Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻIkai Haohaoa ʻa e Moʻui Tāú
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


ʻOku ʻIkai Haohaoa ʻa e Moʻui Tāú

ʻI hoʻo ongoʻi hangē kuo ʻikai ke ke lava ʻo toe feingá, manatuʻi ʻoku moʻoni ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí pea ʻoku fakafaingamālieʻi ia ʻe he ʻaloʻofá.

Ne tuʻo taha ʻeku ʻave ha pōpoaki ki hoku ʻofefiné mo e foha ʻi he fonó ʻo fakaʻaongaʻi e polokalama voice-to-text ʻi heʻeku telefoní. Naʻá ku pehē, “Ongo ua. ʻOku ou ʻofa atu.” Naʻá na maʻu e, “ʻOku ou fehiʻa ʻiate kimoua. ʻOku totonu ke u ʻofa ʻiate kimoua.” Hono ʻikai fakaofo ʻa e faingofua ke maʻuhala ha pōpoaki ʻoku langaki moʻui mo taumuʻa leleí? ʻOku faʻa hoko ʻeni he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he fakatomalá mo e moʻui tāú.

ʻOku maʻuhala ʻe he niʻihi ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e fakatomalá mo e liliú. Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻokú na mahuʻinga.1 Ka ʻoku ʻofa koā ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu neongo ʻetau tōnounoú? ʻIo, ko e moʻoni! ʻOku haohaoa ʻa ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOku ou ʻofa ʻi hoku ngaahi makapuná, neongo ʻenau ngaahi tōnounoú, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke u loto ke nau fakalakalaka pe aʻusia e tuʻunga kotoa te nau lava ʻo aʻusiá. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ka ʻoku hulu foki ʻa ʻEne ʻofá ʻo ʻikai tuku ke tau pehepehē pē.2 Ko e moʻui fakamatelié ʻoku fekauʻaki ia pea mo e tupu hake ki he ʻEikí.3 Ko e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻoku fekauʻaki ia mo e liliú. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe Kalaisi ʻo fokotuʻu, fakamaʻa, fakafiemālieʻi, mo fakamoʻui kitautolú, ka te Ne lava foki ai ʻo liliu kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ange ko Iá.4

ʻOku maʻuhala ʻe he niʻihi ʻa e pōpoaki ko ia ko e fakatomalá ko ha meʻa ia ʻoku hoko tuʻo taha pē. Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Ko e fakatomalá … ko ha ngāue.”5 ʻE ala fie maʻu ha taimi mo ha toutou feinga ʻi heʻetau fakatomalá,6 ko ia ko hono siʻaki ʻo e angahalá7 mo e “ʻikai … toe maʻu ha holi ke faikovi, kā ke failelei maʻu ai peé”8 ko ha ngāue ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.9

ʻOku hangē ʻa e moʻuí ha fononga meʻalele ki he fonuá kotoa. He ʻikai ke tau lava ʻo aʻu ki he feituʻu ʻoku tau taumuʻa ki aí ʻi he foʻi ʻutu pē ʻe taha. Kuo pau ke tau toutou ʻutu. ʻOku tatau hono maʻu e sākalamēnití mo e afe ki he pausá. ʻI heʻetau fakatomala mo fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻetau loto-fiemālie ke tauhi e ngaahi fekaú, pea ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.10 ʻI hono fakanounoú, ʻoku tau palōmesi ke laka ki muʻa ʻi heʻetau fonongá, pea ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ke ʻutu ʻa e tangikeé.

ʻOku maʻuhala ʻe he niʻihi ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku ʻikai ke nau moʻui taau ke kau kakato ki he ongoongoleleí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau hao fakaʻaufuli mei he ngaahi tōʻonga ʻoku koví. Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e moʻui tāú.11 Ko e moʻui tāú ko e faitotonu mo e feinga. Kuo pau ke tau faitotonu ki he ʻOtuá, kau taki lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e niʻihi kehe ʻoku ʻofa ʻiate kitautolú,12 pea kuo pau ke tau faifeinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ʻoua naʻa teitei foʻi koeʻuhí pē ko ʻetau fai ha fehalākí.13 Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi C. Haifine ko hono fakatupulaki ha ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻoku “fie maʻu ki ai ʻa e faʻa kātakí mo e vilitakí ʻo laka hake ʻi hono fie maʻu ʻo e haohaoá.”14 Kuo folofola ʻa e ʻEikí ko e ngaahi meʻa-foaki ʻo e Laumālié ʻoku “foaki mai ia ke ʻaonga kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate au mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú kotoa pē, pea mo ia ʻoku feinga ke fai peheé.”15

