Konifelenisi Lahi
Mātuʻaki Fakaʻofoʻofa—Mātuʻaki Faingofua
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Mātuʻaki Fakaʻofoʻofa—Mātuʻaki Faingofua

Fakatauange ke tau ʻai ke faingofua e ongoongoleleí ʻi heʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongia fakalangi kuo fokotuʻú.

Talateu

ʻOku ou talitali lelei ʻa e taha kotoa pē ʻoku kau mai ki he konifelenisí ni.

ʻOku ou fie talanoa ki ha ʻelemēniti ʻe ua ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, mo ha talanoa mātuʻaki ongo ʻe fā mei he Kāingalotu ʻo e māmaní ʻoku fakahaaʻi ai e founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku nofotaha e ʻuluaki ʻelemēniti ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí—ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí—mo e ngaahi fatongia fakalangi ne fokotuʻu maí. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he ʻelemēniti hono uá ko e ongoongoleleí ʻoku mahino, pelepelengesi, mo faingofua.

Ngaahi Fatongia Kuo Fokotuʻu Fakalangi

Ke maʻu e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia.”1 Ko e taimi ʻoku tau haʻu ai kia Kalaisi pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko e meʻa tataú, ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ʻa ia ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi fatongia kuo fokotuʻu fakalangí.2 ʻOku fenāpasi e ngaahi fatongia fakalangi ko ʻení ʻiate kinautolu pē pea mo e ngaahi kī lakanga fakataulaʻeiki naʻe fakafoki mai ʻe Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he vahe hono 110 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá,3 kae pehē ki he fekau lahi hono ua naʻe foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē ko kitautolú.4 ʻOku maʻu kinaua ʻi he ongo ʻuluaki peesi ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, ne toki fakafoʻoú, ʻa ia ʻoku ʻatā maʻá e kāingalotu kotoa pē.

Kapau ʻokú ke kiʻi teteki pe manavasiʻi ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi lea “Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá” pe “ngaahi fatongia kuo fokotuʻu fakalangí,” kātaki ʻo fiemālie pē. ʻOku faingofua, fakalangi, fakamānako, mo toʻo ngofua e ngaahi fatongiá ni. Ko kinautolu ʻeni:

  1. Ko hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

  2. Ko hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá

  3. Ko hono fakaafeʻi ʻo e kakaí kotoa ke nau tali e ongoongoleleí

  4. Ko hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ke taʻengatá

Te ke lava ʻo vakai kiate kinautolu ʻo hangē pē ko aú: ko ha hala fononga ke foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
Ngaahi ʻelemēniti ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí

Ko e Ongoongoleleí ʻOku Mahino, Pelepelengesi, mo Faingofua

Kuo ʻosi mahino ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku faingofua mo mātuʻaki fakaʻofoʻofa.5 ʻOku ʻikai ke pehē ʻa e māmaní ia. He ʻoku faingataʻa mo fihi, pea fuʻu moveuveu mo fakamamahi. ʻOku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau tokanga ke ʻoua naʻa fakaʻatā noa pē ʻa e moveuveú, ʻa ia ʻoku fuʻu angamaheni ʻi he māmaní, ke ne kāsia e anga ʻetau tali mo ngāueʻi e ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku akoʻi kitautolu ki ha fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fie maʻu ke fakamanatu mai kiate kitautolu, ko e ngaahi meʻa ngali īkí te nau ʻomi ha ngaahi fuʻu meʻa lalahi hili ha vahaʻa taimi lōloa.”6 ʻOku fakamatalaʻi Tonu ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku faingofua pē ʻEne haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻEne kavengá.7 ʻOku totonu ke tau feinga kotoa ke tauhi e ongoongoleleí ke faingofua—ʻi heʻetau moʻuí, ʻi hotau fāmilí, ʻi heʻetau ngaahi kalasí mo e kōlomú, pea ʻi hotau ngaahi uōtí mo e siteikí.

