Konifelenisi Lahi
Ko e Koloa Lelei Tahá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Ko e Koloa Lelei Tahá

Kuo pau ke tau takitaha haʻu kia Kalaisi mo ha tukupā kakato ki Heʻene ongoongoleleí.

ʻOku fakamatala e folofolá ki ha pule kei talavou, naʻe lele kia Sīsū ʻo tuʻulutui ʻi Hono veʻe toʻukupu kelekelé, peá ne fehuʻi ki he ʻEikí ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, “Ko e hā te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?” Hili hono toe vakaiʻi ha lisi lōloa ʻo e ngaahi fekau kuo tauhi faivelenga ʻe he tangatá ni, naʻe folofola ange ʻa Sīsū ki he tangatá ke fakatau kotoa atu ʻene koloá, foaki ʻa e paʻanga ko iá ki he masivá, toʻo hake ʻene kolosi mafasiá, pea muimui ʻiate Ia. Naʻe hoko e fekau mamafa ko ʻení ke fakamomoko ai ʻa e pule kei talavoú—pea neongo ʻene koloaʻiá—ka naʻe ʻikai ke ne fie mole, pea naʻá ne ʻalu loto-mamahi he ʻoku pehē ʻe he folofolá, “Naʻe lahi ʻene koloá.”1

ʻOku mahino ko ha talanoa fakatokanga mahuʻinga ʻeni fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e koloá pea mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e masivá. Kae hiliō aí, ko ha talanoa ia fekauʻaki mo e līʻoa kakato ki ha tufakanga fakalangi. Neongo pe ʻoku tau koloaʻia pe ʻikai, ka kuo pau ke tau takitaha haʻu kia Kalaisi mo e tukupā tatau ki Heʻene ongoongoleleí ʻa ia naʻe fie maʻu mei he talavou ko ʻení. ʻI he lea ʻa e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní, kuo pau ke tau fakahaaʻi ʻoku tau “kau kakato.”2

ʻI he tōʻonga faʻu taʻanga fakangalongataʻa ʻa C.S Luisí, ʻokú ne fakakaukauloto ai ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo peheni: “ʻOku ʻikai ke u fie maʻu … ho taimí … [pe] ko hoʻo paʻangá … [pe] ko hoʻo ngāué, [ʻo tatau] mo ʻeku fiemaʻu [pē] Koé. [Ko e fuʻu ʻakau ko ʻená ʻokú ke ʻauhaní.] ʻOku ʻikai ke u fie tuʻusi ha vaʻa mei heni mo ha vaʻa mei hē, ʻoku ou fie maʻu ke tutuʻu kotoa [ia] … ki lalo. [Pea ko e nifo ko ená.] ʻOku ʻikai ke u loto ke vili [ia], pe kofu ia, pe [fakafonu] ia. [ʻOku ou loto] ke taʻaki ia. [Ko hono moʻoní, ʻoku ou loto ke ke] foaki [mai ho] anga fakakakanó kotoa. … [Pea] te u foaki maʻau ha moʻui foʻou. Ko hono moʻoní, te u foaki atu Au maʻau: ʻe hoko hoku … lotó [ko ho loto].’”3

ʻE lea ʻaki ʻe kinautolu kotoa ʻoku lea he konifelenisi lahi ko ʻení, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe Kalaisi ki he tangata koloaʻiá: “Haʻu ki ho Fakamoʻuí. Haʻu fakamātoato pea ʻaki ho lotó kotoa. Toʻo hoʻo ʻakau mafasiá, neongo pe ko e hā hono mamafá, pea muimui ʻiate Ia.”4 Te nau lea ʻaki ʻeni ʻi heʻenau ʻiloʻi, ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ʻikai lava ke ʻi ai ha ngāue fakakonga, he ʻikai ha ngāue ʻe kamata pea toe taʻofi teʻeki kakato, he ʻikai ha toe tafoki. Ko kinautolu naʻe kole ha ngofua ke tanu ha mātuʻa kuo pekia pe fakamāvae ki ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, naʻe mālohi pea mahino e tali ʻa Sīsuú. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Tuku ia ki he niʻihi kehé.” “ʻOku ʻikai ha taha kuo ʻai hono nimá ki he [palaú], kae sio kimui, ʻe ʻaonga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá”5 ʻI hono kole mai ke tau fai ha meʻa faingataʻá, naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo ia ʻoku tau loto ki aí, manatuʻi ʻa e līʻoa ʻoku tau palōmesi ki he ngāue ʻa Kalaisí, ke hoko ia ko e taumuʻa taupotu taha ʻo ʻetau moʻuí. Neongo ʻoku toe fakapapauʻi mai ʻe ʻĪsaia ʻoku lava ke maʻu ia “taʻe ha paʻanga pea taʻe ha totongi,”6—[ka]—kuo pau ke tau mateuteu, ʻo hangē ko e lau ʻa T. S. ʻEliotí, ke totongi ʻaki “ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú.”7

Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu kotoa pē ha ngaahi tōʻonga pe mele pe hisitōlia fakataautaha ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei heʻetau kau kakato fakalaumālie ʻi he ngāue ko ʻení. Ka ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí Ia pea ʻokú Ne tuʻu-ki-muʻa ʻi hono fakamolemoleʻi mo fakangaloki e ngaahi angahala kuo tau siʻakí, mahalo pē koeʻuhí kuo tau ngaohi ia ke Ne anga ʻaki hono fakahoko iá. ʻOku tatau ai pē, ka ʻoku ʻi ai ha tokoni fakalangi maʻá e taha kotoa pē ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku tau fakaʻamu ai ke liliu hotau ʻulungāngá. Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Saula ha “loto foʻou.”8 Naʻe fekau ʻe ʻIsikeli ʻa ʻIsileli kotoa ʻi he kuonga muʻá ke liʻaki honau kuohilí pea “ngaohi … [ha] loto foʻou pea mo [ha] laumālie foʻou.”9 Naʻe uki ʻe ʻAlamā ha “fuʻu liliu lahi”10ʻa ia ne fakatupunga ai e tupulaki ʻa e laumālié, pea naʻe akoʻi tonu ʻe Sīsū “kapau ʻe ʻikai fanauʻi foʻou ha tangata, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”11 ʻOku mahino mai ko e malava ko ia ke liliu mo moʻui ʻi ha founga māʻoniʻoni angé, kuo hoko maʻu pē ia ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá maʻanautolu ʻoku fekumi ki aí.

Siʻi ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku tau maʻu ʻi he lolotongá ni e faʻahinga kotoa ʻo e fakafaʻahí mo e fakafaʻafaʻahí, ʻa e fakakalasí mo e fakakalakalasí, ʻa e ngaahi kulupu ʻinitanetí mo e tuʻunga fakapolitikalé, pea mo ha ngaahi meʻa kehekehe lahi. ʻE lava nai ke tau fehuʻi hifo pe ko e moʻui “māʻolunga mo māʻoniʻoni ange”12 ʻo hangē ko hono fakalea ʻe Palesiteni M. Nalesoní, ko ha meʻa te tau lava ʻo fekumi ki ai? ʻI hono fai iá, ʻe lelei ke tau manatuʻi ʻa e kuonga fakaofo ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne ʻeke pea tali ai ʻe he kakaí ʻa e fehuʻi ko iá ʻi he loto-papau:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakakikihi ʻi he kakai kotoa pē, ʻi he fonuá hono kotoa; … koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.

“Pea naʻe ʻikai ha ngaahi femehekaʻaki, pe ngaahi fetēleni, … pe ha faʻahinga holi kovi ʻe taha; pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

“Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau kaihaʻa, pe kau fakapō, pea naʻe ʻikai foki ke ʻi ai ha kau Leimana, pe ha faʻahinga kakai kehe ʻe taha; ka naʻa nau taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Pea hono ʻikai ke monūʻia ʻa kinautolu!13