Naʻe tohi ʻe ha talavou te u ui ko Tāmoni ʻo pehē, “Naʻá ku fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻi heʻeku tupu haké. Naʻá ku mātuʻaki ongoʻi mā maʻu pē he ʻikai ke u toe lava ʻo fakahoko totonu ha ngaahi ngāue.” Ko e taimi kotoa pē naʻe fehalaaki ai ʻa Tāmoní, naʻe fakalalahi ʻa e mamahi ʻo e fakaʻiseʻisá peá ne fakamāuʻi loto pē ia ʻokú ne taʻefeʻunga ke maʻu ha faʻahinga ʻaloʻofa, fakamolemole, pe ko ha toe faingamālie pē mei he ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakakaukau naʻe totonu pē ke u ongoʻi mafasia he taimi kotoa pē. Ne u pehē mahalo naʻe fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate au koeʻuhí naʻe ʻikai ke u loto-fiemālie ke ngāue mālohi ange pea ikunaʻi kotoa ʻeni. Te u hao ʻi ha uike pea aʻu pē ʻo māhina, ka te u toe holomui pē pea fakakaukau, “He ʻikai pē ke u toe lelei au, ko e hā leva hano ʻaonga ʻo e feingá?ʼ”

ʻI ha momeniti pehē ʻo e loto-foʻí naʻe talaange ai ʻe Tāmoni ki heʻene taki lakanga fakataulaʻeikí, “Mahalo ʻoku totonu ke u nofo au he lotú. ʻOku ou foʻi au he mālualoí.”

Naʻe tali ange ʻe heʻene takí, “ʻOku ʻikai ke ke mālualoi koe koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha tōʻonga kovi ʻokú ke feinga ke tuku. ʻOkú ke mālualoi koe kapau ʻokú ke fufuuʻi ia, loi, pe feinga ke ke tui ko e Siasí ʻa e palopalemá ʻi hono pukepuke ha ngaahi tuʻunga moʻui māʻolunga peheé. ʻOku ʻikai ko ha mālualoi ʻa hoʻo faitotonu ʻi hoʻo ngaahi ngāué mo feinga ke laka ki muʻá. Ko e hoko ia ko ha ākongá.”16 Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he takí ni e lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa ia naʻá ne akoʻi, “ʻOku kehe e ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ngaahi vaivaí mei Heʻene ʻafio ki he angatuʻú. … ʻOku folofola maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaloʻofa ʻo kau ki he ngaahi vaivaí.”17

Naʻe ʻoange ʻe he fakakaukau ko iá ha ʻamanaki lelei kia Tāmoni. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻafio hifo e ʻOtuá mo pehē, “Naʻe toe fakahoko ʻe Tāmoni ha fehalaaki.” Kae mahalo naʻá Ne pehē, “Vakai ki he fakalakalaka ʻa Tāmoní.” Ne faifai pea tuku e ʻulu punou ʻa e talavoú ni ʻi heʻene ongoʻi maá pe ko ʻene vakai takai holo ʻi he kumi ʻuhingá. Naʻá ne vakai ki ʻolunga ki ha tokoni fakalangi pea naʻá ne maʻu ia.18

Naʻe pehē ʻe Tāmoni, “Naʻá ku tafoki pē ki he ʻOtuá ʻi he kuohilí ke kolea ha fakamolemole, ka ʻi he taimi ní naʻá ku kolea foki ha ʻaloʻofa—ʻa ʻEne ‘mālohi fakaiviá.’ Naʻe teʻeki ai ke u teitei fakahoko ia kimuʻa. ʻI he ngaahi ʻahó ni ʻoku siʻi ange ʻa ʻeku fehiʻa ʻiate au koeʻuhí ko e meʻa kuó u fakahokó kae lahi ange ʻeku ʻofa kia Sīsū ʻi he meʻa kuó Ne fakahokó.”

ʻI he fakakaukau ki he fuoloa e fefaʻuhi ʻa Tāmoní, naʻe ʻikai tokoni pea ʻikai totonu ki he mātuʻa mo e kau taki ne tokoni kiate iá ke fuʻu vave ʻenau pehē, “ʻoua naʻa toe ua ia” pe fokotuʻu fakamālohi ha tuʻunga māʻolunga ke fakaʻehiʻehi mei he fetuʻutaki fakasekisualé kae lau ʻoku “moʻui taau.” Ka naʻa nau kamata ʻaki ha fanga kiʻi taumuʻa iiki mo faingofua. Naʻa nau liʻaki e ngaahi ʻamanaki ke haohaoa peé pea tokanga taha ki he fakalakalaka māmālie, ʻa ia naʻe fakaʻatā ai ʻa Tāmoni ke tupulaki ʻi he ngaahi lavameʻa hokohokó kae ʻikai ko haʻane tō.19 Hangē ko e kakai ʻo Limihai ne nofo pōpulá, naʻá ne ako te ne lava ʻo “tuʻumālie māmālie.”20