ʻI hoʻo fanongo ki he ngaahi talanoa te u vahevahe atú, fakatokangaʻi naʻe filifili lelei kinautolu ke nau fakatou ueʻi fakalaumālie kimoutolu mo ʻoatu e pōpoakí ke mahino. ʻOku hoko e ngaahi ngāue ʻa e Kāingalotu takitaha ko ha sīpinga maʻatautolu kotoa, ʻo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ha founga mahino, pelepelengesi, mo faingofua pea fakahoko ai ha taha ʻo e ngaahi fatongia fakalangi ne toki fakafeʻiloaki atú.

Ko Hono Moʻui ʻAki e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

ʻUluakí, ko hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku lotu fakaʻaho ʻa Seni ʻo Tenimaʻaké ke ne moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo ʻiloʻi e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuó ne ako ke ngāue leva he vave tahá he taimi ʻokú ne ongoʻi ai ʻoku tataki ia ʻe he Laumālié.

ʻĪmisi
Ko Sēnisi ʻo Tenimaʻaké

Naʻe vahevahe ʻe Seni ʻa e meʻá ni:

“ʻOku mau nofo ʻi ha kiʻi fale papa ʻoku ʻato mohuku ʻi he uhouhonga ʻo ha kiʻi kolo fakaʻofoʻofa, ʻo ofi ki he anovai ʻo e koló.

ʻĪmisi
kolo siʻisiʻi
ʻĪmisi
anovai fakakolo

“ʻI he pō ko ʻení ne fakaʻofoʻofa mo fakalata ai e ʻea ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo Tenimaʻaké, pea fakaava e ngaahi matapaá mo e luvá, pea lōngonoa mo melino e meʻa kotoa. Koeʻuhí ko e maama mo pō loloa e faʻahitaʻu māfaná, ne u fakatuotuai ke fai mo fetongi e foʻi maama ne pā ʻi homau loki kaí.

ʻĪmisi
Maama ʻi he loki meʻangāué

“Ne fakafokifā ʻeku ongoʻi mālohi ke fetongi leva ia he taimi pē ko iá! ʻI he taimi tatau ne u ongoʻi hono ui au mo e fānaú ʻe hoku uaifi ko Meleané, ke mau fanofano he kuo maau e meʻatokoni efiafí!

“Kuo fuoloa ʻeku nofo-malí ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha taimi ʻeni ia ke toe fakahoko ai ha meʻa kehe mei hono fufulu hoku nimá, ka naʻá ku ui atu kia Meleane te u lele ki falekoloa ʻo fakatau mai ha foʻi ʻuhila foʻou. Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ke ʻalu leva he taimi ko iá.

“Naʻe tuʻu e falekoloá he tafaʻaki ʻe taha ʻo e anovaí. ʻOku mau faʻa lue pē ki ai, ka ʻi he ʻaho ko ʻení ne u lele he pasikalá. ʻI heʻeku fakalaka atu he anovaí, ne u fakatokangaʻi ha kiʻi tamasiʻi taʻu ua ʻoku lue tokotaha atu he veʻe anovaí, pea fuʻu ofi ki he vaí—pea fakafokifā kuo tō ki he anovaí! Naʻe fuʻu fakaʻohovale mo—vave ʻene tō ki he vaí!

“Ko au tokotaha pē ne u ʻilo ki he meʻa ne hokó. Ne u lī fakavave e pasikalá ki lalo ka u lele ʻo puna ki he loto vaí. Ne fuʻu limulimua pea mātuʻaki faingataʻa ke lava ʻo sio ki ha meʻa he vaí. Ne u ongoʻi ha meʻa ʻoku ngaue mei he tafaʻaki ʻe tahá. Ne u fā takai ʻi he vaí, ʻo maʻu ha falani, ʻo fusiʻi hake e kiʻi tamasiʻí. Naʻe kamata fakatau ʻene mānavá, tale pea tangi. Hili ha taimi siʻi ne fakataha mo ʻene ongomātuʻá.”

