e tefitoʻi fatongia ki honau ngaahi fāmilí.4 ʻOku toe fai foki ʻe he kau palesitenisī fakakōlomú ha poupou mo ha fakahinohino mahuʻinga ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻaki ʻenau tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi fatongia mo e mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻenau moʻuí.5

ʻĪmisi
Ko e tauhi sipí mo e fanga sipí

Ko ʻeku taumuʻa ʻi he ʻaho ní ke nofotaha ʻi he kau pīsopé mo honau kau tokoní, ʻa ia ʻe taau ke ui ko e “kau tauhi sipi ki he tākanga kotoa ʻa e ʻEikí”—ʻo fakamamafaʻi ʻa e hoko ko e kau tauhisipi ki he toʻu kei tupu haké.6 ʻOku mālie hono ui ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻa Sīsū Kalaisi ko e “Tauhi mo e Leʻohi ʻo homou laumālié.”7

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi fatongia ʻe nima ʻo e pīsopé ʻi heʻene tokangaʻi ha uooti:

  1. Ko e taulaʻeiki lahi pule ia ʻi he uōtí.8

  2. Ko e palesiteni ia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.9

  3. Ko ha fakamaau fakalūkufua ia.10

  4. ʻOkú ne fakafekauʻaki e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí, kau ai hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku masivá.11

  5. Pea ʻokú ne tokangaʻi e ngaahi lekōtí, meʻa fakapaʻangá, mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ʻapi siasí.12

ʻI hono fatongia ko e taulaʻeiki lahi pulé, ʻoku hoko ai e pīsopé ko e “taki fakalaumālie” ʻo e uōtí.13 Ko ha “ākonga faitōnunga ia ʻo Sīsū Kalaisi.”14

ʻIkai ko ia pē, “ʻoku fakafekauʻaki ʻe he pīsopé ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí ʻi he uōtí.15 ʻOku totonu ke tuku ʻe he pīsopé ʻa e fatongia fakaʻaho ʻo e vahevahe ʻo e ongoongoleleí, fakamālohia ʻo e kāingalotu foʻoú mo e kāingalotu foki maí, ngāue fakaetauhí, mo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ki he kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá.16 ʻE fakafekauʻaki ʻe he pīsopé ʻa e ngāué ni ʻi he fakataha alēlea fakauōtí mo e fakataha alēlea ʻo e toʻu tupu he uōtí.

ʻOku ʻi ai ha tufakanga mahuʻinga fau ʻo e pīsopé ʻi heʻene hoko ko e tauhisipí ke fakahinohino ʻa e toʻu tangata kei ʻalu haké, kau ai e kau taautaha kei talavoú, kia Sīsū Kalaisi.17 Kuo ʻosi fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fatongia matuʻaki mahuʻinga ʻo e pīsopé mo hono ongo tokoní. Kuó ne akoʻi ko honau “fuofua fatongia mo mahuʻinga tahá ke tokangaʻi e kau talavou mo e kau finemui ʻo [honau] uōtí.18 ʻOku poupouʻi ʻe he kau pīsopelikí ʻa e mātuʻá ʻi hono tokangaʻi mo lehilehiʻi ʻa e fānau mo e toʻu tupu ʻi he uōtí. ʻE fealēleaʻaki fakataha ʻa e pīsopé mo e palesiteni ʻo e Kau Finemui he uōtí. Te nau feinga ke tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ke nau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, taau ke maʻu ʻe ngaahi ouaú, pea fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú.

Mahalo te ke fehuʻi, “Ko e hā ʻoku tuʻutuʻuni ai ki he pīsopé ke ne fakaʻaongaʻi ha taimi lahi pehē fau mo e toʻu tupú? Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí Hono Siasí ke fakahoko ha ngaahi meʻa mahuʻinga. ʻI heʻene peheé, ko e fokotuʻutuʻu ʻo Hono Siasí ʻoku ʻi ai hano faʻunga ʻa ia ʻoku ʻi ai ha fatongia ai ʻe ua ʻo e pīsopé. ʻOku ʻi ai hano fatongia fakatokāteline ki he uōtí fakakātoa, ka ʻoku toe ʻi ai foki mo hano fatongia fakatokāteline ki he kōlomu e kau taulaʻeikí.19