Kuo akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo pehē: “Ke fakahoko ha fuʻu meʻa lahí, ʻe fie maʻu ke tau ngāue ʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki he ʻaho kotoa pē. … Ko hono fakahū mai ha ngaahi anga foʻou mo lelei ki hotau ʻulungāngá, pe ikunaʻi ha ngaahi angakovi pe ngaahi meʻa ʻoku maʻunimā kitá, ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki ha feinga he ʻahó ni pea hoko atu ʻapongipongi, pea fai pehē ai pē, ʻo mahalo ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, naʻa mo ha ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu. … Ka te tau lava ke fai ia koeʻuhí he ʻoku tau lava ke kole ki he ʻOtuá … [ʻa] e tokoni ʻoku tau fie maʻu he ʻaho kotoa pē.”21

ʻE kāinga, kuo ʻikai faingofua ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19 ki ha taha, ka ko e nofo mavahe ko ia ʻoku hoko fakataha mo e ngaahi fakataputapui ʻi he kolonitiní kuo faingataʻa ia tautautefito kiate kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi tōʻonga ʻoku koví. Manatuʻi ʻoku malava ʻa e liliú, ko e fakatomalá ko ha ngāue ia, pea ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e moʻui tāú. Kae mahuʻinga tahá, manatuʻi ʻoku loto-fiemālie ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi ke tokoniʻi kitautolu ʻi heni he taimí ni.22

ʻOku maʻuhala ʻe he niʻihi ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku tatali ʻa e ʻOtuá ke tokoni hili ʻetau fakatomalá. Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fakatomalá. ʻOku ʻatā ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate kitautolu “ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻa e tuʻunga ʻo e talangofuá ʻoku tau ʻi aí.”23 Kuo pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa: “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ʻe he ʻOtuá ha kakai ʻoku haohaoa. ʻOkú Ne fekumi kiate kinautolu te nau foaki ʻa e ‘loto mo e ʻatamai fie [ngāué]’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34], pea te Ne ngaohi kinautolu ke ‘haohaoa ʻia Kalaisi’ [Molonai 10:32–33].”24

Kuo mamahi ha tokolahi ʻi ha ngaahi vā fetuʻutaki kuo maumau mo motuhiá ʻo faingataʻa ai ke nau tui ki he manavaʻofa mo e kātaki fuoloa ʻa e ʻOtuá. ʻOku faingataʻa ke nau vakai ki he ʻOtuá ʻi Hono tuʻungá—ko ha Tamai ʻofa ʻoku tokoni ʻi heʻetau faingataʻaʻiá25 mo ʻafioʻi e founga ke “foaki … ʻa e ngaahi meʻa leleí kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá.”26 Ko ʻEne ʻaloʻofá ʻoku ʻikai ko ha pale pē ia maʻanautolu ʻoku moʻui tāú. Ko e “tokoni fakalangi” ia ʻokú Ne fakahoko ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau moʻui tāú. ʻOku ʻikai ko ha pale pē ia maʻá e angamāʻoniʻoní. Ko e “fakakoloa [ia] ʻo e ivi” ʻokú Ne foaki ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau angamāʻoniʻoní.27 ʻOku ʻikai ke tau ʻunuʻunu pē ki he ʻOtuá mo Kalaisi. ʻOku tau ʻaʻeva mo Kinaua.28

ʻOku lau maʻuloto ʻe he kakai kei talavou ʻi he Siasí ʻa e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí mo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Mei Nuʻu Sila ki Sipeini ki ʻItiopea ki Siapani, ʻoku pehē ai ʻe he kau finemuí, “ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá.” Mei Silei ki Kuatemala ki Molonai, ʻIutā, ʻoku pehē ai ʻe he kau talavoú, “ʻI heʻeku fāifeinga ke tokoni, ngāue ʻi he tuí, fakatomala pea fakalakalaka ʻi he ʻaho kotoá, te u feʻunga ai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea mo e fiefia tuʻuloa ʻo e ongoongoleleí.”

ʻOku ou palōmesi atu ʻoku moʻoni e ngaahi tāpuaki mo e fiefia ko iá pea ala malava ke aʻusia ʻe kinautolu ʻoku tauhi e ngaahi fekaú kotoa pē, pea mo “ia ʻoku feinga ke fai peheé.”29 ʻI hoʻo ongoʻi hangē kuo ʻikai ke ke lava ʻo toe feingá, manatuʻi ko e Fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e ʻaloʻofa ʻoku malava aí ʻoku moʻoni ia.30 ʻOku “mafao atu [Hono] toʻukupu … ʻaloʻofá” kiate koe.”31 ʻOku ʻofaʻi koe—he ʻahó ni, ʻi he taʻu ʻe 20 ka hoko maí, pea taʻengata. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.