ʻĪmisi
Ko Senisī mo e fāmilí

ʻI he lotu ʻa Brother Seni he pongipongi kotoa ke fakatokangaʻi e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻa mo ha meʻa ʻoku ʻikai ke angamaheni hangē ko hano fetongi fakavavevave ha foʻi māmá, ʻokú ne lotua foki ke ne hoko ko ha meʻangāue ke tāpuekina e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku moʻui ʻaki ʻe Seni e ongoongoleleí ʻi heʻene fekumi ke maʻu ha tataki fakalangi he ʻaho takitaha, feinga ke taau, mo fai hono lelei tahá ke muimui ki he fakahinohino ko iá he taimi ʻoku hoko mai aí.

Ko hono Tokangaekina Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá

Ko ha sīpinga ʻeni ʻo hono tokangaʻi ʻo e niʻihi ʻoku fie maʻu tokoní. Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha, naʻe kaungā-ʻalu ai ha palesiteni siteiki ʻi he siteiki Kukuta ʻi Kolomupiá mo ha palesiteni Finemui ke ʻaʻahi ki ha ongo finemui—mo hona tuongaʻane lahí—ʻa ia ne nau lolotonga faingataʻaʻia lahi. Naʻe toki mālōlō pē ʻenau tangataʻeikí, pea naʻe ʻosi mālōlō ʻenau faʻeé he taʻu ʻe taha kimuʻa. Kuo nofo liʻekina pē e kiʻi fānaú ʻi honau kiʻi ʻapi masiva mo fakaʻofá. Naʻe ngaohi e holisí mei ha papa fefeka ʻo fakatapa ʻaki ha tangai milemila, pea ko e feituʻu pē naʻa nau mohe aí naʻe aʻu ki ai e ʻato kapá.

Hili ʻenau ʻaʻahí, ne ʻilo ʻe he kau takí ni ʻoku nau fie maʻu tokoni. Ne fokotuʻu ha palani mei he fakataha alēlea ʻa e uōtí ke tokoniʻi kinautolu. Naʻe mateuteu e kau taki fakauōtí mo fakasiteikí—Fineʻofá, kōlomu ʻo e kaumātuʻá, Kau Talavoú, Kau Finemuí, mo ha ngaahi fāmili lahi—ke nau fatongia ʻaki hono tāpuekina e kiʻi fāmili ko ʻení.

ʻĪmisi
Fale ʻoku lolotonga langa
ʻĪmisi
Fale ʻoku lolotonga langa

Naʻe fetuʻutaki e ʻū houalotu ʻa e uōtí ki ha kāingalotu tokolahi ʻo e uōtí ʻoku nau fai e ngāue langá. Ne tokoni ha niʻihi ki hono palaní, niʻihi ko honau taimí mo e ngāué, feimeʻatokoni ha niʻihi, pea ʻomi ʻe ha niʻihi e ngaahi naunau ne fie maʻú.

ʻĪmisi
Fale kakato

ʻI he taimi ne kakato ai e kiʻi falé, ko ha ʻaho fakafiefia ia kiate kinautolu ne nau fai e tokoní mo e kau mēmipa talavou ʻe toko tolu ʻo e uōtí. Naʻe ongoʻi fiefia e kiʻi fānau paeá mo ongoʻi moʻoni e fehokotaki mo honau fāmili ʻi he uōtí ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke liʻekina kinautolu pea ʻoku nau feʻao maʻu pē mo e ʻOtuá. Ne ongoʻi ʻe kinautolu naʻe fai e tokoní e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he fāmilí ni ʻo nau hoko ko Hono toʻukupú ke tokoniʻi kinautolu.

Ko Hono Fakaafeʻi ʻa e Tokotaha Kotoa Pē ke Tali ʻa e Ongoongoleleí

ʻOku ou tui te mou saiʻia he kiʻi sīpinga ko ʻeni ʻo hono fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke tali e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he taʻu hongofulu mā fitu ko Keleitoni ʻo Keipi Veté pe ko e hā ʻe hoko ʻi haʻane hū atu ki he kalasi semineli ʻa e uōtí ʻi ha ʻaho. Ka kuo liliu fakaʻaufuli ʻene moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne faí.

