Konifelenisi Lahi
ʻOfa ʻa e ʻOtuá: Ko e Fakafiefia Taha ia ki he Laumālié
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


ʻOfa ʻa e ʻOtuá: Ko ha Fakafiefia Taha ia ki he Laumālié

ʻOku ʻikai ke maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tūkunga ʻo ʻetau moʻuí, ka ʻi Heʻene nofoʻia kitautolú.

ʻE kāinga, ʻoku mou ʻiloʻi nai e ʻofa taʻe-hano-tatau ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolú? Kuo mou ongoʻi nai ʻEne fuʻu ʻofa lahi ʻi hoʻomou moʻuí?

ʻI hoʻomou ʻiloʻi pea mahino hono ʻofeina taʻe-hano-tatau kimoutolu ko ha fānau ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne liliu e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne liliu hoʻo ongo kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke fakahoko ai ha fehalākí. ʻOkú ne liliu hoʻo ongó he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi faingataʻá. ‘Okú ne liliu hoʻo vakai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne liliu e anga hoʻo vakai ki he niʻihi kehé, mo hoʻo malava ke fakahoko ha meʻa makehé.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “ʻE kāinga, ko e ʻuluaki fekau lahi taha ʻo ʻitānití ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí—ko e ʻuluaki fekau lahí ia. Ka ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo ʻitānití ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí.”1

ʻE ʻiloʻi fēfē ʻe heʻetau moʻui fakatāutahá ʻa e foʻi moʻoni maʻongoʻonga ko ia ʻo ʻitānití?

Naʻe fakahā ki he palōfita ko Nīfaí ʻi ha visione ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he mamata ʻa Nīfai ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, naʻá ne kole ke ne ʻiloʻi hono ʻuhingá. Ko e tali ki aí, naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló ha kolo, ha faʻē, mo ha kiʻi pēpē. ʻI he mamata ʻa Nīfai ki he kolo ko Nāsaletí mo e faʻē angatonu ko Mele, ʻokú ne puke e kiʻi valevale ko Sīsuú ʻi hono nimá, ne talaange ʻe he ʻāngeló, “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá!”2

Naʻe mahino kia Nīfai ʻi he momeniti toputapu ko iá ʻoku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻofa haohaoa mo kakató ʻi hono ʻaloʻi mai ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, “ʻoku aʻu atu ia ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.”3

ʻĪmisi
Ko e ʻakau ʻo e moʻuí

Te tau lava ʻo fakakaukau ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ha maama ʻoku ulo mei he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, ʻo hulungia ai e māmaní hono kotoa ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá. ʻOku aʻu e maama mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono kotoa ʻEne ngaahi fakatupú.4

ʻOku tau faʻa maʻuhala he taimi ʻe niʻihi ʻo pehē te tau toki lava pē ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá hili ʻetau muimui he vaʻa ukameá ʻo kai e fuaʻiʻakaú. Neongo ia, ʻoku ʻikai maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe kinautolu pē ʻoku haʻu ki he fuʻu ʻakaú, ka ko e mālohi ia ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolu ke fekumi ki he fuʻu ʻakau ko iá.

Naʻe akoʻi ʻe Nīfai pea lea ʻaki ʻe he ʻāngeló ʻo pehē, “Ko ia, ʻoku lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. ʻIo, pea ʻoku fakafiefia taha ia ki he laumālié.”5

ʻI he taʻu ʻe uofulu kuohilí, naʻe ʻi ai ha mēmipa ʻo ha fāmili naʻe mavahe mei he Siasí. Naʻe lahi haʻane ngaahi fehuʻi naʻe teʻeki ke tali. Naʻe tuʻu maʻu pē hono uaifí, ko ha papi ului, ʻi he tui naʻá ne maʻú. Naʻá na ngāue mālohi ke pukepuke ʻena nofo-malí neongo ʻena faikehekehe ʻi he meʻa ne hokó.

ʻI he taʻu kuo ʻosí naʻá ne hiki ha foʻi fehuʻi ʻe tolu fekauʻaki mo e Siasí ʻa ia naʻe faingataʻa ke mahino kiate ia ʻo ʻave ia ki ha ongo hoa mali ʻe ua kuo nau kaungāmeʻa ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻí pea teuteu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi haʻanau maʻu meʻatokoni efiafi.