Ko e kau talavou ʻoku taulaʻeikí mo e kau finemui ʻoku toʻu tataú, ʻoku nau ʻi ha tuʻunga mahuʻinga ʻo ʻenau moʻuí mo ʻenau fakalakalaká. ʻI ha vahaʻa-taimi nounou pē, te nau fai ai ha ngaahi fili ʻoku ʻi ai hanau tākiekina mahuʻinga ʻi he moʻuí kotoa. Te nau fakapapauʻi pe te nau taau ki he temipalé, ngāue fakafaifekaú,20 feinga ke mali ʻi he temipalé, mo teuteu ki heʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí. Ko hono fai pē ʻo e ngaahi fili ko ʻení, ʻoku ʻi ai leva hano ivi fakalaumālie lahi fau mo hano ngaahi founga faingofua ʻi he toenga ʻenau moʻuí. Kau pīsope, fakamolemole ʻo ʻiloʻi ko ha kihiʻi taimi nounou ʻoku fakaʻaongaʻi mo ha kiʻi taulaʻeiki kei siʻi pe finemui, ʻe lava ke tokoni ia ke mahino kiate kinautolu ʻa e mālohi te nau ala maʻu mei he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ne lava ʻo ʻoange ha vīsone ʻe ʻi ai hano ivi tākiekina lahi fau ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí kotoa.

ʻĪmisi
Pīsope Moa Mahe mo hono ongo tokoní

Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga lelei taha kuó u mamata ai ʻi ha pīsope naʻe tokoni ʻo fakahoko ʻa e faʻahinga vīsone ko ʻení ki he toʻu tupú, ko Pīsope Moa Mahe. Naʻe ui ia ke hoko ko e ʻuluaki pīsope ʻo e Uooti Tonga Seni Felenisisikoú.21 Ko ha taha hikifonua mai ia mei Vavaʻu, Tonga. Naʻe tuʻu hono uōtí ʻo ofi ki he malaʻe vakapuna Seni Felenisisikoú, ʻa ia naʻe ngāue aí.22

ʻĪmisi
Uooti Lea Faka-Tonga

Naʻe tokolahi ʻaupito e toʻu tupú he uōtí, ko e tokolahi tahá mei ha ngaahi fāmili ne toki hiki mai ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai ngata ʻi hono akoʻi kinautolu ʻe Pīsope Mahe ʻi he leá mo e sīpinga ke nau hoko ai ko ha kau ākonga angatonu ʻo Sīsū Kalaisí, ka naʻe toe tokoni foki ke nau maʻu ha vīsone ʻo e meʻa te nau maaʻusiá mo tokoni ke nau teuteu ki he temipalé, ngāue fakafaifekaú, akó, mo e maʻu ngāué. Naʻe ngāue ʻi ha meimei taʻu ʻe valu, pea ko ʻene fakaʻamu mo e fakaʻānaua ki he toʻu tupú, naʻe hoko tonu ia.

Ne meimei pēseti ʻe 90 ʻo e kau talavou ʻi he ngaahi kōlomu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ne nau ngāue fakafaifekau. Ko ha kau talavou mo e kau finemui ʻe toko hongofulu mā nima ne hoko ko e kau fuofua mēmipa honau fāmilí ke hū ki ha kolisí.23 Naʻá ne talanoa mo e puleako ʻo e ako māʻolunga he feituʻú (ʻikai mei hotau siasí), peá na kamataʻi ai ha vā fakakaumeʻa mo ha fengāueʻaki ki ha founga ke tokoniʻi ai e tokotaha kei talavou kotoa ke ne lavaʻi ha ngaahi taumuʻa mahuʻinga mo ikunaʻi ha ngaahi palopalema. Naʻe talamai ʻe he puleakó naʻe tokoni ange ʻa Pīsope Mahe ki ai ʻi he ngāue fakataha mo e kau hikifonua mai naʻe faingataʻaʻia, mei he ngaahi tui fakalotu kehekehe. Naʻe ʻilo ʻe he toʻu kei talavoú naʻe ʻofa ʻa e pīsopé ʻiate kinautolu.

Meʻapango, he naʻe siʻi mālōlō ʻa Pīsope Mahe lolotonga ʻene kei pīsopé. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ongo mo fakalaumālie ʻa hono meʻafakaʻeikí. Naʻe tokolahi ʻa e kakaí. Ko e kuaeá ko ha kau mēmipa kei talavou ʻe toko 35 tupu kuo nau ngāue fakafaifekau pe ʻi he kolisí, pea ko e niʻihi ne nau hoko ko e toʻu tupu lolotonga ʻene hoko ko e pīsopé. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha taha malanga ʻe taha ʻa hono fakahoungaʻi moʻoni ia ʻe he toʻu tupu mo e kau taautaha ʻo hono uōtí. Naʻá ne fai ha fakaʻapaʻapa kia Pīsope Mahe ʻi he vīsone naʻá ne ʻoange ʻi he teuteu ki he moʻuí mo e ngāue māʻoniʻoní. Ka ko e mahuʻinga tahá, naʻe tokoni ange ʻa Pīsope Mahe ʻi hono tanumaki ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e fakavaʻe ʻo ʻenau moʻuí.