Ne ʻosi papitaiso ʻa Keleitoni mo ʻene fineʻeikí mo hono taʻoketé ki he Siasí ʻi ha taimi kimuʻa, ka naʻe ʻikai ke toe ʻalu e fāmilí ki he lotú. Naʻe hoko ʻene ʻalu ko ʻeni ki he seminelí ko ha liliuʻanga ia ki he fāmilí.

Naʻe talitali lelei mo talitali fiefia ia ʻe he toʻu tupu kehé ki he seminelí. Ne nau ʻai ke ongoʻi lata ʻa Keleitoni mo poupouʻi ia ke toe haʻu ki ha ʻekitivitī ʻe taha. Naʻá ne fai ia, pea vave pē ʻene ʻalu ki he ngaahi fakataha kehe ʻa e Siasí. Ne ʻilo ʻe ha pīsope poto e tuʻunga fakalaumālie ʻe aʻusia ʻe Keleitoní ʻo fakaafeʻi ia ke hoko ko hono tokoni. ʻOku pehē ʻe Pīsope Cruz, “Talu mei he taimi ko iá ne hoko ʻa Keleitoni ko ha ivi tākiekina ki he kakai kehe kei talavoú.”

Ko e fuofua tokotaha ne fakaafeʻi ʻe Keleitoni ki he lotú ko ʻene fineʻeikí, pea hoko atu ai ki hono taʻoketé. Naʻe hoko atu ai ki hono ngaahi kaungāmeʻá. Ko e taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa ko iá ko ha talavou ʻokú na taʻu tatau, ko Uilisoni. ʻI heʻene fuofua feʻiloaki mo e kau faifekaú, naʻe fakahaaʻi ʻe Uilisoni ʻene loto ke papitaisó. Ne fuʻu ofo mo ʻohovale e kau faifekaú ʻi he lahi ʻo e meʻa ne ʻosi vahevahe ʻe Keleitoni kia Uilisoní.

ʻĪmisi
Kau talavou ʻi Cape Verde
ʻĪmisi
Fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu ki he lotú.
ʻĪmisi
kulupu toʻu tupu longomoʻui tokolahi

Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai e ngāue ʻa Keleitoní. Naʻá ne tokoniʻi mo ha kau mēmipa māmālohi kehe ke nau mālohi, ʻo tānaki atu ia ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé. Kuo ʻi ai ha toʻu tupu mālohi ʻe toko 35 ʻi he uōtí, mo ha polokalama semineli longomoʻui, pea ʻoku ʻi ai e houngaʻia lahi kia Keleitoni ʻi heʻene ngāue ke ʻofa, vahevahe, mo fakaafeʻí. ʻOku teuteu ʻa Keleitoni mo hono taʻokete ko Kēlepí ke na ngāue fakafaifekau taimi kakato.

Ko Hono Fakatahaʻi ʻo e Ngaahi Fāmilí ke Taʻengatá

Fakaʻosí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha sīpinga lelei ʻo hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ke taʻengatá. Naʻe fuofua ako ʻa Litia mei Kākivi ʻi ʻIukuleiní ki he temipalé mei he kau faifekaú. Naʻe ongoʻi ʻe Litia he taimi pē ko iá ʻa e fie maʻu ke ʻalu ki he temipalé, pea hili hono papitaisó, naʻe kamata teuteu ke maʻu ʻene lekomeni temipalé.

Ne ʻalu ʻa Litia ki he Temipale Freiberg Germany ke maʻu ai hono ʻenitaumení mo fakaʻaongaʻi ha ngaahi ʻaho lahi ke fakahoko ai ʻene ngāue fakafofongá. Hili hono fakatapui ʻo e Temipale Kyiv Ukraine, ne toutou ʻalu maʻu pē ʻa Litia ki ai. Naʻá ne sila ai mo hono husepāniti ko ʻAnatolí pea ui kinaua kimui ange ke na ngāue fakafaifekau ʻi he temipalé. Kuó na maʻu fakataha ha ngaahi hingoa ʻe 15,000 ʻo e ngaahi kuí pea mo ngāue ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolu.