Hili ha talanoa mo hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻá ne ʻalu ki hono lokí ʻo kamata ngāue ʻi ha foʻi polōseki. Naʻá ne manatuʻi lelei e pōtalanoa he efiafi ko iá mo e ʻofa ne fakahaaʻi ange ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne tohi kimui ʻa hono fakakounaʻi ia ke taʻofi ʻene ngāué. Naʻá ne pehē: “Naʻe fakafonu ʻe ha maama ʻa hoku laumālié. … Naʻá ku maheni pē mo e ongo mālohi ko ʻeni ʻo e fakamāmá, ka ʻi he meʻá ni, naʻe hokohoko atu ʻene tupulaki ʻo mālohi angé ʻi ha toe taimi kimuʻa peá u ongoʻi ia ʻi ha kiʻi taimi fuoloa ange. Naʻá ku tangutu fakalongolongo mo e ongo ko iá, ʻa ia naʻe faifai pea mahino kiate au ko hano fakahaaʻi mai ia e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate aú. … Ne u maʻu ha ongo fakalaumālie mālohi ʻo fakahā mai te u lava ʻo foki ki he lotú ʻo fakahaaʻi e ʻofa ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa te u fai ʻi aí.”

Naʻá ne fifili ki heʻene ngaahi fehuʻí. Ko e ongo naʻá ne maʻú ʻoku hoifua e ʻOtuá ki heʻene ngaahi fehuʻí pea ʻoku ʻikai totonu ke tuʻu ʻene fakalakalaká ʻi he ʻikai ke mahino e talí.6 ʻOku totonu ke ne vahevahe e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e taha kotoa pē lolotonga ʻene kei fakakaukau ki aí. ʻI heʻene ngāueʻi e ongo ko iá, naʻá ne ongoʻi haʻane fehokotaki mo Siosefa Sāmita, ʻi heʻene lea he hili ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, “Naʻe fonu hoku lotó ʻi he ʻofa, pea ne u fiefia ʻaupito ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.”7

Ko e meʻa fakaofó, hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne maʻu e fatongia tatau naʻá ne maʻu he taʻu ʻe 20 kimuʻá. ʻI he fuofua taimi naʻá ne maʻu ai e fatongia ko iá, naʻá ne fua ia ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. ʻI he taimi ní, kuo ʻikai ke ne toe fehuʻi “Te u fakahoko fēfē hoku fatongíá?” ka ko e “Te u lava fēfē ʻo fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku ngāué?” ʻI he fakakaukau foʻou ko ʻení naʻá ne ongoʻi ha fiefia, ʻuhinga lelei, mo ha taumuʻa ʻi he tafaʻaki kotoa pē hono fatongiá.

Kāinga, te tau lava fēfē ʻo maʻu e mālohi liliu moʻui ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá? ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he palōfita ko Molomoná ke, “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”8 ʻOku ʻikai ngata pē hono fakaafeʻi kitautolu ʻe Molomona ke tau lotu ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he niʻihi kehé ka ke lotu ke tau ʻilo e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá maʻatautolú9

ʻI heʻetau tali ʻEne ʻofá, ʻoku tau maʻu ai ha fiefia lahi ange ʻi heʻetau feinga ke ʻofa mo ngāue hangē ko Iá, ʻo hoko ko ha kau “muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”10

ʻOku ʻikai ke maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tūkunga ʻo ʻetau moʻuí, ka ʻi Hono takauá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau ʻilo ʻEne ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha mālohi ʻoku ope atu ʻi hotau mālohí pea ʻi hono ʻomi ʻe he Laumālié ha nonga, fiemālie mo ha fakahinohinó. ʻE ngali faingataʻa ha ngaahi taimi ke ongoʻi ʻEne ʻofá. Te tau lava ʻo lotu ke fakaʻā hotau matá ke vakai ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí pea ke ʻiloʻi ʻEne ʻofá ʻi he masani ʻo ʻEne ngaahi fakatupú.

ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he moʻui mo e feilaulau taʻengata ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku kamata leva ke mahino ʻEne ʻofa maʻatautolú. ʻOku tau hiva ʻi he loto-ʻapasia e ngaahi lea ʻa ʻIlisa R. Sinoú: “[Naʻá Ne lilingi tauʻatāina pē Hono taʻataʻa mahuʻingá; Foaki tauʻatāina ʻEne moʻuí].”11 ʻOku fakatōkakano ʻi hotau lotó ʻa e loto-fakatōkilalo ʻa Sīsū ke mamahi maʻatautolú, ʻo fakaʻatā ai hotau lotó ke kolea ha fakamolemole ʻi Hono toʻukupú mo fakafonu kitautolu ʻaki ha loto-holi ke moʻui ʻo hangē ko Iá.12

Naʻe tohi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e lahi ange ko ia ʻetau loto ke fakataipe ʻetau moʻuí ki Heʻene moʻuí, ko ʻene haohaoa mo fakalangi ange ia ʻetau ʻofá.”13

Naʻe talanoa homa fohá ʻo pehē: “ʻI hoku taʻu 11, ne u fakakaukau mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau toitoi mei heʻemau faiakó pea mau hola mei he konga ʻuluaki ʻo ʻemau kalasi Palaimelí. ʻI heʻemau foki maí, ne mau ʻohovale ʻi hono talitali lelei kimautolu ʻe he faiakó. Naʻá ne fai ha lotu ongo moʻoni ʻo fakahaaʻi ʻene houngaʻia moʻoni ki he ʻEikí koeʻuhi ko ʻemau loto-fiemālie ke omi ki he kalasí he ʻaho ko iá ʻiate kimautolu peé. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻe au e lēsoní pe ko e hingoa ʻo e faiakó, ka ʻi he hili eni ha ngaahi taʻu ʻe 30 mei ai, ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻa e ʻofa haohaoa naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au he ʻaho ko iá.”

Ne u mamata he taʻu ʻe nima kuohilí ki ha sīpinga ʻo e ʻofa fakalangí lolotonga haʻaku ʻi ha Palaimeli ʻi Lūsia. Ne u sio ki he tūʻulutui ha fefine faivelenga ʻi muʻa ʻi ha ongo tamaiki ʻo fakamoʻoni kiate kinaua, ʻe kei mamahi pē mo pekia ʻa Sīsū maʻanaua kapau ko kinaua pē naʻe ʻi he māmaní.

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe pekia moʻoni maʻatautolu hono kotoa ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. Ko hono fakahaaʻi ia ʻo ʻEne ʻofa taʻe fakangatangata mo ʻEne Tamaí ʻiate kitautolú.

ʻOku moʻui hoku Huhuʻí. Te u fiemālie ai! … ʻOkú Ne moʻui ke tāpuekina [kitautolu] ʻaki ʻEne ʻofá”14

Fakatauange ke tau fakaʻatā hotau lotó ke tali e ʻofa haohaoa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú pea ke vahevahe atu ʻEne ʻofa ko iá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau fakahokó. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “ʻE Fai ʻe [he ʻEikí] ha Ngaahi Mana ʻIate Kimoutolu ʻApongipongí na,” Liahona, Mē 2016, 127.

  2. 1 Nīfai 11:21.

  3. 1 Nīfai 17:40; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:13.

  5. 1 Nīfai 11:22, 23.

  6. Vakai, 1 Nīfai 11:17.

  7. Joseph Smith, ʻi he Karen Lynn Davidson and others, eds., The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844 (2012), 13; punctuation and capitalization modernized.

  8. Molonai 7:48.

  9. Vakai Neill F. Marriott, “Nofo Maʻu ʻi he ʻOtuá pea Fakaleleiʻi ʻa e Maumaú,” Liahona, Nōvema 2017, 11: “Mahalo naʻe hanga heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālie ʻofá, ʻo fakatupunga ʻetau fakaʻānaua ko ʻení ki ha ʻofa ʻoku moʻoni mo taʻengata ʻi he māmaní. ʻOku fakaʻotua hono faʻu kitautolu ke tau ʻofa mo ʻofaʻi kitautolú, pea ʻoku maʻu ʻa e ʻofa vivili tahá ʻi he taimi ʻoku tau taha ai mo e ʻOtuá.”

  10. Molonai 7:48.

  11. “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himi, fika 105.

  12. Vakai, Linda S. Reeves, “Taau mo Hotau Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí,” Liahona, Nōvema 2015, 11: “ʻOku ou tui kapau te tau manatuʻi mo ʻiloʻi fakaʻaho e loloto ʻo e ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí kiate kitautolú, te tau loto fiemālie ke fai ha faʻahinga meʻa pē ke tau toe foki ai ki Hona ʻaó, ʻo ʻākilotoa ai kitautolu ʻe Heʻena ʻofa taʻengatá.”

  13. Russell M. Nelson, “Divine Love,” Liahona, Fēpueli 2003, 17.

  14. “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himí, fika 68.