ʻE kau pīsope, neongo pe ko e fē pē ha feituʻu ʻoku mou ngāue ai, te mou lava ʻi hoʻomou ngaahi ʻinitaviú mo e feohí, ke ʻoange ha faʻahinga vīsone pehē mo langaki ha tui kia Sīsū Kalaisi. Te mou lava ke fai ange ha fakaafe fefeka ke liliu ʻenau tōʻongá, teuteu kinautolu ki he moʻuí, mo ueʻi kinautolu ke nau nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻIkai ngata aí, te ke ala tokoni ki ha toʻu tupu ʻe niʻihi ʻoku fepaki mo ʻenau mātuʻá ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga.24 Ko e taimi ʻoku hangē ʻoku fepaki lahi ai e toʻu kei talavoú mo ʻenau mātuʻá, ʻoku toe hoko pē ʻa e taha ʻokú ne tokangaʻi ʻenau kōlomú pea mo nau taliui fakalotu ki aí, ko e tokotaha ʻoku ō ki ai ʻenau mātuʻá ke maʻu ha lekomeni temipalé. ʻOku ʻi ha tuʻunga makehe ai heni ʻa e pīsopé ke ne faleʻi fakatouʻosi ʻa e toʻu tupú mo ʻenau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku fakatupu ai ʻe he fepakí ha mavahevahé. ʻE lava ʻa e pīsopé ke fakatou vakai ki he ngaahi meʻá ʻi ha vakai fakalaumālie, pea mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku mahuʻinga pe ʻikai fuʻu mahuʻingá. ʻOku mau fokotuʻu atu ke ʻoua naʻa ʻi ai ha ngāue fakaetauhi ʻa e kau pīsopé, kae lava ʻo tukutaha honau taimí mo e iví ke ngāue ki he toʻu tupú mo honau ngaahi fāmilí ʻi he faʻahinga tūkunga ko ʻení.25

ʻOku ou ʻilo ha pīsope ʻe taha naʻe lava ke ne fakaleleiʻi ha fepaki lahi fau ʻi he vā ʻo ha foha mo ʻene mātuʻá, ʻo toe melino ai ʻa e ʻapí mo fakaleleiʻi ʻenau tukupā ki he ongoongoleleí. Naʻe tokoni ʻa e pīsopé ʻo mahino ki he mātuʻá, ko e feinga ko ia ke hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he founga pau pea mo e taimi ʻoku fakahoko ai e ngaahi ngāue fakafāmilí.

Koeʻuhí ke maʻu ha taimi lahi ange mo e toʻu tupú ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai, kau ai e ngaahi meʻa fakaako ʻoku faí pe ngaahi ʻekitivitií, kuo ʻosi faleʻi ai ʻa e kau pīsopelikí ke nau vahevahe ʻa e ngaahi fakataha ʻoku totonú mo e taimi faleʻí, mo e kakai lalahí. Neongo ʻoku lava ʻa e kau pīsopé ke faleʻi ʻi he ngaahi meʻa vivili mo fakavavevavé, ka ʻoku mau fokotuʻu atu ko e ngaahi faleʻi angamaheni ʻi he ngaahi meʻa tuʻu maʻú, ʻoku ʻikai fuʻu fakavavevave ʻo ʻikai kau ai hano vakaiʻi e tuʻunga moʻui tāú, ke vahe ia ki he kau mēmipa ʻo e kōlomu e kaumātuʻá pe Fineʻofá—ʻa ia ʻoku angamaheni ʻaki ko e kau palesitenisī pe kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí. ʻE tataki ʻe he Laumālié e kau takí26 ke nau fili ʻa e kau mēmipa totonu ke nau fakahoko e faleʻí. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku vahe ki ai e ngāue fakafaleʻi ko ʻení, ʻa e totonu ki he fakahaá. Kuo pau foki ke nau tauhi pau ʻa e tuʻunga ʻikai fakahāhāholó.