ʻĪmisi
ko ha ongomātuʻa ʻIukuleini ʻi he temipalé

ʻI hono ʻeke kia Litia fekauʻaki mo ʻene ongo ki he ngāue fakatemipalé, naʻá ne pehē, “Ko e hā ne u maʻu ʻi he temipalé? Kuó u fai ha ngaahi fuakava foʻou mo e ʻOtuá. Kuo fakamālohia moʻoni ʻeku fakamoʻoní. Kuó u ako ke maʻu ha fakahā fakataautaha. ʻOku ou lava ke fakahoko e ngaahi ouau fakahaofí ki heʻeku ngaahi kui kuo pekiá. Pea te u lava ʻo ʻofa mo tokoni ki he kakai kehé.” Naʻá ne fakaʻosi ʻaki e lea moʻoni ko ʻení: “ʻOku finangalo e ʻEikí ke toutou ʻafio kiate kitautolu ʻi he temipalé.”

Fakaʻosi

ʻOku ou fiefia ʻi he angalelei ʻa e Kāingalotu ko ʻení, he ʻoku makatuʻunga e ngaahi talanoa ko ʻeni ʻe faá mei honau kehekehé mo e faikehekehe honau puipuituʻá. ʻE lava ke tau ako ha meʻa lahi mei he ngaahi ola fakaʻofoʻofa ne maʻu mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua ʻo e ongoongoleleí. Te tau lava pē foki ʻo fakahoko ʻa ia ne nau faí.

Fakatauange ke tau ʻai ke faingofua e ongoongoleleí ʻi heʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongia fakalangi kuo fokotuʻú: Ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ongoʻingofua e ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻo hangē ko Seni ʻo Tenimaʻaké. Ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo hangē ko e kāingalotu ʻo e Siteiki Kukuta Kolomupiá ʻi hono langa ha fale maʻá e kāingalotu paea ʻo e uōtí. Ke fakaafeʻi e taha kotoa ke maʻu e ongoongoleleí, ʻi he founga ne fai ʻe Keleitoni mei he motu ʻi ʻAfilika ko Keipi Veté ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí. Fakaʻosí, ke fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ke taʻengata, ʻo hangē ko e sīpinga ʻa Sisitā Litia mei ʻIukuleiní, ʻi heʻene ngaahi ouau fakatemipalé, ngaahi ngāue ʻi he hisitōlia fakafāmilí, mo e ngāue fakatemipalé.

ʻE maʻu ʻa e fiefiá mo e nongá ʻi hono fai iá. ʻOku ou palōmesi mo fakamoʻoni ki heni—pea mo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí—ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Molonai 10:32.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 1.2, ChurchofJesusChrist.org.

  3. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16. Vakai foki, Dallin H. ʻOaks, “Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Ngaahi Kií,” Liahona, Mē 2020, 70: “Hili hono fakatapui e fuofua temipale ʻo e kuonga fakakosipelí ni ʻi Ketilani ʻi ʻOhaioó, ne fakafoki mai ʻe he kau palōfita ʻe toko tolu ko—Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlasiaá—ʻa e “ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení,” kau ai e ngaahi kī ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí pea mo e ngāue he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí.” Vakai foki, Quentin L. Cook, “Teuteu ke Feʻiloaki mo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 114: “Naʻe fakafoki mai ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá e ngaahi kī ki he ngaahi ouau fakamoʻui taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … “ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi kī ko ʻení ʻa e ‘mālohi mei ʻolungá’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:38] ki he ngaahi fatongia fakalangi ʻoku nau faʻa ʻomi e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Siasí.”

  4. Vakai, Mātiu 22:36–40

  5. ʻI he Matthew Cowley Speaks: Discourses of Elder Matthew Cowley of the Quorum of the Twelve of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (1954), xii.

  6. Dallin H. Oaks, “Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá,” Liahona, Mē 2018, 90.

  7. Vakai, Mātiu 11:30