Konifelenisi Lahi
Tui ke Ngāue pea Hoko
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Tui ke Ngāue pea Hoko

ʻI he lotu, ako folofola mo e ngāue, te tau lava ke fakaava e ngaahi tāpuaki ʻo e langí pea hoko ko ha kau muimui lelei ange ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Hili ha taimi siʻi mei hono ui au ko ha Fitungofulu Taki Māʻolungá, ne u maʻu ha faingamālie ke pōtalanoa nounou ai mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Ko haʻamau fetaulaki fakatuʻupakē ʻi ha falekai, pea naʻá ne fuʻu angaʻofa ke fakaafeʻi au mo ʻEletā S. Maʻake Palama ke mau tangutu ʻo maʻu meʻatokoni hoʻatā fakataha mo ia.

Ko e meʻa ne u fakakaukau ki aí, “Ko e hā ha meʻa te mau talanoa ki ai mo e palōfitá he maʻu meʻatokoni hoʻataá?” Ko ia ne u ʻeke kia Palesiteni Nalesoni pe ko e hā haʻane faleʻi pe ko ha fakahinohino maʻaku koeʻuhí he naʻe toki ui pē au. Naʻe hangatonu mo mahinongofua ʻaupito ʻene talí; naʻe sio mai kiate au ʻo pehē mai, “ʻʻEletā Schmeil, naʻe ui koé koeʻuhí ko e meʻa te ke malava ʻo aʻu ki aí.” Ne u mavahe mei he aʻusia ko iá ʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u aʻu ki aí. ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, naʻá ku ʻiloʻi ʻokú Ne finangalo ke u hoko ko ha husepāniti, tamai, foha mo ha tamaioʻeiki lelei ange. Ne u ʻiloʻi ʻe malava e meʻa kotoa ko ʻení ʻi heʻeku ngāue ke hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi ne toki ʻosí: “ʻOku fie maʻu e ngāué ki hono fakahoko ha meʻa ʻoku leleí. ʻOku ʻikai ha toe fakatonuhia ʻi he hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí.”1 ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau ngāue mālohi ke hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá ne talamai kiate kitautolu ke hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí, ʻoku fie maʻu ke fakamālohia ʻetau tuí ʻi he kole, ngāue, ako, mo ha ngaahi meʻa kehe.

1. Kole

Naʻá ne pehē, “Kole ha tokoni ki hoʻo Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.”2 Ko e taha ʻo e ngaahi kī ki hono ʻiloʻi e founga ke hoko ai ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí, ko e kole ʻo fakafou ʻi he lotú.

ʻI he fakaʻosinga e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ʻi ʻAmeliká, naʻá Ne hāʻele hake ki he langí. Naʻe fakatahataha hake kimui ʻEne kau ākongá, kuo nau “taha ʻi he lotu lahi mo e ʻaukai. Pea naʻe toe fakahā ʻe Sīsū ia kiate kinautolu, he naʻa nau lolotonga lotu ki he Tamaí ʻi hono huafá.”3 Ko e hā naʻe toe fakahā ai ʻe Sīsū Ia ki Heʻene kau ākongá? Koeʻuhí he naʻa nau lotu; naʻa nau kole.

Naʻá Ne hoko atu ʻo pehē:

“Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻalu ki he Tamaí. Pea ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e meʻa kotoa pē te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻe foaki ia kiate kimoutolu.

“Ko ia, mou kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu; he ko ia ia ʻokú ne kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia.”4

ʻOku fie maʻu ke tau kole ʻi he tui ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí pea ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e meʻa ʻoku lelei ange maʻatautolú.

2. Ngāue

Ko e ngāué ko ha kī mahuʻinga ia ʻe taha ʻo e hoko ko ha ākonga moʻoni ange ʻa Sīsū Kalaisí. Kapau te tau ngāue, te Ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he hala fonongá. ʻOku ou tui naʻe fekumi ʻa Nīfai ki ha tataki mei he ʻEikí ke ʻiloʻi e founga ke maʻu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní, neongo ne tuʻo ua ʻene feinga mo hono fanga taʻoketé mo e ʻikai ke ola lelei. Ka naʻa nau ngāue, pea naʻe tataki kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he hala fonongá. Ne faifai pea toki ola lelei e feinga hono tolu ʻa Nīfaí. Naʻá ne pehē, “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí.”5

Ko e founga ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí ʻo kapau te tau feinga mo ngāue neongo ʻa e ʻikai ke mahino lelei kiate kitautolu e meʻa ʻoku fie maʻu ke faí. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ʻa e meʻa ke fai ke maʻu ai e ngaahi peletí. Ka naʻe ʻikai ke Ne fakahā kia Nīfai ʻa e founga ke fakahoko ʻaki iá. Naʻá Ne tuku pē kia Nīfai ke ne fakakaukauʻi mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí—pea ko e founga pē ʻeni ʻoku faʻa fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau ngāue ʻi he tuí, ʻe tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.