Ko e kau taki fakakaukau leleí ʻoku nau feilaulau maʻu pē maʻá e toʻu tangata kei tupu haké. Ko e meʻa ʻeni ʻoku fakamoleki lahi taha ki ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí honau taimí ʻi heʻenau ngāue he Siasí.

ʻOku ou fie lea fakahangatonu he taimí ni ʻi ha ngaahi meʻa siʻi ki he toʻu tupú pea ki heʻetau kau pīsopé.

Ko ha tokolahi ʻo kimoutolu toʻu kei talavou mahuʻingá, ʻe ʻikai ke mou maʻu ha vīsone mahino ki homou tuʻungá mo ia te mou lava ke aʻusiá. Ka ʻoku mou ʻi he tuʻunga pelepelengesi ʻo e ngaahi fili mahuʻinga taha te mou fai ʻi hoʻomou moʻuí. Fakamolemole ʻo talanoa mo hoʻomou mātuʻá mo hoʻomou pīsopé ki he ngaahi fili mahuʻinga ʻoku toka mei muʻá. Tuku e pīsopé ke hoko ko hamou kaumeʻa mo e faifaleʻi.

ʻOku mahino kiate kimautolu ʻoku ʻi ai homou ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku huʻu atu mei he ngaahi tapa kotoa. ʻE fie maʻu ke tau fakatomala fakaʻaho, hangē ko e akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní. Fakamolemole ʻo talanoa mo hoʻo pīsopé ʻi ha meʻa pē ʻe lava ke tokoni atu ai ha fakamaau fakalūkufua ke fakamāʻopoʻopo hoʻo moʻuí ki he ʻEikí ʻi he teuteu ki he “ngāue maʻongoʻonga” ʻokú Ne teu maʻau ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni.27 Hangē ko hono fakaafeʻi kimoutolu ʻe Palesiteni Nalesoní, kātaki ʻo fakafeʻungaʻi koe ke ke hoko ko ha konga ʻo e kongakau toʻu tupu ʻa e ʻEikí!28

Ka ko ha lea ʻeni ki heʻetau kau pīsope mahuʻingá, mei he kau taki mo e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku mau fakahoko atu ʻemau houngaʻia moʻoni ʻiate kimoutolu. ʻI he ngaahi liliu ne mou kole ke fai ʻi he ngaahi taʻu kimui ní, siʻi kau pīsope, kātaki ʻo ʻiloʻi e lahi ʻemau ʻofa mo houngaʻia ʻiate kimoutolú. Ko hoʻomou tokoni ki he Siasí ʻoku ʻikai ke mei lava ʻo fakamatalaʻi. ʻOku maʻu ʻe he Siasí ha kau pīsope mo ha kau palesiteni fakakolo ʻe meimei 30,900 he funga ʻo e māmaní.29 ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu kotoa.

Ko e ngaahi lea ʻe niʻihi pea mo e ngaahi uiuiʻi toputapu ʻoku nau fakamatalaʻí ʻoku tuifio mo ha mahuʻinga ʻoku fakalaumālie makehe. Ko e uiuiʻi ʻo e pīsopé ʻoku kau moʻoni ia ʻi he māʻolunga taha ʻi he ngaahi foʻi lea peheé. ʻOku fakaofo ʻi ha ngaahi founga lahi ke tokoni ki he ʻEikí ʻi he fatongia ko ʻení. Ko e uiuiʻi, hikinimaʻi, mo e vaheʻi ʻo ha pīsopé ʻoku ʻikai ko ha aʻusia ia ke toe ngalo. Kiate au, ʻoku tuʻunga tatau ia mo ha fanga kiʻi meʻa siʻi ʻe niʻihi ʻi he lahi mo e loloto ʻo e faʻahinga ongo ʻokú ne fakatupú. ʻOku tuʻu lelei pē ia ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga hangē ko e malí mo e tuʻunga fakatamaí, he ʻikai ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻaki ha ngaahi foʻi lea siʻi.30

Kau Pīsope, ʻoku mau poupouʻi kimoutolul! Kau Pīsope, ʻoku mau ʻofa atu! Ko e kau tauhisipi moʻoni kimoutolu ʻa e ʻEikí ki Heʻene tākangá. He ʻikai siʻaki kimoutolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi uiuiʻi toputapú ni. ʻOku ou fakamoʻoni ki heni, ʻi he fakaʻosinga uike Toetuʻú ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Tauhi ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 157

  2. ʻOku fevahevaheʻaki ʻe he kau taki toʻu tupú, kau palesitenisī fakakōlomu mo e fakakalasí, pea mo e kau taki faka-Siasi kehé, ʻa e fatongia ko ʻení.