Ko e hā ʻa e kī ki he tupulaki fakafokifā ko ʻeni ʻi he moʻui fiemālie mo fiefiá? ʻOku ʻasi lelei ʻi he fakalea ʻo e sētesí: “Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá … naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.”14 ʻI he taimi pē ʻoku fokotuʻu pau mai ai ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá e tūkunga ʻo ʻetau moʻuí, ʻa hotau ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea aʻu ki heʻetau ongo ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, ʻoku toki kamata leva ke mōlia atu ʻa e ngaahi faikehekehé, ngaahi fakafaʻahingá mo e ʻū ʻā vahevahé, kae tupulaki ʻa e melinó. Ko e meʻa tonu pē ia ne hoko ʻi heʻetau sīpinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau Leimana, pe kau Sēkope, pe kau Siosefa, pe kau Sōlami. Naʻe ʻikai pē ke toe ʻi ai ha faʻahinga kakai pehē (ites). Naʻe ohi ʻe he kakaí ha tuʻunga foʻou fisifisimuʻa pē ʻe taha. ʻOku pehē he vēsí, ne pau ke ʻilo ʻaki kinautolu kotoa “ko e fānau ʻa Kalaisí.”15

Ko e moʻoni, ʻoku tau talanoa heni ʻo kau ki he ʻuluaki fekau lahi kuo foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá—ke ʻofa kakato ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai ha toe toloi pe fakaʻalongaua, ʻaki e kotoa hotau lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí .14 Ko e faʻahinga ʻofa ko ʻeni ki he ʻOtuá, ʻa e ʻuluaki fekau lahi taha ʻi he ʻunivēsí. Ka ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻi he ʻunivēsí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻi he hokohoko pē ko iá—ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí, ʻo ʻikai ha toe toloi pe fakaʻalongaua. Pea ko e taimi ʻoku fetaulaki ai e ngaahi mālohi fakaʻeiʻeiki ko ia mei Hono lotó mo haʻatautolú ʻo ʻikai hano toe taʻotaʻofí, ʻoku ʻi ai leva ha mālohi fakafokifā fakalaumālie mo fakaeʻulungaanga. Pea ʻe hangē leva ko e tohi ʻa Teilihati tī Sātiní, “kuo ʻiloʻi ʻe he tangatá ʻa e afí, ko hono tuʻo ua ia ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.”17

Ko e taimi leva ia, pea ko e taimi pē ia ʻe taha, ʻe lava ke tau tauhi lelei ai e fekau lahi hono uá ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai fakangalingali pe taʻe-mahuʻinga. Kapau ʻe feʻunga ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ke tau feinga ai ke tauhi faivelenga kakato kiate Ia, te Ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e ivi, malava, loto-holi pea mo e founga ke tau ʻofa ai ki hotau kaungāʻapí mo kitautolú. Mahalo ko e taimi leva ia te tau toki lava ai ʻo pehē, “ʻOku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.”18

Kāinga, ʻoku ou lotua ke tau ikuʻi e tafaʻaki naʻe tōnounou ai e talavou koloaʻia ko iá, ke tau toʻo hake e kolosi ʻo Kalaisí, neongo pe ko e hā hono faingataʻá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e palopalemá pe ko e lahi ʻo e totongí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he taimi ʻoku tau palōmesi ai ke muimui ʻiate Iá, kuo pau pē ke tau foua, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ha ngaahi fakatanga mo ha ngaahi ʻahiʻahi lahi. Neongo pe naʻe tuʻumālie fēfē ʻa e pule kei talavoú, ka naʻe ʻikai ke ne tuʻumālie feʻunga ke fakahaofi ia mei ha fehangahangai mo e ongo fakataipe ko iá, pea ʻe tatau pē mo kitautolu. ʻI he tāpuaki ʻo hono maʻu ʻo e koloa mahuʻinga tahá— ko e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá— ko ha kiʻi meʻa siʻi pē ʻa hono kole mai ke tau nofo maʻu ʻi he muimui he Fungani Taulaʻeiki ʻo ʻetau Lotú, ko hotau Fetuʻu ʻAhó, Taukapó mo e Tuʻí. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo ʻAmalekai ʻo e kuonga muʻá, kuo pau ke tau takitaha “ʻoatu [hotau] laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia.”19 ʻOku tau hiva leva ʻi he līʻoa fakapapau, mo taʻeueʻia ʻo pehē:

Hiki hake ʻa e moʻunga; ʻOku ou tuʻu fakamakatuʻu aí,

Moʻunga ʻo hoʻo ʻofa huhuʻí. …

Ko hoku lotó ʻeni, ʻAve ʻo silaʻi ia;

Silaʻi ia ki ho ʻapi funganí.20

ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.