3. Ako

Naʻe fakahā ʻe he kau ākongá ki he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfaí ʻoku ʻi ai e fakakikihi ʻi he kakaí ʻo kau ki he hingoa ʻo e Siasí. Naʻe tali ki ai e Fakamoʻuí ʻaki hano akoʻi ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi Heʻene fehuʻi, “Kuo ʻikai te nau lau koā ʻa e ngaahi folofolá?”6 Ko e akó ʻa e kī mahuʻinga ʻe taha ʻo e hoko ko ha ākonga moʻoni ange ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fetakinima ʻa e lotú mo e ako folofolá. ʻOkú na ngāue fakataha ki heʻetau leleí. Ko e founga ʻeni kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí. “Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”7

Naʻe toe akoʻi foki ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai totonu ke ngata pē ʻi heʻetau ako e ngaahi folofolá ka tau toe ako foki meiate kinautolu, ʻo hangē ko ʻEne fakahā ki he kau Nīfaí: “Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe hili hono fakamatalaʻi fakataha ʻe Sīsū ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia kuo nau tohí, naʻá ne fekau kiate kinautolu ke nau akonaki ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fakamatalaʻi kiate kinautolú.”8

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai kia Nīfai ke foki ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá: naʻe ʻikai ke ngata pē hono fie maʻu ʻe hono fāmilí e ngaahi folofolá ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá ka ʻe toe tokoni ia ki hono akoʻi ʻo ʻenau fānaú. Kuo pau ke tau fekumi ki ha tataki mei he ngaahi folofolá ki heʻetau fonongá, pea kuo pau ke tau akoʻi kinautolu ʻi hotau ngaahi ʻapí mo e ngaahi uiuiʻi he Siasí.

4. Ngāue ke Hoko

ʻE lahi e ngaahi taimi, he ʻikai ke tali e ngaahi lotú ʻi he taimi pē ko iá. Ka kuo pau ke tau maʻu e tui ke hokohoko atu, ngāue ʻi he māʻoniʻoni, pea vilitaki hangē ko Nīfaí he taimi naʻá ne feinga ai ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá. ʻE fakahā fakakongokonga mai pē ʻe he ʻEikí kiate kitautolu; ʻi heʻetau ako e folofolá, ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí e ngaahi tali pe mālohi ʻoku fie maʻu ke tau ikunaʻi ʻaki ha toe ʻaho ʻe taha, ha toe uike ʻe taha, mo toe fai ha feinga ʻe taha. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “Fakamālō he taimi ʻoku tuku ai ʻe he ʻOtuá ke ke feinga ʻi ha taimi lahi pea toki maʻu e talí. ʻE lahi ai hoʻo tuí pea tupulaki mo ho ʻulungāngá.”9

ʻOku fakafou ʻi he lotú mo e ako folofolá hono hanga maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha mālohi kiate au ke ngāue mo kātekina ha toe ʻaho ʻe taha, ha toe uike ʻe taha, mo toe fai ha feinga. ʻOku lahi e ngaahi taimi he ʻikai ke tali mai ai e ngaahi lotú ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki pē ke tali mai, ka ʻoku ou kei kole pē mo ako, pea ʻoku ou fiefia ʻi he hokohoko atu hono ʻomi ʻe he ʻEikí ha mālohi kiate au ke ngāue ai ʻi heʻeku tatali ki ha ngaahi talí.

Naʻe pehē foki ʻe ʻEletā Sikoti, “ʻI hoʻo ngāue ʻo fakatatau ki he lelei taha e mahino ʻokú ke maʻú pea ʻikai fakapapauʻi e meʻa ke faí pea kapau te ke tui, ʻe tataki koe ke maʻu e talí ʻa ia he ʻikai maʻu ʻi ha toe founga kehe.”10

Ke hoko ko ha tokotaha muimui lelei ange ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ko ha fononga ia ʻoku fai he toenga ʻo e moʻuí, pea ʻoku tuʻunga kehekehe kotoa ʻetau moʻuí, ʻo kehekehe pē ʻene tupulakí. Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ko ha feʻauhi ʻeni, ka ʻoku tau ʻi hení ke feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue kae lava ke fakaʻatā e Fakamoʻuí ke ngāue mo kitautolu ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe peheni e folofola ʻa e ʻEikí kia Sitenei Likitoní: “Kuó u vakai kiate koe mo hoʻo ngaahi ngāué. Kuó u fanongo ki hoʻo ngaahi lotú, mo teuteuʻi koe ki ha ngāue lahi ange.”11 ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fanongo mo tali mai ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú; ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu; ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue maʻongoʻonga maʻatautolu takitaha. ʻI he lotu, ako folofola mo e ngāue, te tau lava ke fakaava e ngaahi tāpuaki ʻo e langí pea hoko ko ha kau muimui lelei ange ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi: “ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻoku ʻikai ko e vakaiʻi pē ia ʻo hono fakakātoa e ngaahi ngāue leleí mo e koví—ʻa e meʻa kuo tau faí. Ka ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo e fakakaukaú—ʻa e meʻa kuo tau hokosiá.12

ʻOku ou houngaʻia ʻi he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā; he ko kinautolu ʻa e kau tangata leʻo ʻi he funga tauá. ʻOku nau mamata ki he meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau mamata ki aí. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku fakafou ʻi heʻenau ngaahi leá, ʻa ʻetau malava ke hoko ko e kau muimui lelei ange ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo aʻusia e meʻa te tau malavá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū mo ʻafioʻi fakataautaha kitautolu. Ko Hono Siasí ‘eni. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.