  3. Ko e pīsopé ʻa e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. ʻOku fatongiaʻaki ʻe he tokoni ʻuluaki ʻi he kau pīsopelikí ʻa e kōlomu ʻo e kau akonakí, pea ko e tokoni uá ki he kōlomu ʻo e kau tīkoní. (Vakai Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 10.3, ChurchofJesusChrist.org.)

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28.

  5. Vakai, Quentin L. Cook, “Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2019, 40.

  6. ʻOku fakamamafa tatau pē hono fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi lea pīsopé mo ʻetau kau palesiteni fakakolo faivelengá.

  7. 1 Pita 2:25.

  8. Vakai, General Handbook, 6.1.1.

  9. Vakai, General Handbook, 6.1.2.

  10. Vakai General Handbook, 6.1.3.

  11. Vakai General Handbook, 6.1.4.

  12. Vakai General Handbook, 6.1.5.

  13. General Handbook, 6.1.1; vakai foki General Handbook, 6.1.1.1–6.1.1.4.

  14. General Handbook, 6.1.1.

  15. General Handbook, 6.1.4.

  16. Vakai, General Handbook, 21.2; 23.5; 25.2.

  17. Vakai, General Handbook, 6.1; 14.3.3.1; vakai foki, Quentin L. Cook, “Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú,” 40–43. Kuo ʻosi faleʻi foki ʻa e pīsopé ke tuku hano taimi lahi ange maʻa hono uaifí mo e fāmilí. ʻOku hoko ia ʻi he taimi ʻoku uiuiʻi ai ha kau ʻetivaisa mo ha kau mataotao kakai lalahi longomoʻui ke nau tokoni ki he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e kau pīsopelikí ʻi honau ngaahi fatongiá.

  18. Russell M. Nelson, “Kau Fakamoʻoni, Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau FinemuíLiahona, Nōvema 2019, 39.

  19. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:87–88.

  20. “ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e talavou kotoa ʻoku malavá ke mateuteu fakalaumālie, [ke] ngāue fakafaifekau (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:1, 4–7). ʻOku totonu foki ke mateuteu mo e kau finemui mo e kakai lalahi matuʻotuʻa ʻoku maʻu ʻa e loto holi ke ngāué. ʻOku kau ʻi he ngaahi konga mahuʻinga ʻo e teuteú ʻa e faifeinga ke ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku teuteu fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaeloto mo fakapaʻanga foki ʻa kinautolu ʻoku loto ke ngāue fakafaifekaú” (General Handbook, 24.0).

  21. Naʻe fokotuʻu ʻa e uōtí ʻi he ʻaho 17 ʻo Tīsema 1980. Naʻe tokoni ʻa ʻEletā Sione H. Kolopeki ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ʻi hono fokotuʻu ʻo e uooti lea faka-Tonga ko ʻení. (Vakai, Gordon Ashby, chairman, and Donna Osgood, ed., The San Francisco California Stake: The First 60 Years, 1927–1987 [1987], 49–52.)

  22. Ne ʻosi hiki ʻa Pīsope Mahe ki ha tuʻunga pule ʻi he Kautaha Vakapuna Pan American ʻi Seni Felenisisikou, Kalefōnia, malaʻe makapuna fakavahaʻa puleʻanga.

  23. Vakai, The San Francisco California Stake, 49.

  24. Te nau ala toe fakafepaki foki ki ha ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taʻengata.

  25. Vakai, General Handbook, 21.2.1.

  26. ʻE fakafekauʻaki ʻe he pīsopé mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá fekauʻaki mo e taha ke uí mo e founga ke aʻusia ai hono tokangaʻi ʻi he ʻofa mo e tokangá.

  27. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33.

  28. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakamāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  29. ʻI he ʻaho 19 ʻo Fēpueli 2021, naʻe ʻi ai ha kau pīsope ʻe 24,035 mo ha kau palesiteni fakakolo ʻe 6,865 ne ngāue ʻi he funga ʻo e māmaní.

  30. Naʻe ui au ko e pīsope ʻo e Uooti Burlingame ʻi Kalefōnia ʻi he 1974 ʻe Palesiteni David B. Barlow pea vaheʻi ʻi he ʻaho 15 ʻo Sepitema 1974 ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuale, ne toki ui kimuí ni ko e Tokoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.